Skup su pozdravnim riječima otvorili prof. dr. sc. Anite Kurtović Miši i dekan Pravnog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Boris Buklijaša Radni dio savjetovanja započeo je predavanjem priv. doz. dr. Joachim Kretschmera, s Pravnog fakulteta Freie Universitat u Berlinu, na temu Prikrivene istražne mjere za suzbijanje organiziranog kriminala Sukob slobode i sigurnosti u svjetlu novijih odluka najviših sudova (Vrhovni sud SR Njemačke, Savezni ustavni sud SR Njemačke, Europski sud za ljudska prava).

Stoga se čini oportunim uputiti na rješenja koja ovdje ima njemački Savezni ustavni sud, čija praksa razvijana kroz razdoblje od šest decenija svakako može biti primjerna. 1. praksa Saveznog ustavnog suda Prije svega treba naglasiti činjenicu kako na svijetu ne postoje dva istovjetna ustavnopravna sistema osnovnih normi, pa samim time niti dva identična sustava zaštite ustavnih prava.

Radi pomirbe jaza koji se je javljao između tumačenja pojmova slobode i egaliteta od 7. listopada 1980. godine u svoju praksu Savezni ustavni sud uvedi novu formulu općeg načela jednakosti.

Tako Savezni ustavni sud upotrebljava novu formulu kad se radi o problemima jednakosti grupa, a koji nastaju pri uvođenju u pravni sustav zakona koji obuhvaćaju velik krug adresata, kao što su to oni s poreznom ili socijalnom tematikom.

U svojoj praksi Savezni ustavni sud je u početku naglašavao svoju suzdržanost u aktivitetu prema drugim sudovima.

Zaokret bilježimo u slučaju Lüth gdje je Savezni ustavni sud izvršio intenzivni nadzor odluka redovnih sudstva.

U svojoj interpretaciji ovdje je Savezni ustavni sud izrazio stajalište prema kojemu redovni sudovi više ne mogu kao granicu između učinka i realizacije temeljnih prava uzimati isključivo odredbe zakona kojima se neko ustavno dobro razrađuje, već da se u obzir mora uzeti i učinak kojeg temeljna prava imaju na pojedine zakone.

Na temelju ovakvog stajališta Suda razvila se i teorija o interakciji prema kojoj je Savezni ustavni sud ovlašten ispitivati primjenjuju li ostali sudovi, iz vizure opstojnosti temeljnog prava, neki zakon ispravno, odnosno jesu li u toj primjeni određeni zakon sudovi tumačili i u skladu s standardima sadržaja temeljnih prava postavljenim u Temeljnom zakonu.

Savezni ustavni sud ne dopušta mogućnost da bi odluka jednog senata bila osporavana ustavnom žalbom pred drugim senatom.

No neovisno o karakteru sudske odluke koja se ustavnom žalbom osporava Savezni ustavni sud nema generalno ovlaštenje preispitivati osporene odluke u njihovoj cijelosti.

Savezni ustavni sud nije supervizorska instanca, već je njegova kontrola usmjerena na povredu konkretnog temeljnog prava.

U svojoj praksi Savezni ustavni sud je područje svoje kontrole obilježio formulom specifičnoga ustavnog prava.

Principe Elfes odluke Savezni ustavni sud je nadograđivao tijekom vremena pa je i pogrešno tumačenje zakonskih odredaba učinjeno od redovnih sudova moglo postati ustavnopravnim pitanjem kad pogreška u tumačenju poprimi ustavnopravnu dimenziju.

Razradu područja djelovanja Suda, utvrđenog kroz sintagmu specifičnog ustavnog prava, kod pružanja ustavnosudske zaštite u vezi povreda temeljnih prava prouzročenih pojedinačnom mjerom sudbene vlasti Savezni ustavni sud vrši kroz primjenu Hecke-Schumann formule.

U vezi s tim Savezni ustavni sud je u Mephisto-odluci izrazio pravno stajalište prema kojemu nije dovoljno da je interpretacija zakonskog prava koje ima utjecaj na određena temeljna prava sama po sebi neispravna, nego je daleko važnije da to tumačenje bude načelno neispravno.

Ovdje je u nekoliko slučaja Savezni ustavni sud našao povrijeđenim načelo iz članka 3. stavka 1. Temeljnog zakona prema kojemu su svi ljudi jednaki pred zakonom, obrazlažući opstojnost povrede činjenicom kako se osporena presuda temelji na nestručnom rasuđivanju, uslijed čega se na grub način povređuju načela jednakosti i pravednosti.

