Nužno je izraditi sektorske strategije, npr. poljoprivredne prizvodnje, bez kojih nema daljnjeg planiranja i računice.

Nikakva euforija nam ne treba, nego od 1. srpnja ozbiljno ' zapeti ', racionalno i pažljivo se otvoriti investicijama i znati i držati se svog cilja te što prije stvoriti sektorske strategije koje će to podržavati i uz koje ćemo povlačiti i sredstva iz EU fondova, poručio je Vidošević.

C3. Promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola Učinkovita i djelotvorna provedba politike zaštite zraka zahtijeva, zbog svoje složenosti, integraciju u sektorske planove i strategije te komunikaciju između nadležnih tijela tijekom njihove provedbe.

To uključuje Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013., Pretpristupni ekonomski program, pojedinačne sektorske strategije, zatim odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Pristupno partnerstvo, i dokumente kojima je Europska komisija uredila korištenje financijskih sredstava u ovom kontekstu - Višegodišnji indikativni programski dokument za program IPA i Strateške smjernice za provedbu Lisabonske strategije.

Promicanje politike održivog razvoja, integracijom ciljeva politike zaštite zraka u sektorske strategije i planove, posebice glede pitanja smanjenja emisije stakleničkih plinova i Kyotskog protokola

Do 2012. godine postavljaju se sljedeći pojedinačni ciljevi: uspostava nužnih organizacijsko-administrativnih kapaciteta za provedbu UNFCCC i Kyotskog protokola; maksimalno ubrzati prijenos pravne stečevine EU iz područja politike klimatskih promjena; integracija politike klimatskih promjena u sektorske strategije; aktivno sudjelovanje Hrvatske u određivanju sheme obveza za razdoblje nakon 2012. godine; uspostava istraživačko-razvojnog programa namijenjenog pitanjima klimatskih promjena.

Prateći razvojne dokumente na nacionalnoj i regionalnoj razini, a posebice sektorske strategije koje daju konkretne smjernice u pogledu razvoja pojedinih grana djelatnosti, a prateći temeljne odredbe Prostornog plana uređenja, Općina Rešetari odlučila se na izradu Strateškog plana gospodarskog razvoja kao stručne podloge koja će definirati prioritete i aktivnosti koje je potrebno provesti, a sve sa ciljem planskog i sveobuhvatnog razvitka područja općine.

Osnovu za korištenje sredstava čine sektorske strategije (ISPA Strategija te IPA Operativni program za zaštitu okoliša) koje sadržavaju i indikativnu listu velikih projekata s koje se odabiru projekti koji će se kandidirati za sredstva EU.

SOR predstavlja krovni strateški razvojni dokument na temelju kojega će se izrađivati sve buduće sektorske strategije.

Sve su te sektorske strategije i preduvjet povlačenja novca iz fondova EU.

Europsko partnerstvo, Nacionalni program pristupanja EU, sektorske strategije i sl.).

Projektni prijedlozi također moraju biti usklađeni sa svim ostalim relevantnim strateškim dokumentima kao što su Strategija razvoja turizma RH do 2020, druge relevantne sektorske strategije, županijske razvojne strategije i dr.

Jedna od najvažnijih odrednica budućeg smjera trebale bi biti sektorske strategije i na temelju njih izrađeni provedbeni planovi.

Naglasio je važnost izrade generalne strategije razvoja koja je u tijeku, a posebno su nužne sektorske strategije.

Također su izrađeni prijedlog Strategije i plan prijenosa zakonodavstva te detaljne sektorske strategije s provedbenim planovima, koji će biti prikazani na završnoj radionici

No, da bi se moglo utvrditi koje su tvrtke strateški važne, Jurčić napominje kako su nužne najprije sektorske strategije, kojih Hrvatska još nema.

