Osjetljivost shizofrenih bolesnika na stres zabilježena je tijekom cijelog života.

Stopa relapsa bolesti obično je 40 % unutar 2 godine kod liječenih shizofrenih bolesnika, a 80 % u neliječenih.

Većina shizofrenih bolesnika ne želi piti lijekove pa se pribjegava aplikaciji dugodjelujućih depopreparata (haloperidola, flufenazina ili risperidona).

Tako npr. od ukupnog broja shizofrenih bolesnika u Virovitičko-podravskoj županiji njih 81,8 % se tijekom 2002. liječilo u našoj ustanovi./Tablica 1. /.

Tako su odgovori shizofrenih bolesnika kratki, šturi, često samo da ili ne.

Nasilnost shizofrenih bolesnika nije veća nego u općoj populaciji.

U prilog lošeg društveno-ekonomskog i obiteljskog statusa shizofrenih bolesnika govori i podatak da je od ukupno 120 umrlih bolesnika u PB Vrapče (1954. godine) čak 53 sahranjeno na bolničkom groblju, 22 na anatomskom institutu, a dvoje na sudskoj medicini.

Međutim, za što bolji uspjeh u liječenju ove složene bolesti moramo koristiti sve moguće i dostupne načine liječenja koji će imati optimalno povoljni učinak na tijek bolesti, pa se stoga liječenje shizofrenih bolesnika provodi farmakoterapijom i psihosocijalnim metodama liječenja i rehabilitacijom.

Cilj projekta - umanjivanje i uklanjanje diskriminacije spram shizofrenih bolesnika i njihovih obitelji - kao logičan bi rezultat trebao imati zajednički život s oboljelima, lišen strahova i predrasuda, njihovu emancipaciju od sadašnjeg " tretmana " društva - resocijalizaciju i poboljšanje kvalitete življenja.

Slušne halucinacije se najčešće javljaju kod shizofrenih bolesnika.

Vinzenz Haselünne.Tijekom jedne godine praćene su i uspoređivane metaboličke promjene i promjene tjelesne težine kod shizofrenih bolesnika koji uzimaju tipične i atipične antipsihotike.

Afektivni (osjećajni) dio osobnosti je kod shizofrenih bolesnika izrazito promijenjen.

Samoubojstvo je glavni uzrok smrti shizofrenih bolesnika, većinom mladih.

Većina će shizofrenih bolesnika vjerojatno znatan dio života morati uzimati lijekove, po preporuci psihijatra, i bit će im potrebna dodatna skrb.

savjetovanjem parova prije stupanja u brak, savjetovanjem obitelji, savjetovanjem u svezi planiranja obitelji shizofrenih bolesnika, te edukacijom roditelja odnosno članova obitelji shizofrenog bolesnika o suvremenim principima odgoja djece.

Smatra se da su upravo kognitivni simptomi najodgovorniji za disfunkcionalnost shizofrenih bolesnika u svakodevnom životu.

Klasični opisi shizofrenih bolesnika su predominirali bizarnošću u mišljenju i ponašanju i prepoznatljivoj derealizaciji i depersonalizaciji.

Primjer ove bolesnice praćene pola stoljeća ukazuje, kako se kliničke slike kod shizofrenih bolesnika mogu mijenjati, kako dob ili neki drugi, nama još nepoznati čimbenici mogu biti modulatori kliničkih slika odnosno dijagnoza pojedinih epizoda, koje možda ipak čine samo faze jedinstvene Griesinger-ove psihoze, koja bi obuhvaćala i shizofreniju i depresiju i maniju i shizoafektivni poremećaj kao jednu od epizoda.

Danas gotovo da nema takvih klasičnih opisa shizofrenih bolesnika.

Životni je vijek shizofrenih bolesnika 20 % kraći od neshizofrene osobe.

Od nje obolijevaju mladi ljudi (prosječna dobo oboljelih u RH je 26 god.) Oboljeli od shizofrenije imaju visok rizik suicidalnosti i čak 5 % svih shizofrenih bolesnika počini suicid i to najčešće nakon početka bolesti.

Novim lijekovima se značajno popravio ishod i perspektiva oboljelih ali još nismo postigli resocijalizaciju shizofrenih bolesnika.

U Hrvatskoj ima oko 19000 shizofrenih bolesnika, a stopa prevalencije je oko 0,4 %.

Primijenjivane doze lijekova su identične dozama koje primjenjujemo kod shizofrenih bolesnika.

Novi lijekovi kao što su paliperidon i aripiprazol imaju vrlo povoljan utjecaj na tijek šećerne bolesti u shizofrenih bolesnika.

Vraćanje ovih bolesnika u društvo u smislu aktivnih sudionika je krajnji cilj liječenja a novi nam lijekovi kao i poboljšavanje izvanbolničke skrbi može pomoći u povećavanju broja zaposlenih shizofrenih bolesnika.

Poznatiji slučajevi skupnih istraživanja su testiranje genoma shizofrenih bolesnika u jednoj hrvatskoj ustanovi za duševne bolesti zbog izolacije gena koji bi bio zajednički za oboljele i testiranje malodobnih djevojčica u dobi od 10 do 12 godina s vaginalnim pregledom radi praćenja HPV-a (human papilloma virus).

Glavni cilj istraživanja: Ispitati osobitosti qEEG pokazatelja u depresivnih i shizofrenih bolesnika.

Saznajte više o shizofreniji, je li shizofrenija nasljedna, kako se prepoznaje, koje vrste halucinacija se javljaju kod shizofrenih bolesnika, te kako se liječi shizofrenija i koja je prognoza liječenja shizofrenije.

U zadnje vrijeme smo dobili pet novih lijekova za ovu bolest koji su doprinijeli manjoj stopi hospitalizacije shizofrenih bolesnika.