Od biljnih bolesti može se pojaviti siva plijesan, trulež donjeg dijela stabljike ili korijena kao i pjegavost listova (osobito pri uzgoju u staklenicima).

- siva plijesan (Botrytis cinerea) Primjena: Prvo tretiranje; u cvatnji vinove loze s 0,3 - 0,4 % što iznosi 3 - 4 kg/ha u 1000 l vode, odnosno 300 - 400 g u 100 l vode Trichodex WP.

Siva plijesan, tj. trulež vinove loze.

Trule grozdove pokriva siva plijesan poput paučine, a dosta tako trulih boba otpadne.

Najvažnije bolesti su lisne pjegavosti (Cercospora i antraknoza Colletotrichum), siva plijesan (Botrytis sp.) i smeđa trulež korijena Thielaviopsis.

Siva plijesan je vjerojatno najvažnija bolest maćuhica koja vrlo brzo može uništiti cijelu biljku.

Od fungicida kao kemijskih mjera zaštite, kod nas dopuštenje imaju fungicidi Aliette WP, Aliette flach WG, Avi WP, Topic WP i Euparen Multi WP 50. Siva Siva plijesan (Botrytis cinerea) pravovremena zaštita neophodna.

Uzročnik je gljivica Botrytis Siva plijesan (Botrytis cinerea) pravovremena zaštita neophodna.

Više... »cinerea Siva plijesan (Botrytis cinerea) pravovremena zaštita neophodna.

Siva plijesan korijena uzročnikom Botrytis cinerea napada mrkvu i peršin.

Dodajemo da znakovi zaraze pri berbi mogu biti nevidljivi. Ä esto se na mrkvu zaraženu crnom truleži sekundarno naseli siva plijesan, botritis.

Prvenstveno su to gljivične bolesti prilagođene visokim temperaturama i zasićenosti zraka vlagom, a dominantne su: a) crna ili koncentrična pjegavost (Alternaria solani), b) baršunasta plijesan (Fulvia fulva), c) siva plijesan (Botrytis cinerea), d) bijela trulež (Sclerotinia spp.) i e) uzročnici patološkog venuća i sušenja (Verticillium spp., Fusarium spp. i sl.).

Toska (iprodion 175 g/l, karbendazim 87,5 g/l) je kombinirani kontaktni i sistemični fungicid preventivnog i kurativnog djelovanja na slijedeće biljne bolesti: Phomopsis helianthi (siva pjegavost stabljike); Sclerotinia sclerotiorum (bijela trulež); Botrytis cinerea (siva plijesan suncokreta) te Alternaria Helianthi (crna pjegavost).

Uljanu repicu napada veliki broj bolesti no najznačajnije su: Sclerotinia sclerotiorum ili bijela trulež, Alternaria brassicacae ili mrka pjegavost, Phoma lignam ili suha trulež te Botrytis cinerea ili siva plijesan.

Siva plijesan botritis - Kada tople sunčane dane zamijene duge i dosadne jesenske kiše, relativna vlaga zraka u naglom je porastu i često se približi vrijednostima od 90, pa čak i 100 posto.

Siva plijesan (Botrytis cinerea) jedna je od triju najznačajnijih bolesti vinove loze.

Jagodu karakterizira niska proizvodnja etilena (Od bolesti koje se javljaju na plodovima u vrijeme čuvanja, najštetnija je siva plijesan (Botrytis cinerea).

Siva plijesan se manifestira karaklterističlnim sivkasto-paučinastim presvlakama na plodovima.

Bolesti koje se mogu pojaviti u završnim fazama su plamenjača, pepelnica i siva plijesan te s obzirom na sva prethodna tretiranja treba primijeniti ona sredstva koja će u završnoj fazi biti najučinkovitija.

Korjenasto povrće Uzročnici gubitaka korjenastog povrća tijekom skladištenja su najčešće gljivične bolesti Botrytis cinerea siva plijesan na korijenu mrkve i peršina, Sclerotinia sclerotiorum i S. minor ili S. rolfsii bijela trulež korijena mrkve i peršina, Alternaria radicina (Stemphylium radicicinum) crna trulež korijena mrkve i peršina i bakterioza Erwinia carotovora, uzročnik bakterijske truleži korijena mrkve.

Siva plijesan Uzročnik sive plijesni gljivica B. cinerea napada korijenje mrkve i peršina, oblikujući sive vataste prevlake micelija gljive.

Da bi se onemogućio doticaj mošta sa zrakom (tj. kisikom) i opisana oksidacija polifenola (što naročito vrijedi za preradbu grožđa napadnutog plemenitom plijesni), uz sve ostale mjere runjenje i muljanje grožđa se obavlja na posebnim strojevima u atmosferi inertnog plina (dušika). br > Vidi: [ [ enzimi ] ], [ [ polifenoli ] ], [ [ siva plijesan ] ], [ [ sulfitiranje mošta i vina ] ].

Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).

Pod utjecajem nekih drugih mikroorganizama (bakterije mliječnog ili octenog vrenja) iz nje mogu nastati i drugi sastojci ([ [ octena kiselina ] ], [ [ mliječna kiselina ] ] i dr.), i u tom primjeru govorimo o [ [ bolesti vina bolesnom vinu ] ] ([ [ zavrelica ] ]). [ [ siva plijesan Siva plijesan ] ] što živi na kožici bobice grožđa ([ [ Botrytis cinerea ] ]), glukozu pretvara u [ [ limunska kiselina limunsku kiselinu ] ] i glicerol, pa takav proces u suhim jesenima pridonosi kakvoći budućeg vina.

Od štetnika malinu najčešće napada malinov pupar, a bolesti koje se javljaju na malini su Siva i crna pjegavost lišća maline, te siva plijesan plodova ili botritis.

je ista ona gljivica koja u hladnim i vlažnim proljećima napada cvat vinove loze (prije i poslije cvatnje) i naročito u vlažnim jesenima grožđe pa ju nazivamo [ [ siva plijesan ] ].

Štetnost: Siva plijesan grožđa (Botritis cinerea) predstavlja naročito veliku opasnost u svim vinogradima gdje može pod povoljnim uvjetima za njezin razvoj ne samo smanjiti berbu u visokom postotku, već utjecati na kvalitetu mošta odnosno vina.

Siva plijesan salate (Botrytis cinerea) je također karakteristična za zaštićene prostore.

Njihova je štetnost tim veća što se na napadnutim grozdovima razvija bolest siva plijesan.

Siva plijesan grožđa se prije pojavljuje u vinogradima koji su pregnojeni sa dušikom, gdje je rast bujan i gdje nisu pravovremeno napravljeni zeleni radovi.