U potporu tog cilja, projekt pomaže Vladi Republike Hrvatske da ojača institucionalne i tehničke mogućnosti za očuvanje biološke raznolikosti, integrira očuvanje biološke raznolikosti u prostorno planiranje i sektorske strategije, ojača upravljanje zaštićenim područjima, te promovira poduzetničke i turističke aktivnosti koje podržavaju održivo korištenje prirodnih resursa i očuvanje krškog ekosustava na Dinarskom području.

Ponovio je da Hrvatskoj treba novi model ekonomske politike, jer joj nedostaju dugoročna strategija i sektorske strategije za područja poput poljoprivrede i turizma.

Dodao je kako Zadarska županija ima kvalitetan program razvoja za buduće razdoblje koji predstavlja odgovor na krizu i koji sadrži sektorske strategije poput Strategija ribarstva, infrastrukture, ruralnog razvoja, turizma, Plana za zdravlje, itd.

Dogovoren je nastavak rada na temelju izvješća tripartitne radne skupine, zadužene za pripremu prijedloga za Vladu Republike Hrvatske, kojim bi je potaknuli na oblikovanje industrijske politike i pratećih sektorskih politika. 06. 12. 2002. potpredsjedniku Vlade upućen dokument, odnosno prijedlog sektorskih socijalnih partnera i Društva za organizacijsko učenje Hrvatske Prijedlog mjera za unapređivanje konkurentosti TOKG sektora 15. 01. 2003. Prijedlog mjera dostavljen ministru gospodarstva, ministru rada te ravnateljici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 18. 02. 2003. održan sastanak zainteresiranih dionika s predstavnicima lokalne zajednice u Varaždinu, na kojem je dogovoreno održavanje tripartitnih radionica Strateški socijalni dijalog o konkurentnosti TOKG sektora održavanje tripartitnih radionica Strateški socijalni dijalog o konkurentnosti TOKG sektora (granska udruga pri Hvatskoj udrugi poslodavaca odbija sudjelovati): 27. 29.03. 2003. I. radionica 24. 26.04.2003. II. radionica 29. 31.05.2003. III. radionica lipanj 2003. izrađena i usvojena sektorska Strategija razvoja, kao produkt tripartitnih radionica i suradnje sektorskih socijalnih partnera s Društvom za organizacijsko učenje Hrvatske 04. 07. 2003. održano predavanje stručnjaka Gospodarske zbornice Slovenije o postignućima industrijskih klastera u Sloveniji, na poziv Društva za organizacijsko učenje Hrvatske, a za potrebe sektorskih socijalnih partnera u Hrvatskoj 12. 09. 2003. održano predavanje neovisnih konzultanata iz Slovenije o formiranju i djelovanju klastera (studije slučajeva), na poziv Društva za organizacijsko učenje Hrvatske, a za potrebe socijalnih partnera u TOKG sektorima u Hrvatskoj 14. 10. 2003. javna tribina u lokalnoj zajednici (Čakovec), na poziv socijalnih partnera i uz sudjelovanje Društva za organizacijsko učenje Hrvatske, na kojoj su sagledane mogućnosti unapređivanja konkurentnosti i društvene odgovornosti u TOKG sektorima u Hrvatskoj 23. 10. 2003. tiskovna konferencija Rekli smo vam sve..., na kojoj je Sindikat TOKG iznio sve propuste Vlade u mandatu 2000. 2003. da pokrene bilo kakav dijalog sa sektorskim socijalnim partnerima te najavio da takva loša komunikacija može koštati Vladu, odnosno da bi mogla biti kažnjena gubitkom na parlamentarnim izborima, što se je i ostvarilo prosinac 2003. promocija knjige Sindikata TOKG (autori Josip Zidanić i Svjetlana Šokčević) Zajedno socijalni dijalog kao proces učenja 05. 11. 2003. drugo predavanje konzultanata iz Slovenije o klasterima (studije slučajeva) na poziv Društva za organizacijsko učenje Hrvatske, a za potrebe sektorskih socijalnih partnera u Hrvatskoj 10. 11.2003. prezentiranje sektorske problematike i njezinih implikacija po regiju te Strategije razvoja Gospodarsko-socijalnom vijeću Međimurske županije na sjednici u Čakovcu, uz sudjelovanje sektorskih socijalnih partnera i Društva za organizacijsko učenje Hrvatske Sindikat TOKG dostavlja Vladi u novom sazivu Strategiju razvoja koju su usvojili sektorski socijalni partneri u lipnju 2003.: 19.01.2004. Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju (državnom tajniku) 28.01.2004. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Čakovec 05.02.2004. Uredu za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj 05.02.2004. ministru gospodarstva, rada i poduzetništva 12. 02. 2004. strukovne udruge tekstilaca te kožara i obućara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori odlučile su pokrenuti postupak osnivanja prvog klastera 27. 02. 2004. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Čakovec provedena je rasprava o stanju u TOKG sektorima te o implikacijama po lokalnu zajednicu, u kojoj su sudjelovali predstavnici Sindikata TOKG 21. 04. 2004. prezentiranje sektorske problematike i njezinih implikacija po regiju te Strategije razvoja Gospodarsko-socijalnom vijeću Varaždinske županije na sjednici u Varaždinu, uz sudjelovanje socijalnih partnera i Društva za organizacijsko učenje Hrvatske održavanje regionalnih sastanaka sindikalnih povjerenika i članova radničkih vijeća koji su članovi Sindikata TOKG, radi prezentiranja sektorske Strategije razvoja, metode unapređivanja poslovanja tzv. 20 ključeva, prezentiranje potrebe unapređivanja konkurentnosti i nužnosti provedbe hitnih promjena u organizacijama u TOKG sektorima u Hrvatskoj.

