Crkva Sv. Mihovila, Kalje srednjevjekovna građevina, čiji mali polukružni prozor u svetištu moguće ima romaničko porijeklo.

Među najznačajnijim djelima te umjetničke zbirke su slikano romaničko raspelo iz 11./12. st., slika Umrlog Krista, Jakova da Ponte Bassana (1510 1592), veliko renesansno raspelo iz 15./16. st., kipovi Navještenja Marijina: Marija i arkanđeo Gabrijel, toskanski rad iz 1408. g., dio poliptiha u drvu Petra de Riboldisa iz 1433. g., Bogorodica s Isusom, kasnogotički rad iz 15. st., Ugljanski poliptih iz 15. st.

Kapela Sv. Jurja, Gornje Psarjevo kada je točno sagrađena nije poznato, vjerojatno potječe iz srednjeg vijeka, a uočeni su i elementi prijelaznog romaničko-gotičkog razdoblja, no svakako je najprisutniji barok.

Poseban naglasak pridan je ostacima romaničko-gotičkih sakralnih spomenika, te pored toga baroknom usponu i kulturi stare Slavonije u razdoblju nakon oslobođenja od Otomanskog carstva.

Na zidovima burga se uočava nekoliko faza gradnje, vidi se kvalitetno romaničko zidanje.

Riječ je o romaničko-gotičkim prikazima životinja, likovima svetaca, kraljeva, dvorana i bludnika.

Ovo impozantno zdanje je prvotno bila romaničko-gotička kapelica sv. Stjepana kojoj su naknadno dodavani oltari u baroknom stilu.

U crkvi se nalazi veliko romaničko drveno raspelo iz XII. st. koje su, prema predanju, benediktinci našli na žalu.

Romaničko-gotička fasada je povezana s dvorištem tzv. Paganske crkve i ostatkom krstionice iz 5. stoljeća.

Najnovija arheološka i povijesno-umjetnička istraživanja govore da je ova čazmanska crkva prvotno bila kasnoromanička jednobrodna crkva s parom zvonika, a naknadno je kao dvorska crkva proširena u dugu jednobrodnu romaničko-gotičku, s transeptom širih krila i malim četverokutnim svetištem.

O kontinuitetu življenja u širem arealu mjesta Tučepi, uz lokalitet Sutvid, svjedoče nam lokaliteti crkve Gospina rođenja na mjesnom groblju (na jugoistoku mjesta. ponad morske obale i magistralne ceste) te lokalitet crkve Sv. Jure (na krajnjem jugozapadu, uz obalu mora, danas u okruženju hotelskog kompleksa). Crkva Sv. Jure podignuta je 1311. godine i do danas nam se sačuvala kao romaničko gotička jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, dok su se u unutrašnjosti sačuvali oslikani posvetni križevi.

Izuzetna atrakcija grada je, jedinstvena na svijetu, romaničko-gotička stara gradska jezgra koja je kao spomenik kulture 1997. upisana na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Na zidu srednje apside romaničko je raspelo iz 13. stoljeća.

Utvrda je bila nepravilnog tlocrta s istaknutom valjkastom kulom kraj ulaza, a unutar zidina bila je podignuta i romaničko-gotička kapela.

Ta građevina romaničko-gotičkih oblika danas je ugrađena u Nadbiskupski stol.

Crkva Sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika, podignuta je početkom 18. stoljeća na južnoj strani glavnog gradskog trga u staroj dubrovačkoj jezgri, na mjestu, gdje se križaju dvije glavne gradske prometnice i gdje se ranije nalazila crkva posvećena istom patronu, sagrađena u romaničko-gotičkom stilu.

" Tijekom radova pronađeni su ostaci prve romaničko-gotičke crkve koja je za razliku od današnje barokne (sjever-jug) imala orijentaciju istok-zapad.

Osim freski romaničko-bizantinskih karakteristika, u unutrašnjosti crkve se nalazi monumentalni glavni oltar sa četiri kipa od bijelog mramora, rad mletačkog kipara iz 18. stoljeća, koji predstavljaju četiri zadarska sveca zaštitnika.

Splitska obala omeđena je dijelovima zidova Dioklecijanove palače i Katedralom uz koju se diže prozračni romaničko-gotički zvonik.

Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj. (Službene stranice grada Trogira)

Slijedi romaničko-gotska katedrala iz 12. stoljeća.. Nastavak puta za Tomar, slikoviti grad sagrađen uz rijeku Nabao.

Nepravilna je tlocrta, s valjkastom kulom kraj ulaza i romaničko-gotičkom kapelom.

Osim katedrale, vrijedna pozornosti je gradska loggia na kojoj su dvije skulpture - suvremena iz 1950. godine Ivana Meštrovića i povijesna Pravednost Nikole Firentinca iz 1471. Na Trgu Ivana Pavla II. nalaze se i dvije romaničko-gotičke građevine: zvonik i Gradska vijećnica.

Radovi su trajali dvije godine zbog težine zahvata restauracije kojeg je trebalo pažljivo izvesti kako bi se istaknule umjetničke i arhitektonske vrijednosti romaničko-gotičke crkve s početka 12. stoljeća.

Romaničko-gotička crkva sv. Marije Magdalene nalazi se zapadno od Zamaska prema Kaldiru, a potječe iz XIV.st.

Ima dva klaustra: gornji (renesansni, križnih svodova i polukružnih lukova) i donji (romaničko-gotički, ornamentnih stupića heksafora, rozeta i kapitela raznih oblika: geometrijskih, biljnih, ljudskih i životinjskih) s križnim svodovima i šetnicom povrh.

XIII.st.) je gradio ovaj klaustar koji spada u najbolja romaničko-gotička ostvarenja u nas.

Na samu početku izložbe predmeti su koji se ne mogu s potpunom sigurnošću datirati u romaničko razdoblje, a slijede predromanički predmeti iz Lobora, Osijeka, Belog Manastira, Rakovca i s drugih lokaliteta.

Utjecaji mediteranske kulture, brojni spomenici iz vremena antike, starog Rima i ranog Srednjeg vijeka, romaničko sakralno nasljeđe, i cijeli niz sačuvanih karakteristično mediteranskih urbanih cjelina kulturološki određuju obalu Hrvatske.

Podignuta u 13. stoljeću u romaničko-gotičkom stilu na mjestu nekadašnje crkvice, više je puta bivala teško oštećena neprijateljskim napadima, a najviše je stradala u velikom potresu krajem 19. stoljeća.