Sisačka Željezara prodana je talijanskoj grupaciji Danieli, odnosno njenoj metalurškoj kompaniji Acciaierie Bertoli Safau (ABS), a riječ je o jednoj od najvećih talijanskih industrijskih grupacija s godišnjim prihodom većim od tri milijarde eura.

STRUČNJACI UPOZORAVAJU: natječaj HFP-a za prodaju Valjaonice cijevi, kako se danas zove sisačka željezara, napisan je tako da ide na ruku jednom kandidatu

Ocijenio je da situacija u domaćoj crnoj metalurgiji nije dobra, jer je sisačka željezara u pronalaženju modela oživljavanja proizvodnje, dok u splitskoj nisu dobri uposlenost kapaciteta i financijski rezultati.

Mladi ljudi, ako ovo čitate znajte da se ova priča o uspjehu jednog giganta kakav je bila sisačka Željezara može gotovo u jednakom stilu aplicirati na svaku tadašnju veliku tvtku bez obzira na proizvodnu djelatnost kojom se bavila.

Sisačka željezara je nekoć zapošljavala i do 15,000 radnika Upravo Grad Sisak je često bio prva i zadnja linija obrane.

Sisačka željezara danas, nakon više promjena vlasnika od početka privatizacije, u rukama je američke kompanije Commercial Metals Company (CMC) koja je bazirana u Texas-u (osnovana 1915).

Zašto tvrdite da je sisačka Željezara prijelomnica za dosadašnji model privatizacije?

Kako se pokazalo proteklog tjedna, sisačka željezara je 4. prosinca 2001. iz jedne zapravo prešla u novu agoniju sa zasad potpuno neizvjesnim završetkom.

Hrvatska brodogradilišta, Sisačka željezara, Radnici u Konzumu i ostalima.

SISAK - Sisačka željezara, koju je nakon raskida ugovora s " Mečeljom " preuzeo Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), u utorak je počela raditi, priopćila je Uprava.

Još ako se talijanska tvrtka opredijeli za nova ulaganja, mislim da će sisačka Željezara ponovo predstavljati temelj hrvatske metalurške proizvodnje.

U proteklih 15 godina splitska i sisačka željezara stajale su državu 2 milijarde kuna.

Naša sisačka željezara i rafinerija su nekada bile hraniteljice cijele regije no danas su na koljenima stoga mislimo da sa programom HEI-ja na čelu sa prof. dr. sc. Ljubom Jurčićem siščani konačno mogu vidjeti svjetlo na kraju tunela u kojeg su dovedeni ne svojom krivnjom.

Pliva, JadranKmaen, Podravka, Slitska i Sisačka željezara, KIO Orahovica to sve ispaštaju.

Kuka predsjednik Uprave CMC-a kako je sisačka željezara dospjela u velike probleme.

Prva posljedica toga je to što sisačka željezara prvi put nakon 20 godina radi na tri žile, što znači da istovremeno ima mogućnost rada na tri različite proizvodne linije.

Sisačka željezara uskoro bi napokon mogla dočekati i bolje dane: već u prosincu bi njezin novi vlasnik talijanska grupacija Danieli mogla potpisati kreditni aranžman od sto milijuna eura.

Vrijeme je za dobre vijesti: zaposlenost raste, proračun se puni, ostvarili smo napredak, pad je zaustavljen, likvidnost raste, američki policajci hvale hrvatske, sisačka željezara je riješen problem, Dubrovnik samo što nije povezan, naš zakon o oplodnji već kopiraju brojne europske zemlje, ministar je u to siguran.

Izvijestio je i kako će sisačka Željezara nastaviti s radom.

Sisačka željezara ponovo je u pogonu.

Sisačka Željezara prodaje se ruskom Mečelju za jednu kunu i bez ikakvih jamstava, ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ograđuje se od kontroverzna posla opaskom da je riječ o tvrtki suspektna boniteta, Vlada hini promatrača

EU-a je još 2006. uvela zaštitne antidampinške carine od 29,8 posto na bešavne cijevi koje proizvodi sisačka željezara i koja je na kraju bila presudna da američki vlasnik, tvrtka CMC zatvori željezaru i sada traži novog vlasnika.

Pogledajte samo Željezaru Sisak i Željezaru Jesenice: iako sisačka željezara ima puno bolju lokaciju, jer je blizu riječnog toka, Jesenice još uvijek rade, a mi smo u Sisku neuspješno promijenili četiri-pet strateških partnera.

Bili smo ovdje lani na Staru godinu i obećali da sisačka željezara neće propasti.

Podsjetimo, Sisačka Željezara, koja zapošljava 1.130 radnika, prodana je američkoj kompaniji u srpnju 2007. godine.

Sisačka Željezara zasigurno traži novog vlasnika.

' Sisačka željezara ove će godine biti u plusu '

Sisačka Željezara je privatizirana, njezini radnici sada redovito primaju plaće, i to je bitan napredak.

ZAGREB U čijim će rukama završiti sisačka Željezara i tko će odlučivati o konačnom broju potrebnih radnika od sadašnjih 1700 u Željezari i 270 u remontu Capraga, trebalo bi biti izvjesnije 28. studenoga.

Sisačka željezara u stečaj je otišla 17. rujna 2001. nakon što je hrvatska država u 12 godina na različite načine bez ikakvih rezultata u tvrtku uložila gotovo 200 milijuna dolara.