Iz onoga što nam je poznato o bogatstvu crkvenog života na prostoru koji pokriva današnji pojam Like, jamačno je i na području današnjeg Krasna postojala samostalna župa, ali nam dokumenti govore samo crkvama sv. Jurja i sv. Marka (1219).

Međutim, sam Krković je 1869. god. pripojen Lišanima, ali je ponovno 1876. god. postao samostalna župa i od tada sjedište župnika je prešlo u Piramatovce.

Tek 1969. god. odvojena je Čista Velika i od nje stvorena samostalna župa.

Godine 1805. zasnovana je u Ivanić Gradu samostalna župa (dotad su pripadali župi u Kloštar Ivaniću), a 1831. podignuta je i nova, zidana u neobaroknom stilu, župna crkva Sv. Petra

Samostalna župa postala je 1802. godine.

Odredbom biskupa Cedulina Supetar se odcijepio od Donjeg Humca g. 1597. i postao samostalna župa.

Vinagora je, naime, te godine postala samostalna župa, a crkva Marije Vinagorske župna crkva.

To je najjužnija župa Splitsko-makarske nadbiskupije, a kao samostalna župa uspostavljena je 1720. godine.

Kad je tamo osnovana samostalna župa, on je preuzima g. 1983. i odmah kreće u materijalnu i duhovnu obnovu i izgradnju.

Vinjerac, Slivnica i Seline bili su jedna župa, a 1826. godine Vinjerac je postao samostalna župa i općina.

Ondje se najprije 1790. uspostavlja samostalna kapelanija u okviru svetojuračke župe, a od 1807. Krasno je samostalna župa.

Ondje je najprije postavljen lokalni kapelan, a od 1807. švica je samostalna župa.

God. 1773. selo Rupe postalo je samostalna župa.

Šibenski predio zvan Crnica bio je samostalna župa sv. Ilije proroka od 1610. do 1649. godine.

Godine 1983. Gračani po prvi puta u povijesti postaju samostalna župa, pa je kapela uzdignuta na rang župne crkve.

Najprije je osnovana lokalna kapelanija koja je pripadala modruškoj župi, a 1790. i samostalna župa sa sjedištem u Cerovniku.

Godine 1982. tu je osnovana samostalna župa Oranice.

Kao samostalna župa Sveta Barbara djeluje od 1789. godine, a slijedeće proštenje koje s radošću posjećuju brojni stanovnici ovog dijela Županije i iseljeni mještani župe održat će se na Valentinovo, 14. veljače, koji se slavi i kao Dan zaljubljenih.

Današnja ŽUPNA CRKVA NAVJEŠTENJA MARIJINOG proširena je nakon što je Supetar postao samostalna župa odcjepljenjem od Donjeg Humca, odlukom biskupa Cedulina iz 1579. godine.

Tada je selo još pripadalo petropoljskoj župi, ali već g. 1700. nastala je samostalna župa skupa sa selom Kljacima.

U sastavu župe Velima ostali su do 1718. god., kada Banjevci postaju samostalna župa.

Župnik Ferdinad Ehrenreich (1916 - 1931.) prigodom svečanog blagoslova obnovljene župne crkve zabilježio je u Liber memorabilum: " Na pročelju kora su tri grba, a u tim grbovima su slova: FcM I. H IpF. 29. novembra 1789. postala je župom crkva i Kotoriba samostalna župa, a prvi župnik bio je Ladislav Bukovec, od 29. studenoga 1789. do 25. srpnja 1790. " Nakon osam mjeseci on je napustio župu, postavši župnik u župi Sv. Martin na Muri.

Vremenski period obuhvaća i ono vrijeme kada je župa bila kapelanija Otoka, tj. 18. stoljeće, kao i vrijeme kada je župa Gala-Gljev postala samostalna župa.

U ovoj maloj monografiji objavljeni su mnogi dokumenti o dolasku hrvatskih doseljenika iz zadarskog zaleđa 1585., a prema zapisima iz župnog ureda izrađn je cjelovit popis župnika i pstorlanih djelatnika u Premanturi, od 1632. godine, kad je osnovn samostalna župa, sve do naših dana.

Župnom je crkvom postala g. 1789. kada je Kotoriba postala samostalna župa, a o kakvoj je crkvi riječ, govori zapis vizitatora Stjepana Kološvarija od 27. studenoga 1793. koji ushićeno ističe da je tamo veličanstvena crkva, »koja bi se po svojoj arhitekturi prije mogla nazvati bazilika, negoli župna crkva«.

God. 1966. Dubrava je postala samostalna župa.

Tako su 26. rujna 1957. Nova Sela postala samostalna župa, neovisna o Borovcima.

Godine 1726. postaje samostalna župa sv. Petra apostola.

Biskupskim dekretom 1748. godine Runovići postaju samostalna župa, a Poljica 1752. god.

POVIJESNI RAZVOJ URBANE CJELINE NASELJA SUPETAR - početak razvoja naselja oko uvale in portu sancti Petri, s ranokršćanskom bazilikom Sv. Petra i ostacima mozaičnog poda - drugo antičko naselje na zapadnom djelu zaljeva kojeg zatvara poluotok Sv. Nikole - prvi se put spominje početkom 15. st. kao priobalni kaštel ili kastrum za obranu luke - prvo naselje počinje se formirati u II polovici 16. st (60 stanovnika) - početkom 17. st. odvaja se od Donjeg Humca kao samostalna župa - novi priliv stanovništva s kopna dolazi nakon Kandijskog rata u II polovici 17. st.