Savezni ustavni sud u Njemačkoj je neposredno nakon Drugog svjetskog rata zabranio Komunističku stranku Njemacke kako bi se spriječilo da još jednom totalitarni režim donosi novu patnju njemačkom narodu i stanovništvu.

Na kraju poglavlja uspoređuju se Europski sud za ljudska prava, Europski sud pravde, Vrhovni sud Ujedinjenih Američkih država i njemački Savezni Ustavni sud, s naglaskom na sličnosti i razlike i s ocjenama koja bi zapravo iskustva i praksu ECtHR mogao preuzeti od navedenih sudova.

Prvi je put uveden 1893., dok je do danas formalno na snazi zakon koji je donesen 1952. U tzv. novim saveznim pokrajinama porez na imovinu nikad nije bio ubiran, dok se u tzv. starim ne ubire od 1997. Naime, nakon višegodišnjeg ispitivanja njemački ga je Savezni ustavni sud 1995. u obliku u kojem je u Njemačkoj bio ubiran proglasio neustavnim, ali je ujedno dopustio primjenu još do kraja 1996. Time, međutim, nije proglašeno načelno neustavnim oporezivanje postojeće imovine, nego samo oblik u kojem je to u Njemačkoj činjeno.

Navedena je načelna stajališta Savezni ustavni sud Savezne Republike Njemačke kasnije podrobnije razrađivao u svojoj praksi.

3.1. Tijekom obrade predmeta razmotrena je i mjerodavna praksa Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) u odnosu na Republiku Hrvatsku (http://www.echr.coe.int/HUDOC/; http://www.vlada.hr/Strasbourg/), Saveznog ustavnog suda SR Njemačke (u daljnjem tekstu: njemački Savezni ustavni sud) i Vrhovnog suda SAD-a, na koju se upućuje u odgovarajućim dijelovima obrazloženja odluke i rješenja.

Da se tolerancija države prema nastavnicima koji u javnoj školi nose nakit u obliku religioznih simbola ne bi pretvorila u diskriminaciju prema islamskoj religiji, Savezni ustavni sud u Švajcarskoj se pozvao na princip proporcionalnosti upotrebljen od strane ženevske kantonalne vlade.

DRUGI: Sjedinjene Države moraju djelovati odmah vratiti narod na izvornu, Savezni ustavni način kreditnog sustava, u mjestu monetarist

Savezni ustavni sud iz Karlsruhea i opet je prekorio Njemačku vladu u svezi priznavanja jednakih prava homoseksualaca.

Za vrijeme kancelara Gerharda Schroedera Savezni Ustavni sud odlučivao je o zabrani te stranke, ali je prijedlog o zabrani odbačen.

Nedavno je, naime, Savezni ustavni sud tzv. »mobitel-presudom« dao pravorijek po kojem su oba telefona novinara zakonito prisluškivana.

Savezni ustavni sud ukinuo je presude u svim stupnjevima, s obrazloženjem da je osporena zabrana nespojiva sa slobodom okupljanja jer podnositeljici, bez konkretne procjene rizika i na neodređeno vrijeme, zabranjuje održavanje bilo kakvog okupljanja u cijeloj Zračnoj luci Frankfurt.

Mjerila koja je za određivanje te granice u ustavnosudskoj praksi oblikovao Savezni ustavni sud Savezne Republike Njemačke danas se smatraju vladajućim smjernicama u djelovanju europskih ustavnih sudova:

Savezni ustavni sud provjerava samo poštovanje ovih vanjskih granica zakonodavčeve slobode (zabrana proizvoljnosti), ali ne je li zakonodavac u konkretnom slučaju pronašao najsvrsishodnije, najracionalnije i najpravednije rješenje. " (BVerfGE 26, 302 (Einkommensteuergesetz) - rješenje Drugog senata od 9. srpnja 1969. - 2 BvL 20/65, u postupku ocjene 23. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak u verziji od 15. kolovoza 1961./BGBl. I, s. 1254 /)

Njemački Savezni ustavni sud je u veljači 2008. godine donio odluku kojom je odredbe navedenog zakona kojima se sigurnosnim službama daje ovlast na samostalno provođenje online-pretraga proglašavaju neustavnima.