Sudionici iz Hrvatske bili su direktori 10 - tak najvećih TOKG tvrtki, predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske udruge poslodavaca i Sindikata TOKG. 01. 12. 2005. sklopljen je Ugovor o sektorskom socijalnom dijalogu i strateškom partnerstvu s granskom udrugom poslodavaca pri Hrvatskoj udrugi poslodavaca 2006. na podlozi sektorske Strategije razvoja, koju su izradili socijalni partneri 2003., započinje izrada sektorskih strategija u Ekonomskom institutu Zagreb, prema narudžbi ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, i to za tekstilno-odjevnu te za obućarsko-kožarsku industriju Hrvatske Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva raspisalo je ponovni natječaj za dodjelu državnih potpora za konkurentnost TOKG sektora u iznosu 20 milijuna kuna, koji iznova prati sindikalna crna lista poslodavaca, na koju reagira i Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, tražeći od Sindikata TOKG da dostavi sva saznanja koja ima u vezi s pokušajima zaobilaženja natječajnih kriterija 11. 01. 2007. Hrvatski sabor cjelodnevno raspravlja o odgovornosti Vlade za stanje u tekstilnoj industriji, sukladno interpelaciji Željka Pavlica i drugih zastupnika iz oporbenih redova koji su ga podržali u toj inicijativi.

Mudrinić zagovara hitnu provedbu reformi javnog sektora u što kraćem roku te ocjenjuje da među gospodarstvenicima postoji nada i optimizam, međutim, kaže da nedostaje vizija ukupnog društvenog razvitka, kao i sektorske strategije.

UNDP također pruža stratešku podršku glavnom tijelu za koordinaciju razvoja, Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i podržava integraciju milenijskih ciljeva razvoja u nacionalne planove razvoja i sektorske strategije.

Sektorske strategije trebaju napisati konzultanti i stručnjaci, a ne službenici i ministri.

Županije i gradovi često imaju sektorske strategije koje nemaju dovoljno razrađene implementacijske mehanizme i/ili baze projekata, ili koje trebaju razradu kako bi bile bliže zahtjevima donatora.

U postojećoj situaciji, čak i u onim slučajevima u kojima sektorske strategije postoje, one obično nemaju konkretne mjere, podjelu odgovornosti niti identificirana sredstva i ljudske kapacitete