9. veljače navršavaju se 433 godine od završetka velike Seljačke bune, koju je predvodio Matija Gubec, a koja je završila krvavom bitkom kod Stubičkih Toplica.

Ovdje je i autentični etno - muzej, spomenik seoske kulture, jer je ta kultura u prošlosti dala vodu seljačke bune Matiju Gupca, a iz iste je kulture izrastao i Tito heroj antifašističke borbe.

Muzej je osnovan i otvoren za javnost povodom obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke bune iz 1573. godine.

Stubički Golubovec - posjed je nekada pripadao velikom stubičkom vlastelinstvu poznatom iz Seljačke bune, a tijekom 17. i 18. stoljeća vlasnici su Malakoci i Domjanići Zelinski.

Ako krenemo u smočnice i kuhinje po kontinentalnoj Hrvatskoj, nešto više od stoljeća poslije, ovo je na početku vladanja hrvatskougarskog kralja Matijaša Korvina zapisano o pravima i dužnostima stanovnika sisačke biskupije, među tim odredbama i o desetinjanju svinjskog mesa, velikim dijelom namijenjenog za sušenje: Ako netko bude imao desetu svinju, neka se tada desetinja deveta, a gdje ne bude ni devet svinja, neka stanovnici pokrajine plate po svakom prascu dva denara i po jednu šunku ili dva solida uobičajenog novca A zapisano je to gotovo pola stoljeća prije hvarskog pučkog ustanka Matije Ivanića i nešto više od stoljeća prije seljačke bune Matije Gupca.

I mi, Hrvati, smo dali svoj prilog tome, sjetimo se Seljačke bune ili Hrvatskog proljeća.

Bitno je spomenuti kako je u vrijeme velike seljačke bune 1573. jedan od vođa kmetova bio i Ilija Gregorić iz obližnje Marije Gorice.

Bitno je istaknuti kako je Stubica tijekom 16. stoljeća bila u središtu hrvatsko-slovenske seljačke bune, koju je vodio Matija Gubec; a tragični kraj bune odigrao se baš na polju kod Stubice u veljači 1573. godine.

Na tribini su također govorili Hrvoje Petrić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Branko Čičko iz Srednje škole u Oroslavlju koji su željeli prisutne upoznati kako u vezi seljačke bune još mnogo toga nije razriješeno, te kako još uvijek postoje određena pitanja što je zapravo dio povijesne zbilje, a što legende.

U subotu 9. veljače 2013. u Donjoj Stubici bit će reproducirana bitka kod Stubice, praćena manifestacijom srednjovjekovnog sajma, u sklopu obilježavanja Seljačke bune 1573. godine.

Okruglu 440. obljetnicu Seljačke bune pod vodstvom Matije Gupca.

U Zagrebu, zbog radova na sanaciji klizišta, Alejom Bologne od Aleje Seljačke bune prema Zaprešiću vozi se jednim trakom u dužini od 50 m.

Ovaj datum, 15. veljače, u povijesti je ostao upamćen i po gušenju seljačke bune i ubojstvu Matije Gubeca 1573..

Od velike je cijene za opis »seljačke bune«, što presv. g.

Tako mi bude jasan čin, mjesto i vrijeme, svi povodi, svi karakteri, sve potankosti - a istom onda dozri u mojoj duši potpuna slika »seljačke bune«.

Čitalac, vješt povijesti, znat će ionako da sam se do najtanje malice držao historije, a ostalomu općinstvu navest ću samo izvore kojima sam se služio pišući ovu pripovijest, a to su: dr Franjo Rački: Građa za povijest seljačke bune.

Njihovo učešće spominje se, pored čuvanja granice Korduna i Banovine od turaka, u gušenju ' Seljačke bune ' predvođene Matijom Gupcem.

Najbjedniji je to pokušaj osvajanja vlasti još od seljačke bune.

Posjetitelji se upoznaju s izgradnjom kasnosrednjovjekovnih gradova, oružjem i bojnom opremom, te središnjom temom Velike seljačke bune 1573. g.

Na dan 15. veljače 1573. godine, na Trgu svetog Marka smaknut je Matija Gubec, vođa seljačke bune.

Novi stalan postav otvoren je u ljeto 2002. Osim Seljačke bune 1573. prikazuje i razvoj feudalizma na području sjeverozapadne Hrvatske.

Muzej prikuplja građu vezanu za seljačke bune, život plemića i seljaka te predmete iz kulturne, povijesne i umjetničke baštine Hrvatskog zagorja.

Uz neposrednu blizinu dvorca podignut je impozantan spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu autora Antuna Augustinčića koji je podignut 1973. godine povodom obilježavanja četristote obljetnice Seljačke bune.

Tako je već od svog prvog romana Zlatarovo zlato iz 1871. godine zatim Čuvaj se senjske ruke iz 1875. godine, Seljačke bune iz 1877. godine, Diogenesa napisanog 1878. godine pa sve do Kletve, nedovršenog romana iz 1881. godine, Šenoa je na nenametljiv način stvarao i obrazovao čitalačku publiku, te podizao nacionalnu svijest i ljubav prema svom jeziku.

GRANICE PARKA PRIRODE Granica parka prirode teče zatvorenim cestovnim prstenom, i to: od mosta preko rijeke Krapine kraj Podsuseda cestom preko Jablanovca na Donju Bistru, Gornju Bistru te preko Galekovića, Kraljevog vrha i Strmca na novu cestu Stubičke toplice - Sljeme-Zagreb kraj sela Pila, zatim cestom kroz Stubičke Toplice na Donju Stubicu i Gornju Stubicu uključujući i spomen područje Seljačke Bune, nadalje cestom od Gornje Stubice preko Mateja do prijevoja Laz, odatle Kaąinskom cestom do odvojka za Vugrovec pa preko Vugrovca i Goranaca na Čučerje, odatle cestom do zaseoka Hulec pa do Slanovca i Markuąevačke Trnave, zatim podsljemenskom cestom prema Markuąevcu Bačunu i Bliznecu, Kraljevcu, Šestinama, Lukąiću, Mikulićima, Krvariću i Borčecu pa dijelom Zelenom magistralom prema Bizeku, Goljaku, Dolju i Podsusedu te cestom na početnu točku do mosta preko rijeke Krapine (N. N.

Seljačke bune su često bile isprepletene s rješavanjem nacionalnih i državotvornih pitanja što se može pratiti i na Velikom seljačkom ratu u Njemačkoj koji je uz sve to bio uvjetovan i vjerskim borbama.

Neposredno uz crkvu uzdiže se jedini živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine " Gupčeva lipa " pod kojom je prema narodnoj predaji seljački vođa Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike.

Obljetnicu Seljačke bune iz 1573. i ove godine u Stubičkom kraju tradicionalno obilježava Družba vitezova zlatnog kaleža.

Program obilježavanja Seljačke bune, počeo je otvorenjem izložbe fotografija Seljačke bune, autora Tomislava Horjana, koja će se moći pogledati u Gradskoj kavani Tahy u Donjoj Stubici do 17. veljače.

Stubice održava se rekonstrukcija glavne bitke seljačke bune.