Prije 20 godina, 21. veljače 1991., Hrvatski sabor donio je Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika, kojom je formalno započet proces razdruživanja Hrvatske od bivše države, uz zahtjev da se ono provede sporazumno i postupno te rezultira suverenošću i samostalnošću bivših republika.

Proglašenju samostalnosti i suverenosti prethodio je referendum 19. svibnja 1991. kojem se odazvalo 83,56 posto građana od 3,6 milijuna s pravom glasa, a od kojih je 93,24 posto glasovalo za samostalnost i suverenost Hrvatske uz mogući savez suverenih država s drugim republikama te protiv ostanka u Jugoslaviji.

Izvijestio je da su se na konferenciji mogli čuti zanimljivi stavovi i da su sudionici iznijeli stav da Europska unija treba biti savez suverenih naroda i država bez hegemonije.

Rezultati referenduma iz 1991. Tada je 93,2 posto birača glasalo da Hrvatska kao suverena država može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama.

(3. X.) Predsjedništva Slovenije i Hrvatske uputila su Predsjedništvu SFRJ prijedlog novog, konfederativnog uređenja države; Jugoslavija bi se trebala preustrojiti u savez suverenih država.

Na temelju ukupnoga povijesnoga iskustva držimo da se državni suverenitet u zajednici s ostalim narodima današnje SFRJ može osigurati jedino na konfederativnim osnovama, kao ugovorni savez suverenih država.

Sve tri Republike (hrvatska, muslimanska i srpska) moraju biti suverene, tj. da budu savez suverenih država a nikako jedna unitarna država.

Imajući na umu upravo ovakav Ustav - slobodarski ustav po uzoru na slobodne i suverene države koje se udružju u Europsku zajednicu - mi smo odavno, u suradnji sa Slovenijom, pripremili nacrt konfederativnog ugovora, kojim smo jasno dali znati, na kakvim osnovama tražimo preobrazbu današnje SFRJ u savez suverenih država.

Predsjednik Republike objavio je 23. svibnja 1991., na temelju izvješća Republičke komisije za provedbu referenduma od 22. svibnja 1991., da su na referendumu građani Republike Hrvatske donijeli Odluku: " 1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. ". 7

Zanimljivo kako ti nazovi ljevičari (SDP) nikada jasno i glasno ne definiraju što to oni konkretno zastupaju, kakav to oni program imaju koji ih legitimira kao lijeve, što misle kakva bi Hrvatska trebala biti, a da to nije u srazu sa njihovim svjetonazorom, gdje je razdjelnica između neoliberalizma i njih, nacionalne države i globalizma, multikulturalizma (u čemu se razlikuju u tretiranju multi kulti društva od britanskih laburista npr.), što je lijevo u eurofiliji, EU savezna država ili savez suverenih država, odnos prema nacionalnim manjinama je li primjereno davanje tolikih prava nacionalnim manjinama u RH što je tu progresivno i ne ugrožava li se time solidarnost među radnicima, namještenicima, službenicima... trebaju li manjinci imati uz svoje zastupnike u Saboru (koji mogu odlučiti tko će u RH vladati), subvencionirane novine, jaslice, vrtiće, škole, banke, sindikate... je li to napredni model države ili pak samo skupi i potencijalno dodatno konfliktni model?

Sabor Republike Hrvatske, na sjednici sva tri vijeća, održanoj 21. veljače 1991. godine, u povodu primitka Rezolucije Skupštine Republike Slovenije o prijedlogu za sporazumno razdruživanje SFRJ, usvojio je Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika 5.

On naglasak stavlja na savez suverenih republika, dakle na moguće novoustrojeno udruživanje s onima koji to žele.

Predsjednik Tuđman je, istaknuo je, bio za EU, ali ne po politici da nema alternative nego kao savez suverenih država.

Ako se EU pretvori u savez suverenih država, onda sam...

Oni su odbacili mogućnost očuvanja kao konfederalne zajednice (savez suverenih država) jugoslavenske zajednice i zatražili da se JNA uključi u političke rasprave o budućnosti zemlje:

Govorila je Miljana Jakelić, predsjednica 10 SK PJ. 16.03. Član Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić izjavio " Ova zemlja mora biti savez suverenih država. " 17.03. Prosvjetni radnici SAO Krajine u Kninu zaključili daje zvanični jezik u SAO Krajini srpskohrvatski.

Objašnjavajući zašto misli da je savez suverenih država pravo rješenje, Pejaković kaže da bi bilo normalno i moralno da se oni koji su potpisali Daytonski ugovor uključe puno ozbiljnije u rješavanje pitanja u BiH, a ne da stalno, pomalo i lukavo, izjavljuju kako se oni ne žele miješati u unutarnje stvari BiH.

Umjesto njega predlaže savez suverenih država i izražava nadu da su Boris Tadić i Ivo Josipović upravo na tom tragu.

Sam prijelaz iz sadašnjeg stanja u SFRJ, u kojem republike imaju nedovoljno određeni polukonfederalni status u novo stanje, sukladno našem Ustavu, a to znači konfederalni Savez suverenih republika, ili u potpunu samostalnost, provodit ćemo razborito kao i do sada - uvažavajući prilike i odnose snaga u SFRJ - u Europi i u svijetu.

