Među mnogobrojnim događanjima, ove godine se obilježava i 680. godina župe Duha Svetoga, 40. godina misništva župnika Slavka Vranjkovića, te 40. godina postojanja KUD-a ' ' Slavko Mađer ' ' iz Cerića.

Tako su Ponoćni svirači odsvirali i neke antologijske pjesme (Milkina kuća na kraju, Za jedan časak radosti Lijepo ti je u našemu Srijemu), za koje mnogi ni ne znaju da im je autor pjesnik, glazbenik, dramski pisac i svećenik Ilija Okrugić Srijemac, rođen 1827. u Srijemskim Karlovcima, a nije izostala ni slavonska himna Pjevat će Slavonija čije je stihove napisao najveći živući srijemski pjesnik Miroslav Slavko Mađer, rođeni Hrtkovčanin, a koju je prvi put otpjevao legendarni Vice Vukov na festivalu Zlatne žice tamburice u Požegi.

Kako nas je opisao Miroslav Slavko Mađer

Dobili su je: Stjepan Vladimir Letinić, 1997, za inicijativu pokretanja Susreta; Tito Bilopavlović, 1998; Miroslav Slavko Mađer, 1999; Dragutin Tadijanović, 2000; Zvonimir Mrkonjić, 2001.

Prvu nagradu žirija na 5. Etno festivalu osvojila je ženska pjevačka skupina KUD-a " SLAVKO MAĐER " iz Cerića u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Izabrana je također i najoriginalnija narodna muška nošnja 2013. Program je upotpunilo nekoliko vrhunskih izlazaka KUD-a Slavko Mađer iz Cerića.

U Mitrovici su rođeni Mara Švel-Gamiršek, Adalbert Kuzmanović, Stjepan Musulin, Vladislav Kušan, Mitar Dragutinac, Juraj Lončarević; u Petrovaradinu (uz bana Josipa Jelačića) rođeni su Miroslav Vaupotić i Jasna Melvinger; u Rumi Slavko Mađer; u Srijemskim Karlovcima Ilija Okrugić Sriemac, Pavao Rakoš, August Đarmati; u Sidu Izidor Iso Velikanović, Dionizije Sabadoš, Eugenija Barić; u Vinkovcima Josip i Ivan Kozoarac, Vladimir Lunaček, Joza Ivakić, Vladimir Kovačić, Stjepan Pavičić, Stjepan Tropsch, Josip Bogner, Vanja Radauš, Dionizije Švagelj, Vladimir Reinhofer; u Vukovaru Ernest Benišić, Nikola Andrić, Adam Kostelić (Hugo Sedlaček), Pavao Pavličić; u Zemunu Rudolf F.

I u devetom desetljeću profesorskoga, ravnateljskoga i uredničkoga života Miroslav Slavko Mađer, rođen u srijemskim Hrtkovcima 1. srpnja 1929. godine bio je i ostao prije svega - književnik.

Tako su vrijedne ruke članova HSKPD Seljačka sloga Nuštar, KUD-a Slavko Mađer Cerić, Vezilje i zbor Credo iz Cerića pripremili raznovrsna peciva i kolače, iskazujući im dobrodošlicu u našu župu, a ujedno dajući tako svoj doprinos žrtvi Križnog puta mladih.

Za boravka u Vinkovcima objavio je književno-kritičke brošure Josip Kozarac (1966.) i Slavko Mađer (1972.), knjige likovnih eseja Likovne impresije (1972.) i Stvaralački nesporazum (1973.), romane Kiša (1970.) i Samac (1973.) te kulturno-povijesnu monografiju Vinkovačka knjižnica i čitaonica (1976.).

Lalić, Miroslav Slavko Mađer, Nikola Milićević, Slobodan Novak, Čedo Prica, Josip Pupačić, Ivan Slamnig, Milivoj Slaviček, Antun Šoljan, Đuro Šnajder, Zlatko Tomičić i Irena Vrkljan.

Među pjesnicima ističu se: Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Slavko Batušić, Vladimir Kovačić, Miroslav Slavko Mađer, Zlatko Tomičić, Boro Pavlović, Branimir Bošnjak, Zvonko Maković, Dubravka Oraić - Tolić, Delimir Rešicki, Goran Rem, Miroslav Mićanović, Krešimir Bagić, Lana Derkač, Božica Zoko, Tvrtko Vukovića i drugi.

O dr. Palaiću kao pjesniku govorio je još jedan Srijemac, Hrtkovčanin, književnik Miroslav Slavko Mađer ustvrdivši kako je dr. Palaić pored svojih brojnih obveza nalazio vremena i za poeziju. Premda od gimnazijskih dana piše pjesme svoju prvu zbirku pjesama ' Pjesma za veselo umiranje ' objavljuje 2005., a drugu ' Porazi i srdžbe ' 2009. godine.

