Puferi ili žive kulture kvasaca obavezno se dodaju ako se krave hrane sa puno koncentrata koji sadrže brzo razgradivi škrob, a to su silaže biljke, zrna ili klipa kukuruza, sitnozrnih žitarica i malo lucerne.

Obzirom da je veliki interes za spremanje silaže, BC Institut je na OPG-u Petek Anđelka 16. 9. 2008. organizirao prezentaciju najboljih hibrida, iz vlastite ponude, za spremanje sjenaže na području Varaždinske županije.

Češće se upotrebljavaju za pripremu silaže, a rjeđe za sijeno zbog lomljivosti lista.

Primjena je ograničena na proizvodnju silaže kad vremenski uvjeti ne dopuštaju odgovarajuću fermentaciju

Odličan izbor za proizvodnju kvalitetne silaže, a kao zrno, samo na istoku zemlje, za ishranu preživača.

Krmni sirak pogodniji je za spremanje silaže.

Krmni sirak za proizvodnju silaže sije se na međuredni razmak od 60 - 70 cm, kao kukuruz radi korištenja silažnog kombajna.

Konzerviranjem krmiva u obliku sijena ili silaže osigurava se stoci dovoljno hrane i kada ispaša nije moguća.

Za spravljanje silaže upotrebljava se sitno nasjeckani materijal jer je takvu silažnu hrpu lakše nabiti i istisnuti iz nje zrak.

Razgradnjom bjelančevina enterobakterije mogu smanjiti hranidbenu vrijednost silaže te pod određenim okolnostima stvoriti i štetne spojeve kao što su biogeni amini.

U krugu farme dovršava se pogon za proizvodnju električne energije iz bio plina (iz gnojnice i silaže).

Tek nakon perioda napajanja, veličina buraga (volumen buraga) se razvija kroz uzimanje velike količine osnovne hrane, znači silaže, sijena i slame.

Pripremiti kvalitetnu silažu zahtjevan je postupak koji iziskuje znanje i iskustvo prilikom samog siliranja kako bi se izbjeglo kvarenje silaže, a samim time i negativni učinci pokvarene silaže na organizam životinje.

Osim što potroše mliječnu kiselinu koja je glavni prirodni konzervans silaže, kvasci jedu škrob i šečere.

Na taj način u silaži se stvara velika količina topline (osjeti se ako se ruka gurne u silažu), a kao posljedica dolazi do GUBITKA ENERGIJE same silaže, pa tako dobijemo silažu manje energetske i hranjive vrijednosti.

Kako bi spriječili negativne posljedice silaže na zdravlje životinja, poljoprivrednicima skrećemo pozornost na to da pripaze na kvalitetu silaže i da ne hrane stoku sa silažom na kojoj je primijećen razvoj plijesni kao na slikama (bijela je plijesan Penicillium roqueforti, a crveno je Monacsus ruber) koje su obje aerobne, a što znači da za svoj rast trebaju kisik kojega smo sami pogrešnim siliranjem utisnuli.

Često se puta cjelokupna količina takve silaže mora neškodljivo ukloniti jer je životinje ne žele konzumirati ili je silaža onečišćena u toj mjeri da nije za upotrebu, a što dovodi do teške situacije kada stočaru ponestane hrana za ishranu stoke, a posljedično i do velikog financijskog gubitka.

Hranidba krava bazirana je pretežno na vlastitim krepkim krmivima i sijenu, bez kukurzne silaže.

Pri spremanju silaže mogu se koristiti mravlja, octena, mliječna i propionska kiselina.

Gospodarstva bez mješalica za hranu hrane junice isto tako kao u suhostaju (npr 2/3 silaže trave, 1/3 silaže kukuruza slama).

Takvo izuzetno brzo zakiseljavanje visokoaktivnom i snažnom bakterijom mliječno-kiselog vrenja trajno spriječava rast organizama osjetljivih na kiseline, poput klostridije, koji su štetni za fermentaciju, te omogućuje proizvodnju higijenske silaže s visokim sadržajem energije.

Za proizvodnju silaže koriste se različite biljke, a u nas je to najčešće kukuruz i to cijela biljka, a on se pobire u fazi mlječno-voštane zriobe.

Naime, oko štale za manje od 50 krava nabrojili smo čak 7 silosa silaže i sjenaže, a nad štalom je i veliki prostor za čuvanje sijena.

Osim presuhe stabljike kukuruza koja je jedan od razloga nedovoljno utisnute silaže, drugi i najčešći razlog je taj što prikolice prebrzo dovoze sječku kukuruza s polja tako da je radnici sa traktorima za gaženje ne stignu dovoljno utisnuti.

Do pojava nedovoljnog utiskivanja sječke za siliranje često dolazi i zbog žurbe koja nastaje zbog straha od pojave nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša) čime bi se prekinuo proces proizvodnje silaže.

Telad se hrani mlijekom ili mliječnom zamjenicom, uz dodatak koncentrata i minimalnih količina sjenaže ili kukuruzne silaže.

Gubitci hranjivih tvari nastaju u svim fazama tehnološkog procesa proizvodnje silaže: u polju, tijekom transporta biljne mase do mjesta skladištenja, tijekom punjenja silosa i zbijanja biljne mase u silosu, tijekom fermentacije u silosu, tijekom izuzimanja silaže iz silosa i prilikom hranidbe.

Stupanj gubitaka hranjiva ovisi o vrsti biljnog materijala, temperaturi, prisutnoj mikrobnoj populaciji, zbijenosti silaže u silosu, pH vrijednosti, proizvodima nastalim fermentacijom, brzini i načinu izuzimanja silaže iz silosa, tehnologiji hranidbe i brzini konzumacije ponuđene silaže.

Bez obzira na biljni materijal koji se silira, neizbježni su gubitci hranjivih tvari koji nastaju u polju, prilikom transporta, skladištenja, izuzimanja silaže iz silosa i hranidbe.

Paralelno s većim razumijevanjem procesa siliranja povećava se proizvodnja silaže dobre kvalitete.