Brodogradnja, Željezara Sisak i Petrokemija su strateške grane, država bez toga ne smije ostati.

Park skulptura, nastalih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika Željezara Sisak, postavljenih u javnom prostoru naselja Caprag u Sisku, upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Uništili su praktički bilo kakvu veću mogućnost investiranja u nove tehnologije i obnovu infrastrukture, danas te tvrtke zanima samo profit pa dokle ide ide, a kada ne ide sve završi ko Željezara Sisak.

Zanimanje za tehniku pokazuje kada se zapošljava u Metalurškom kombinatu Željezara Sisak kao industrijski psiholog, gdje se uključuje u rad tadašnje Narodne tehnike.

Okosnica svega, ističe Radošević, bila bi Željezara Sisak koja bi okupila sve metalne industrije u regiji, pa i šire, što bi za Sisak značilo zadržavanje 2000 starih i otvaranje novih radnih mjesta.

Unatoč svim stradanjima i nepravdama od strane srpskog agresora nanesenim stanovništvu sisačkog kraja tijekom Domovinskog rata Željezara Sisak egzistirala je i proizvodila, među ostalim i dijelove nužne za izradu oružja korištenog u obrani Hrvatske te je kao takva zaslužila intervenciju države i njenih instrumenata kako bi se očuvala radna mjesta toga Grada.

Zapravo, kad malo razmislim, izbjegavajte i sve druge zavičajne epitete - sjetite se samo kako su i kroz što sve prošli Zagrepčanka, Dalmatinka, Podravka, Varteks, Imostroj, Borovo, MTČ, KIM, Željezara Sisak, Dalmacija - Dugi Rat, Sladorana Županja, Krateks, TKZ, (hm, pada mi na pamet i Jugoplastika i štošta još s jugo-prefiksom, ali mi se ne uklapa u ovaj lokalpatriotski kontekst...) Brodosplit, Brodotrogir, Sunčani Hvar...

Zaštita i obnova skulptura u sklopu Parka kao i druge aktivnosti kulturne djelatnosti vezane uz Željezaru Sisak dio su osmišljenog projekta ' Tvornica baštine željezara Sisak ' koji uz Gradsku galeriju Striegl i Gradski muzej Sisak vodi Konzervatorski odjel u Sisku Ministarstva kulture.

Sporna je privatizacija golemog bogatstva kojim je raspolagao bivši industrijski div Željezara Sisak, od golemih i skupih postrojenja, izvanredno komunalno opremljenih 2,5 milijuna četvornih metara industrijskog zemljišta prodanog po bagatelnih nekoliko kuna, sve sile stanova (tisuće), odmarališta, bazena, sportskih terena, restorana.. a koje je prigrabila manjina, dok većina od 14 000 radnika baulja desetljećima bez posla, bez otpremnina, mizernih mirovina, mizernih invalidnina, u stanovima bez grijanja (kojega su nekada imali), mnogi pod prijetnjom iseljenja jer nisu imali čime otkupiti te stanove.

Dokument Istraživanje o mogućim rizicima ulaganja kapitala u tvornicu Željezara Sisak Nova otkriva još jedan zanimljiv detalj.

U dokumentu stoji: Kompanija Željezara Sisak Nova zaključila je kreditni ugovor s kompanijom EEE za 10 milijuna eura.

Istaknula je i kako bi, da smo već u EU, Željezara Sisak sada radila, jer bi bila konkurentnija na jedinstvenom europskom tržištu bez carina.

Željezara Sisak je krajem 80 - ih, sa 14 tisuća zaposlenih radnika, proizvodila više od 300 tisuća tona čeličnih cijevi i 350 tisuća tona čelika godišnje.

Stečajni postupak u Željezari otvoren je 2001. U siječnju 2002. glavnina imovine i zaposlenika prodani su ruskoj tvrtki Truboimpex, te je osnovana Željezara Sisak-Nova, a nakon devet mjeseci imovina je vraćena stečajnom upravitelju.

" Nema dileme da će se pronaći novi partneri i ni Željezara Sisak ni radna mjesta neće doći u pitanje ", izjavio je sad već bivši ministar gospodarstva Đuro Popijač 8. listopada.

Na taj način su uništena sva veća poduzeća i radnici bačeni na ulicu: Željezara Sisak, Zeljezara Split, Jugovinil, Đuro Đaković, Prvomajska, pa pomalo i INA, Jugoturbina Karlovac, poljoprivredni kombinati i dr...

" Ukratko prodaje se Velesajam, propada Gredelj, propada Željezara Sisak, 400 otkaza očekuju opet na HRT-u, 300.000 tisuća nezaposlenih minimalno i ko zna šta još ima, a mi ne znamo: /..