Opsežan kritičarski pregled hrvatske književnosti, od pedesetih godina prošlog stoljeća, Miroslav Slavko Mađer, dugogodišnji radijski novinar, kritičar i jedan od istaknutih pisaca krugovaša, popratio je korisnim pogovorom, u kojem izriče stajališta u pristupu izloženoj građi, ističući fenomen autocenzure, autorskog aranžmana, naglasivši taj svoj pristup činjenicom da on kao »autor nema običaj pisati takozvane negativne kritike«, dopuštajući skromno da bi se to »moglo smatrati i nedostatkom vlastitog kriterija«.

I u devetom desetljeću profesorskoga, ravnateljskoga i uredničkoga života Miroslav Slavko Mađer, rođen...

Osim njih na monografiji je radio Miroslav Slavko Mađer, bez kojeg ne bi bilo Đuke Begovića.

Prosudbeno povjerenstvo najboljim na 5. etnofestivalu proglasilo je žensku pjevačku skupinu KUD-a Slavko Mađer, iz Cerića u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

- Ove godine smo odlučili napraviti nešto potpuno drugačije u odnosu na prošle godine, tako ove godine nismo imali voditelja, nego su se izmjenjivale naše sekcije unutar društva na pozornici.Naš KUD ' ' Slavko Mađer ' ' danas broji oko 120 članova, od čega 60 članova čine dječje skupine podijeljene u tri dobne skupine.Sa našim članovima nastupili smo po cijeloj Hrvatskoj, te smo imali zapažena gostovanja i izvan Hrvatske.Mi njegujemo izvorni folklor i nastojimo uvijek proširiti naše sekcije, tako sad imamo i dramsku koja ima puno mladih članova.U budućnosti želimo se još više razvijati i sačuvati sve igre naših starih baka, te ih prenijeti uz običaje na najmlađe da se sačuvaju od zaborava, istaknuo je predsjednik Vjekoslav Podoreškog.

Ovogodišnja proslava Rođenja Gospodinova u filijalnoj crkvi sv. Katarine u Ceriću, župa Nuštar započela je scenskim uprizorenjem živih jaslica koje su za sve okupljene vjernike priredili članice i članovi KUD Slavko Mađer iz Cerića.

Tako pjesnik Miroslav Slavko Mađer, uvjerljivim, osebujnim, kazivanjem kojemu ne nedostaje suzdržani, specifičan humor, imaginativno raste i u svojim pričama, iznoseći najmlađima i onima koji su mladi u srcu, diskretne poruke o odanosti prijateljima i zavičaju, o potrebi da se uščuvaju sjećanja na djetinjstvo i snove, da bismo se nakon stradanja ponovno priklonili lijeposti života koji nam je dan: »... Naprašio sam se prašine i nablatio blata, nariječio rijeke.

Miroslav Slavko Mađer (rođen 1929. u Hrtkovcima) jedan je od uvaženih članova Društva hrvatskih književnika.

S nama su bili Tito Bilopavlović, Pajo Kanižaj, Enes Kišević, Sanja Pilić, Branka Primorac, Branko Hribar, Miroslav Slavko Mađer i Branimir Bošnjak.

Toplim se riječima od njega oprostio prof. Marijanović, a dugogodišnji i veliki Remov prijatelj i pjesnički suputnik Miroslav Slavko Mađer uputio je svoj pjesnički oproštaj.

Od 3. do 5. kolovoza u Podstrani će se po osmi put održati pjesnička manifestacija Dobrojutro more na kojoj će nastupiti Luko Paljetak, Tonko Maroević, Jakša Fiamengo, Enes Kišević, Drago Štambuk, Zdravko Kordić, Petar Opačić, Dušan Karpatski, Lidija Bajuk, Miroslav Slavko Mađer, Zlatko Tomičić, Ante Sviličić, Jadranka Čolović Sviličić, Duško Geić...

Nadalje, aktivni književnik starije generacije je i Miroslav Slavko Mađer, najpoznatiji po zbirkama pjesama, ali i mnogim nagradama koje je primio za svoje spisateljstvo.

Nagradu za životno djelo dobio je Miroslav Slavko Mađer za izniman doprinos hrvatskoj književnosti promicanju kulturno-književnih vrijednosti u našoj županiji.

Pjevačice KUD-a Slavko Mađer oduševile su kako stručni žiri, tako i benkovačku publiku.

Sa svojih 120 članova, KUD Slavko Mađer nastupa na gotovo svim važnijim smotrama i folklornim susretima u Hrvatskoj i inozemstvu, a nadaju se i ponovnom dolasku u Benkovac.

Dječje Vinkovačke jeseni svoju ideju i folklorni utjecaj nisu širile samo na slične festivale, nego su osnažile i motivirale neke lokalne dječje folklorne skupine kao što je KUD Slavko Mađer iz Cerića.

Na završnu večer pjesničkih susreta Dobrojutro more, u spomen na čuvenu poemu moru, što ju je spjevao Josip Pupačić, odazvali su se Drago Štambuk, Ante Stamać, Zvonimir Balog, Jakša Fiamengo, Tonko Maroević, Enes Kišević, Slavko Mađer, Duško Geić, Lujo Medvidović i Zoran Jurišić, a pridružili su im se i irski poet Desmond O ' Gray, te Luigi Attardi iz Italije, čime je manifestacija postigla i međunarodni karakter.