Jedno od najslavnijih građevina u Zadru je sv. Donat - spomenik romaničkim građevinama devetog stoljeća te je ujedno i simbol grada.

Štoviše, ako u izboru materijala, tehnici gradnje, tehnicranosti upravljanja funkcijom rasvjete, zvuka i jesu nova ili novija, nipošto nisu bez povijesnog izvora pa i u starohrvatskim romaničkim sakralnim objektima.

Sagrađena je XIV stoljeću, gotičkog stila sa romaničkim elementima (prednji prozori crkve).

Jedino katedrala i crkva sv. Krševana mogu biti al pari romaničkim građevinama u Europi.

Na uglu, ispred nekadašnjih gradskih Vrata sv. Jakova, stoji crkvica sv. Jakova na Pelinama s romaničkim obilježjima; prvi se put spominje 1225. S Pelina prema ulici Prijeko spušta se Žudioska ulica, na području židovskoga geta koji je u Dubrovniku postojao od 1352. Tu je sinagoga iz XV. st. (s namještajem iz XVII. st.), jedna od najstarijih sačuvanih sinagoga u jugoistočnoj Europi.

U muzeju se također nalazi i arheološka zbirka s vrijednim romaničkim skulpturama iz benediktinske opatije po imenu Rudina.

Grad je prebogat arhitektonskim spomenicima; romaničkim, gotičkim, manuelinskim, baroknim, tradicionalnim portugalskim, modernističkim i postmodernim građevinama.

Na zapadnom pročelju katedrale, s lijeve i desne strane portala, nalaze se dva okulusa s romaničkim prikazima vrlina i poroka.

Posljednjih desetljeća intenzivno se istraživalo najnovije lokalitete s bogatim predromaničkim i romaničkim nalazištima u Loboru, Čazmi, Medvedgradu, Ivancu i Sv. Ivanu Zelini, a ovom je prigodom izložen tek dio nađene građe.

- VIII. st.) i dio skulpture s romaničkim zapletom.

Današnji središnji, šiljasti, trijumfalni luk leži na romaničkim kapitelima u desnom dijelu luka.

Prostor lađe od svetišta dijeli trijumfalni segmentni kameni luk na romaničkim poluimpostima.

Treća romanička građevina je tzv. kuća dvaju svetaca, jednokatnica s dvama romaničkim reljefima svetaca.

Jedini materijalni dokaz djelovanja ivanovaca je u prijenosu francuske graditeljske kulture u romaničkim burgovima sa središnjom branič-kulom koji je donijet u Hrvatsku gotovo u isto vrijeme kada je nastao u Francuskoj.

Cortona, San Gimignano, Siena, Volterra i Firenca, toskanski kulturni dragulji, brdašca okupana suncem poput onog na dječjim crtežima, okolica s ubavim seoskim romaničkim crkvicama i strmim vinogradskim puteljcima najljepši su scenarij koji možete zamisliti, a spoznaja koliko je Italija korjenito drugačija i posebna, posve će vas očarati.

Najvrjednijom se građevinom smatra oktogonalna kapelica sv. Filipa i Jakova s kamenim uglovima, rozetama, romaničkim portalom visokim 3 metra.

Najočuvanija je velika branič kula visine 20 m s još vidljivim romaničkim elementima.

Naličje: dominira vizura osmerokutnog Dioklecijanovog mauzoleja današnje splitske katedrale (gledano sa sjeveroistoka) s kasnije pridodanim korom te romaničkim zvonikom sv. Duje i dijelom istočne arhitekture Peristila.

Gl. značajke urbanističkoga izgleda naselja su mlet. bedemi, dobro očuvani, s kulama i grad. vratima, koji su obnovljeni i pojačani 1368., te župna crkva sv. Martina, romanička trobrodna građevina s trima polukružnim apsidama i odvojenim romaničkim zvonikom iz XI. st., koji je dio mlet. bedema i ima oblik kule.

Romaničko gusto gradsko tkivo ipak čuva u svojoj osnovi helenističku, a potom rimsku planimetriju, a vrhunac dosiže u pojedinim privatnim, stambenim, javnim i kultnim građevinama ranoga i zreloga srednjeg vijeka, od kojih posebno valja spomenuti katedralu sv. Lovre s vrhunskim romaničkim kiparskim ciklusom glavnog portala majstora Radovana.

Župna crkva sv. Martina sagrađena je 1935. na mjestu ranije, koja je bila obnovljena 1854. Novi zvonik vis. 40 m izgrađen je 1991. Stara župna crkva s romaničkim zvonikom slijepih arkada (XI.st.) nalazila se uz mala vrata na mjestu barokne crkve sv. Antuna.

Pisan je potkraj druge polovice 12. stoljeća tzv. " zapadnom " ćirilicom zetsko-humske redakcije i bogato ilustriran životopisnim romaničkim minijaturama.

Grad Hvar, najveće naselje na otoku, bogat romaničkim i renesansnim građevinama i mediteranskim ugođajem.

Arhitekt Carlo Pergoli zasnovao je jedinstvenu secesionističku građevinu u kombinaciji s romaničkim stilom.

Oblikovali su ih pučki stvaraoci, koji su romaničkim i gotičkim stilskim elementima dali svoj autohtoni pečat.

Zaviriti treba i u Kuću dvaju svetaca, renesansu kuću s romaničkim reljefima svetaca, te u baroknu crkvu Gospe od anđela.

Često su i sami bili autori slika s romaničkim i bizantskim elementima.

Predromanička crkva sv. Donata (8110. - 815.) na mjestu nekadašnjeg rimskog foruma, katedrala sv. Stošije (Anastazije) XII-XIII st., samostan i gotička crkva sv. Franje (XIII st.), crkva sv. Marije (1091.) s romaničkim zvonikom iz 1105, crkva sv. Krševana (1175.), dijelovi gradskih zidina iz XVI st., Arheološki i Narodni muzej, Pomorski muzej, Stalna izložba crkvenih umjetnosti.

Trogirska jezgra Unatoč nasipanjima oko kule Kamerlengo, kojima je umanjena vrijednost ambijenta, povijesna cjelina Trogira s romaničkim, gotičkim, renesansnim i baroknim elementima uz dubrovačku je najljepša na našoj obali.

U 2008. godini započinje sa svojih 20 vrlo izraženih kateheza o svetomu Pavlu, povodom Pavlove godine, a u 2009., nakon nekoliko razmišljanja o Svećeničkoj godini, održao je divnu katehezu o velikim srednjovjekovnim romaničkim i gotičkim katedralama.