Privatizira se tako sve, INA, HT, Pliva, gotovo sve hrvatske pivovare, željezara Split, željezara Sisak, sve banke prodane su u strano vlasništvo, kao i većina medija.

Sudjelujem u projektiranju i razradi projektne dokumentacije većih poslovnih objekata u Hrvatskoj (West Gate, Sky Office, Cvjetni prolaz, Bauhaus trgovački centri, Željezara Sisak).

I prije ulaska u Željezaru Sisak, tijekom pripremnih faza, vidjelo se kako se Rusi pokušavaju služiti raznim podvalama, prije svega potpuno neprihvatljivim ugovorima, zapravo školskim primjerima ugovora iz prakse, jer se na prvom ugovoru ponuđenom Vladi Željezara Sisak uopće ne spominje.

9. Željezara Sisak sa 100 zaposlenih neuspješno traži novog vlasnika kako bi se pokrenula proizvodnja.

Vjerovali ili ne, Jurčić se idanas vodi kao spasitelj poduzeća Željezara Sisak, ACI, Đuro Đaković, TLM i svih tih PIK-ova

Željezara Sisak je krajem 80 - ih, sa zaposlenih 14 tisuća radnika, proizvodila više od 300 tisuća tona čeličnih cijevi i 350 tisuća tona čelika godišnje.

Stečajni postupak u Željezari Sisak otvoren je 2001. U siječnju 2002. glavnina imovine i zaposlenika Željezare u stečaju prodani su ruskoj tvrtki Truboimpex, te je osnovana Željezara Sisak - Nova, a nakon devet mjeseci imovina je vraćena stečajnom upravitelju.

Nisan nigdi pročitala da ova mladost nudi rješenje svih problema Republike Hrvatske (Vlada, Crkva, HEP, željezara Sisak...) Oni jedini nude nove ljude i traže bolji život za svoje bodule.

Željezara Sisak ove će godine stvoriti 58 milijuna kuna gubitaka, Splitska željezara 72 milijuna, a TLM ima 116 milijuna kumuliranih gubitaka, dok je u posljednjih deset godina progutao 1,5 milijardi kuna potpora, jamstava i subvencija.

Sunčani Hvar, Pliva, KIM, Željezara Sisak i TLM, samo su neki od primjera privatizacijskih afera i promašaja Vlade, rastrgane između proklamirane politike o zaštiti hrvatskih interesa obranom imovine od stranaca i potrebe da se puni proračun.

Treba nam i željezara Sisak, koja će raditi sirovinu za ta brodogradilišta i za npr.

Ulaskom u EU, članstvo Hrvatske u WBFTA-i se prekida, i hrvatska mora isplatiti neku odštetu koja nije mala. a ovi naše voojene vođe i dalje pričaju da moraju smanjiti javnu potrošnju, a ni riječi o tome koliko novaca ide na ovakve aranžmane. to je sad željezara sisak, a koliko je još takvih slućajeva, to ćemo tek viditi prikaži cijeli komentar

mi smo mala, i u mnogo čemu, pa tako i u informatičkom/linuksaškom pogledu nedovoljno razvijena zemlja informatika pa tako i GNU/Linux imaju i svoje gospodarske, društvene i političke aspekte, na koje sam u članku nastojao upozoriti; što je u iznesenom netočno, promašeno, preopćenito, nejasno? država i tvrtke s preko 12 mrd. dolara samo vanjskih dugovanja nemaju pravo a nisu ni u mogućnosti tek tako trošiti novce za kupovinu proprijetetnih softverska rješenja, već su dužni predhodnom stručnom analizom odgovoriti na pitanje, mogu li se konkretne informatičke potrebe zadovoljiti na jeftiniji način što reći o grotesknosti i perverznosti situacije, da si činovnik/namještenik jedne visoko zadužene države/grada/ustanove/tvrtke koristi apsolutno najskupljim softverskim rješenjima koja se na tržištu uopće može naći; zar je doista svejedno, što se sav taj luksuz plaća novcima nerijetko osiromašenih poreznih obveznika/poduzeća; konkretno, prilog upozorava, da primjerice stečajni ili bio koji drugi upravitelj tvrtki kao što je recimo Željezara Sisak mora pri potpisivanju naloga/odobrenja za nabavku softvera (kao i svega ostalog) biti odgovorno siguran da nema drugih, jeftinijih solucija od one koja mu je predložena za nabavku; tvrtka/ustanova/grad/država u takvoj materijalnoj situaciji pri kupovini nužno potrebnog automobila (vjerojatno još i na kredit) isto tako neće, ne može i ne smije kupiti Mercedes 500 SL, pa makar možda i bio bolji bolji od Volkswagena. HULK nije komercijalna consulting tvrtka već interesna udruga.