Vrijedan barokni inventar, mramorni glavni oltar iz 1733. g. jedini u ovom kraju, kapela Majke Božje Škapularske iz 1734. g., te vrijedna samostanska knjižnica s inkunabulama.

Samostanska knjižnica u gradu sadrži više od 30 000 primjeraka, 22 incunabula, 1500 vrijednih, ručno napisanih dokumenata te se često posjećuje.

Tradicija franjevaca da sakralnom umjetnošću, likovnošću i graditeljstvom izgrade svoja svetišta i da uz njih prezentiraju sačuvano umjetničko i kulturno blago jasna je i na ovom mjestu, u crkvi i samostanu, osebujnoj riznici suvremenih ostvarenja, gdje samostanska knjižnica, arhiv, pinakoteka, stalna muzejska postavka provincije Bosne Srebrene (otvorena u povodu sedam stoljeća bosanskih franjevaca) i Mala galerija Sv. Anto čine stjecište znanosti i umjetnosti.

Samostanska knjižnica na Badiji čuvala je mnoštvo dragocjenih rukopisa, kodeksa, pergamena, inkunabula, vrlo vrijedna tiskana djela na grčkom, latinskom i talijanskom jeziku, te druge bibliografske vrijednosti.

Samostanska knjižnica i danas čuva vrijedne knjige i stare zemljopisne karte, osobito su vrijedne inkunabule (inkunabula znači povoj, kolijevka) tj. prvotisci, knjige tiskane prije 1500. g.

Samostanska knjižnica posjeduje 217 rukopisa (među njima i iluminirane kodekse), 239 inkunabula, 16000 svezaka tiskanih knjiga, povelje važne za povijest Dubrovnika; ističu se inkunabule A.

U samostanu se čuvaju uređaji i pribor (XV. - XVII. st.) stare samostanske ljekarnice, koja je postojala već 1317. Samostanska knjižnica s više od 30000 svezaka posjeduje 22 inkunabule, oko 1500 rukopisa, 15 iluminiranih koralnih knjiga, većinom iz XV. i XVI. st., i brojna djela stare domaće glazbe; ističe se martirologij iz 1541., koji je pisao i iluminirao Dubrovčanin Bernardin Orsat Gučetić.

Samostanska knjižnica čuva vrijedna djela od kojih su tri inkunabule.

Samostanska knjižnica iz davne 1467. je najstarija i ujedno najveća na otoku Krku s preko trideset tisuća bibliotetskih jedinica, stotinjak inkunabula te liturgijskih knjiga i numizmatičkih zbirki.

U samostanskom klaustru u sredini kojeg je impozantna kamena kruna velikog bunara osim već spomenutih natpisa i nadgrobne ploče, koji svjedoče o osnutku samostana, nalazi se još jedna nadgrobna ploča iz rimskog doba, sarkofag Magdalene Budrišić osnivačice samostana rapskih franjevki koja je tamo i umrla godine 1532. Samostanska knjižnica posjeduje preko 7000 knjiga od 15. stoljeća do danas i taj se broj stalno povećava, a posebno treba spomenuti djelo u šest debelih svezaka pisano rukom fra Odorika Badurine (1896. - 1969.) Velika kamporska kronika.

Samostanska knjižnica u Crikvenici, prije ukinuća u 17. stoljeću, posjedovala je 1450 svezaka, što je veliki broj za ono vrijeme i na europskoj razini (159).

Bogata i vrlo vrijedna samostanska knjižnica, po svom fondu jedna od najvrednijih starih knjižnica u Hrvatskoj, posjedovala je 17.000 svezaka, a u samostanskoj se riznici nalazilo bogato srebrno i pozlaćeno liturgijsko posuđe umjetničke izrade od 16. st. pa sve do 20. st.

Danas samostanska knjižnica broji preko 14.000 naslova.

Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz 1532. godine Marka Marulića, kao i« Raj duše », koji je bio osobni molitvenik grofice Katarine Zrinski autora Nikole Dešića.

Posudbeni dio sadrži 1.619 sv. djela uglavnom duhovnog karaktera iz posljednje polovice proteklog stoljeća, dok samostanska knjižnica broji 1.157 sv. djela iz oblasti crkvene povijesti i teologije.

- Budući da su u samostanu postojale filozofska i teološka škola, a uz nju i ljekarna i bolnica, samostanska knjižnica je sukladno tome i izgrađivala svoje fondove.

Pejića, samostanska knjižnica ima oko 3.000 svezaka knjižne građe.

Knjižnica franjevačkog samostana u Virovitici time je postala šesta samostanska knjižnica na mreži, internetu s vlastitim računalom i poslužiteljem. (virovitica.hr)

Samostanska knjižnica čuvala je vrijedne knjige (među njima i inkunabule), čija je sudbina trenutačno nažalost neizvjesna.

Samostanska knjižnica ima vjerovali il ne 31 inkunabulu

Samostanska knjižnica posjeduje bogatu zbirku filozofskih, teoloških, povijesnih, medicinskih i drugih djela.

Domišljatošću i upornošću dr. fra Andrije Nikića dotadašnja filozofsko-teološka samostanska knjižnica upotpunjena i orijentiran svojim sadržajem poprimila je karakter Sveučilišne knjižnice u Hercegovini.

Poznata je i samostanska knjižnica, jedna od najbogatijih u Hrvatskoj, u kojoj se čuva više od 30 000 svezaka, među kojima su brojne izvanredno vrijedne knjige i rukopisi, a na policama knjižnice pohranjeno je i 137 inkunabula.

Izdvojio je također pregršt raritetnih činjenica koje svjedoče da je polovicom 17. st. u samostanu bio studij filozofije, moralne teologije i govorništva, da samostanska knjižnica sadrži 10.000 svezaka, pa čak i iz 16. st., da čuva dragocjeno barokno slikarsko i kiparsko blago i crkveno posuđe

Vrijedno knjižno blago krije samostanska knjižnica crkve sv. Roka u Virovitici pa je na inicijativu fra Marka Malovića, župnika i gvardijana, započeta informatizacija, a projekt je podržao i Grad Virovitica.

A da je samostanska knjižnica na nacionalnoj razini potvrđuje podatak o vrijednim primjericima od 120 inkunabula, najveće zbirke korala i pergamene.

Samostanska knjižnica znamenita je po broju sačuvanih inkunabula (čak 26). [ 9 ] Osim toga, tu se čuvaju i brojna izdanja hrvatskih pisaca, među kojima i Marulićev Evanđelistar iz 1516. godine, dok je od rukopisa najvrijedniji Gospin plač iz 15. stoljeća.

Između ostaloga, bave se i pečenjem hostija te knjigom o čemu svjedoči bogata samostanska knjižnica. (ika)

Samostanska knjižnica stara je i bogata.

O radu redovnika svjedoče samostanska knjižnica i arhiv.