Ugovoreni UVJETI priključenja HR su uvjeti ANEKSIJE i/ili KAPITULACIJE, a ne pristup Hrvata u savez suverenih naroda.

svi vi koji ne znate li ste provokatori trebate znati da je velikosrpsko ludilo počelo krajem osamdesetih. srpski mitingaši su harali sfrj a velikosrpska klika se toliko osilila da je isprovocirala izvanredni kongres saveza komunista koji se na tome kongresu raspao. prije toga su srušili ustav sfrj jer su ukinuli federalne jedinice kosovo i vojvodinu. 1990 su opljačkali iz deviznih rezervi sfrj milijardu i pol dolara upadom u platni sustav. poslije svih ovih zločina, nasilja i prijetnji velikosrpska klika je ostala sama sa sobom. upravo je hrvatski predsjednik tuđman nudio mirno i demokratsko rješenje, savez suverenih država i da svi se međusobno priznaju, a ako nije moguće onda potpuna suverenost i samostalnost svih federalnih država sfrj. odgovor na to je bio agresivni rat u kome su srbi pokazali svoje pravo zločinačko lice. morao ih je smirivati nato. sve ostalo su laži i podvale od onih generala poslije bitke koji pobjedniku tuđmanu dijele lekcije kako je trebalo voditi politiku.

Odaziv na referendum bio je velik - na birališta je izašlo 83,6 posto birača, a njih čak 94,2 posto potvrdno se izjasnilo o referendumskom pitanju može li Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti, stupiti u savez suverenih država s drugim republikama.

Tome prethodi referendum od 19. svibnja s pitanjem o tome može li Republika Hrvatska " kao suverena i samostalna država " stupiti u savez suverenih država s drugim (jugoslavenskim) republikama.

Više od 94 posto građana donijelo je sljedeću odluku: " 1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da " ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ.

Tema: Referendumi i modaliteti razdruživanja; Tuđman i Gligorov predlažu savez suverenih i nezavisnih država.

neke činjenice su jasne kao dan: nasilje i prevrati poticani od veliko srpske klike uz pomoć mitingaša i rušenje ustava sfrj kao i kasniji raspad skju je bila priprema rata. ni jedan srbin nije pao od hrvatske ruke prije rata i prve izbjeglice su bile iz knina, prognani hrvati. u sred hrvatskog sabora izvjesni zelenbaba kaže da oni nemaju što pregovarati sa hrvatima već jedino preko nišana. u isto vrijeme jna, savezni sekretar gračan, savezni sekretar kadijević naoružavaju srbe i potiču pobunu, terorizam, sabotaže i nasilje. sve je to bilo prije početka rata. na demokratski izraženu volju hrvata i ostalih građana na referendumu i ozakonjenje toga u saboru srbi počinju otvoreni rat i agresiju protiv hrvatske. te priče o dogovorenom ratu su glupost. kamo sreće, i to bi bio božji dar, da je pala hrvatsko srpska nagodba ili dogovor. ne bi bilo rata, ne bi bilo mrtvih, mržnje, materijalnih šteta. srbima nije nikako odgovaralo demokratsko rješenje jer onda nisu mogli računati na dominaciju. točno je da su hrvatska i srbija formirale dvije komisije koje su trebale raditi na sporazumu ali to nije uspjelo isto kao putovanje predsjednika republika i pokušaji dogovora za rješenje jugoslavenske krize. tuđman je ponudio fer rješenje, savez suverenih država na određeno vrijeme i to bi bilo dobro prijelazno rješenje.

Republika Hrvatska polazi od stanovišta da bi savez suverenih država s Republikom Slovenijom kao i s ostalim republikama. utemeljen na osnovama ugovorne, dobrovoljne i interesne zajednice. mogao biti od koristi za sve republike dosadašnje SFRJ pod uvjetom da se poštuju međusobni interesi po važećim propisima međunarodnog prava, posebno onih na kojima se zasniva i izgrađuje Europska zajednica, jer ta načela pokazuju životnost i praktičnu djelotvornost i ona su putokaz koji će i u budućem savezu suverenih država, do ulaska u Europsku zajednicu, osigurati mir, prosperitet i međunarodno uvažvanje.

Jedno od tadašnja dva referendumska pitanja je glasilo: Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država... može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama? " Kad pročitate ovakvo pitanje stječete dojam da se prije građane pitalo žele li stupiti u tu zajednicu nego žele li izići iz nje, zar ne?

Dijelim uvjerenje koje je predsjednik Franjo Tuđman imao još 1990. godine da, tada Europska zajednica, treba biti savez suverenih država.

Na temelju članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, - u skladu s neotuđivim, nepotrošivim, nedjeljivim i neprenosivim pravom hrvatskog naroda na samoodređenje, uključujući i pravo na razdruživanje i udruživanje s drugim narodima i državama te suverenitetom Republike Hrvatske koji pripada svim njezinim državljanima, - izvršavajući volju naroda očitovanu na referendumu 19. svibnja 1991., - s obzirom na činjenicu da SFRJ ne djeluje kao ustavno-pravno uređena država, te da se u njoj grubo krše ljudska prava, prava nacionalnih manjina i prava federalnih jedinica, - imajući u vidu da federativno uređenje Jugoslavije ne omogućuje rješavanje državno-političke i gospodarske krize i da medu republikama SFRJ nije došlo do sporazuma koji bi omogućio preustrojstvo federativne savezne države u savez suverenih država, - izjavljujući da Republika Hrvatska uvažava jednaka prava drugih republika dosadašnje SFRJ u težnji da s njima jednakopravno, demokratski i mirnim putem postupno uređuje sva pitanja iz dosadašnjeg zajedničkog života, poštujući njihovu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, izražavajući spremnost da se s njima, kao samostalna i neovisna država, sporazumijeva o gospodarskim, političkim, obrambenim i drugim vezama, Sabor Republike Hrvatske donosi: