Članovi odreda bili su uglavnom Hrvati iz Siska i sisačkog kraja, a osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda, započela je oružana antifašistička borba u Hrvatskoj protiv okupatora Nijemaca i Talijana, te ustaškog režima NDH.

Pripadnici Prvog sisačkog partizanskog odreda bili su: Ivan Altić, Vujo Banjanin, Tomo Benak, Jože Berkopec, Stjepan Bezuh, Dragan Bobetko Maga, Mijo Bobetko, Ankica Brodarec Žganec, Ivo Brodarec, Ivica Bujić, Ksenija Cvetković, Vera Cvetković, Đuro Čaušević, Ivan Čeh, Jandro Čipor, Jakov Čulig, Nada Dimić, Mijo Dobranić Crni, Alojz Dujmić, Milan Đukić Grbe, Martin Filipić, Stjepan Filković, Ivan Gluhak, Mijo Gorički, Ivo Hrelec, Jagica Hrelec Klarić, Slavko Janić, Drago Jerman Talijan, Jurica Kalc, Stjepan Klarić Štefo, Franjo Knebl, Josip Krobot, Mato Kukolić, Katica Kušec Lasić, Marijan Laćan Lazo, Bara Lapčević, Ivan Lapčević, Ivo Lasić, Ivan Lovreković, Krešo Majer, Ana Malina Kuleš, Josip Malina, Ivan Mažar Lukica, Ivan Milković Milek, Đuro Ogulinac, Franjo Ogulinac Seljo, Ivo Ogulinac Globa, Ivan Pavleković Sajko, Mato Pavlinac Đuriš, Đuro Periček Kirija, Ivan Perković Crni, Ivan Perković Ćaće, Marijan Perković, Josip Prša, Drago Radović, Barica Rapić Crna, Stjepan Rujevčić Brk, Josip Selanec, Franjo Smolčić, Tomo Smolčić, Petar Steinburg, Ivan Šajković, Mika Špiljak, Josip Tominac, Tomo Tominac Josipov, Tomo Tominac Cestar, Vlado Trstenjak Brcko, Stjepan Tuđman Štefek, Stjepan Tumpić, Ivan Turkalj, Josip Tuškanec, Jagica Vužić Tuškanec, Drago Žuk Braco, Franjo Žuk i Pero Žuk.

Poslije formiranja prvog Sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska, 22. lipnja 1941. godine, zasigurno među prvim oslobodilačkim i antifašističkim formacijama u okupiranoj Europi toga doba, Komunistička Partija Jugoslavije, koja je bila predvodnica borbe za oslobođenje, nacionalnu i socijalnu pravdu na jugoslavenskim prostorima, je na sjednici svoga Centralnog komiteta 4. srpnja 1941. godine, donijela odluku o dizanju ustanka naroda.

Nažalost, kao i o cjelokupnoj problematici iz NOB.e i kod ovih datuma na sceni je pokušaj povijesnog revizionizma, pa se formiranje Sisačkog partizanskog odreda povezuje s isključivim diktatom Moskve, tvrdeći da se ustanak nije organizirao zbog oslobođenja od okupatora, nego zbog pomoći boljševičkom SSSR-u.

Josipović je podsjetio da je 22. lipnja ove godinje bio u Brezovici na obljetnici osnutka sisačkog partizanskog odreda što se od osamostaljenja Hrvatske slavi kao Dan antifašističke borbe.

Na sjednici je odlučeno da će na Dan antifašističke borbe i povodom sedamdesete obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda, početka ustanka naroda Hrvatske i NOB-e protiv fašističkih okupatora i njihovih slugu u Drugom svjetskom ratu te dvadesete obljetnice napada na Dubrovnik, okolno područje i početka uspješne obrane Republike Hrvatske, delegacija Udruge antifašista Dubrovnika položiti vijenac na Spomenik braniteljima na Vjetrenom mlinu u Dubrovačkom primorju.

- Iako je osnivanje Sisačkog partizanskog odreda datiralo mjesec dana prije, ustanak u Srbu bio je utvrđen kao službeni datum - jer je podrazumijevao oružanu akciju, a ne puki odlazak pred fašističkim terorom u šumu.

Nadalje tu su problemi oko konačnog i cjelovitog uređenja naziva ulice Rudimira Rotera (bivše Ulice od Graca), Pravednika među narodima, što su usvojili gradski vijećnici na prijedlog Udruge antifašista Dubrovnik, dok još uvijek skuplja prašinu njihov prijedloga Gradu Dubrovniku da se dio Trpanjske ulice u Lapadu nazove imenom Vlada Janjića Capa, prvog komandanta Sisačkog partizanskog odreda, kao i da Spomen groblje boraca NOR-a na Boninovu dobije status posebnog gradskog groblja.

Osnivanje Sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine značilo je početak antifašističke narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.

Poslije Sisačkog partizanskog odreda, u Hrvatskoj je u četverogodišnjem NOR-u formiran ukupno 251 partizanski odred, što je 45 % svih partizanskih odreda, koliko ih je u toku narodnooslobodilačkog rata formirano na cijelom području bivše Jugoslavije.

Ovom prilikom želimo još jednom potencirati još uvijek neriješene naše ranije prijedloge Gradu: da se dio Trpanjske ulice u Lapadu nazove imenom Vlada Janjića Capa, prvog komandanta Sisačkog partizanskog odreda, te da Spomen groblje boraca NOR-a na Boninovu dobije status posebnog groblja.

Nakon razbijanja Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, njezino herojstvo se u toj situaciji ispoljilo kada je pokušala ući u Sisak, međutim nije uspjela i bila je uhićena.

Koji su, uzgred budi rečeno, glavni krivci što je osnivanje Sisačkog partizanskog odreda postalo hrvatski državni praznik, kaže Klasić.

S nepunih 15 godina postaje skojevka, sa 17 članica KPJ, a u junu 1941. bila je prva žena borac Sisačkog partizanskog odreda.

Poštovani, formiranjem Sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941., u Žambenskoj šumi kod Siska i izvođenje diverzantske akcije na pruzi između Siska i Lekenika proglašeno je Danom ustanka antifašističkog naroda Hrvatske.

Zanimljivo je pripomenuti kako su nalet promjena naziva ulica iz devedesetih godina prošlog stoljeća uspjela preživjeti " dvojica antifašističkih narodnih heroja, tako da u Zadru svoju " ulicu i danas imaju Vlado Janić, prvi zapovjednik Sisačkog partizanskog odreda i predratni antifašistički politički aktivist Vladimir Gortan.

Vladimir Bakarić je to ovako formulirao 1966. g. (nakon pada Rankovića):« Značenje Sisačkog partizanskog odreda u prvom je retu u tome, što ga je osnovao na vlastitu inicijativu Okružni komitet samo na osnovu opće linije koju je Komunistička partija raniej dala i na osnovu ocjene perspektive događaja koju je dao Centralni komitet i drug Tito.

Tematski vezane uz II. svjetski rat ostale su Ulica 9. svibnja 1945. i Ulica 22. lipnja 1941. 9, svibnja obilježava se kao Dan pobjede na fašizmom i Dan Europe, a 22. lipnja, Dan antifašističke borbe, odnosno dan osnivanja Sisačkog partizanskog odreda.

Na području NDH, od utemeljenja Prvog sisačkog partizanskog odreda bio je razvijen i Narodnooslobodilački pokret s dominantnom ulogom KPJ.

Srami li se Sisak svoje antifašističke prošlosti i činjenice da se prema datumu osnivanja sisačkog partizanskog odreda obilježava Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, kao državni blagadan?

Prvoborac i član Sisačkog partizanskog odreda, Špiljak je uspio postati gradonačelnik Zagreba, predsjednik hrvatske vlade, predsjednik savezne skupštine i na kraju - Jugoslavije.

Ustanak 27. srpnja 1941. neodvojiv je dio partizanskog pokreta u Hrvatskoj: valja ga shvatiti u kontekstu; zajedno s osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda mjesec dana ranije, kao i ustaničkih akcija već tijekom ljeta u krajevima koje su anektirali ili okupirali Talijani.

Dan antifašističke borbe obilježava se u Hrvatskoj 22. lipnja, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu - Prvoga sisačkog partizanskog odreda.

Kod Spomen-obilježja Prvom partizanskom odredu vijence su položila brojna državna i stranačka izaslanstva, a predsjednik Ivo Josipović uručio je devet Ordena reda Stjepana Radića istaknutim borcima partizanima, među njima i Mihajlu Krešimiru Majeru, jedinom živućem borcu iz Prvog sisačkog partizanskog odreda.

Tri praznika Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti i Dan neovisnosti evociraju povijesna događanja iz recentne povijesti neovisne Republike Hrvatske, a od nešto starije tu je jedino Dan antifašističke borbe, kako je nazvan dan osnivanja Sisačkog partizanskog odreda, prvog u Hrvatskoj, ali i okupiranoj Evropi.

Sve to se ne događa u zemlji koja se s nacizmom upoznala preko povijesnih filmova ili iz priča o dalekim i udaljenim svjetovima, Zato je važno da se praznici, kao što je dan osnivanja Sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941., zadrže u kalendaru blagdana.

Što se obilježavanja tiče, tek će poneki državni dužnosnik prigodno položiti vijenac na, nadnaravnim čudom sačuvani spomenik borcima NOB-a, a urednik TV kalendara će preko volje ubaciti prilog o osnivanju Sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovici.

Sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel se u govoru prisjetila samog povijesnog konteksta i načina osnutka i djelovanja Prvog sisačkog partizanskog odreda:

Početak organiziranog antifašističkog otpora započeo je osnivanjem Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica pored Siska.

Tom gestom mladi socijaldemokrati obilježili su 71. obljetnicu osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda, prve antifašističke jedinice formirane na prostoru okupirane Europe u Drugom svijetskom ratu te početka organizirane oružane borbe protiv najvećeg zla 20. stoljeće, fašizma.