... među prvima. 1955. godine Rosa Parks je uhapšena jer nije htjela svoje mjesto u autobus u prepustiti bijelcu. 1963. u Birminghamu u saveznoj državi Alabami poginule su četiri afroameričke djevojčice.

ALI moramo uzeti u obzir da je Rosa Parks 1955 odbila dati sjedalo bjelcu (dakle prije 68 godina) što uopče nije tako davno te stoga niti ne čudi da su im problemi s rasizmom veliki.

zene su nazalost izabrale emancipaciju ne po uspravnoj glavi (rosa parks), nego po urednici cosmopolitana (praznoj glavi). dalma, zenske kosarice ili ne-kosarice me uopce ne zanimaju, smatram jednostavno da nisu vrijedne nikakvog truda.carlos, cini mi se da ti kenjas ne po akcidenciji nego po biti.to bi akvinac mogao lako dokazati. (cinik 02.04.2008., 13:04:21)

Srijeda, 26. listopada 2005. Rosa Parks, crnkinja koja je prije pedeset godina učinila nešto nezamislivo odbijajući prepustiti bijelcu svoje mjesto u lokalnom autobusu u Montgomeryju, Alabama, umrla je u 92. godini u Detroitu.

Zadnjih dana već je 100 puta spominjana Rosa Parks-jesu li Crnci dobili ikakva prava prije no što su se počeli boriti svim sredstvima za njih?

Pa ako i ne postane poznat kao Rosa Parks, učinio je, možda, već dosta.

To se dogodilo u Montgomeryju u Alabami i tim je činom počela borba protiv rasne segregacije u Sjedinjenim Državama, a Rosa Parks, iako crnpurasta, danas je jedna od najsvjetlijih ličnosti novije američke povijesti.

" Ljubav - najpozitivnija značajka ljudskoga duha. " - Rosa Parks

- 1955. - Crnkinja Rosa Parks uhićena je nakon što je odbila svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelcu.

- Borba američkih crnaca za ravnopravnost bila je dugotrajna i mukotrpna te je iznjedrila nekoliko poznatih boraca za prava manjina kao što su Rosa Parks ili Martin Luther King. Do prije nekoliko desetljeća Afroamerikanci ni u čemu nisu bili ravnopravni s bijelcima - nisu smjeli sjediti u istom dijelu autobusa, nisu smjeli zalaziti u bilo koji restoran, a nisu smjeli pohađati ni iste škole. 1963. godina bit će zapamćena kao godina u kojoj crnci više nisu mogli šutjeti.

Dorothea Lange govorila je jezikom fotografije, snimivši neke od najdojmljivijih prizora američke Velike depresije. Jedina stvar od koje sam stvarno umorna, jedino što me stvarno zamara, ima veze s odustajanjima, izjavila je Rosa Parks, ista žena koja se odbila premjestiti u dio autobusa rezerviran samo za obojene i koja se u svojim uspomenama zgražala nad količinom oružja koju skupljaju njezina crna braća na sastancima usmjerenima prema ukidanju rasne segregacije, smatrajući da se glavne političke bitke trebaju dobiti političkim i zakonskim, a ne oružanim putem.

Rosa Parks je postala poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku.

Rosa Parks je rođena kao Rosa Louise McCaley u Tuskegeeu, Alabama, od oca Jamesa, stolara i majke Leone McCaleyu, učiteljice.

Rosa Parks postaje članicom afričke medotističke episkopalne crkve, kojoj će pripadati cijeli život.

Rosa Parks je u veljači 1987. godine zajedno s Elaine Eason Steele osnovala Institut Rose i Raymonda za samozapošljavanje u znak sjećanja na Rosinog muža, koji je umro od raka 1977. godine.

Sinoć je u Detroitu, u krugu svoje obitelji, umrla Rosa Parks, jedna od najvažnijih švelja u povijesti.

Pokopana Rosa Parks, pionirka borbe za crnačka prava u SAD-u, u srijedu 3. studenoga u Detroitu.

Rosa Parks je i nakon incidenta ostala aktivna u politici.

Naime, 1. prosinca 1955. godine, u autobusu koji je po Montgomeryju prevozio radnike našla se i Rosa Parks koja se usudila suprotstaviti vozaču autobusa, koji je od nje tražio da ustupi mjesto bijelcu.

Na odvajanju se bazirao npr. sustav apartheida u Južnoafričkoj Republici i isključivanje crnaca iz političkih prava na jugu SAD-a, koje se nakon ukidanja ropstva 1865. zadržalo sve do 1960 - ih godina. (Vidi npr. članak Rosa Parks)

Umrla je Rosa Parks, američaka aktivistkinja za borbu protiv segregacije

Svojim postupkom podsjeća pak na ono što je Rosa Parks učinila 1. prosinca 1955. Ta crna krojačica i aktivistica toga je datuma odbila ustupiti svoje mjesto u autobusu bijelom putniku.

Grupa Outkast je još 1999. objavila album s pjesmom naslovljenom Rosa Parks u kojoj se u jednom stihu spominjala njezina davna gesta.

Rosa Parks, koja ima 91 godinu, već desetljećima vrlo povučeno živi u Chicagu, a prema tvrdnjama njezinih rođaka pati od poodmakle staračke demencije i teško shvaća što se događa oko nje.

Kada je Rosa Parks odbila ustati, uhapšena je te potom oglobljena s 14 US $.

Crna krojačica Rosa Parks postala je simbolom borbe američkih crnaca protiv rasizma kad je 1955. odbila u južnjačkom gradu Montgomeryju u bjelačkom dijelu gradskog autobusa prepustiti mjesto jednom bijelcu.

Rosa Parks postala je tada simbolom crnačke borbe za svoja prava nenasiljem, a to je ostala i do danas.

Te večeri, u četvrtak, 1. prosinca 1955. Rosa Parks se vraćala kući umorna od posla švelje u robnoj kući.

Na svečanosti povodom toga uz Kinga je u loži bila i ponosna Rosa Parks.

Rosa Parks (1913. 2005.) američka aktivistica za ljudska prava.