Počnemo težiti za nebitnim, sličimo djeci koja se propinju na prste ne bi li uhvatila balone od sapunice, dok bitno ostaje kraj puta, neprimjećeno, neželjeno, ostavljeno...

Rad, Božji dar po kojem sličimo Bogu Stvoritelju i omogućuje nam okušati se u kreativnosti i stvaralaštvu, pretvorio se u nešto što nas opterećuje da hodamo u grču, pod stresom, apatični, bez radosti redovničkog ideala.

Isus vodi Crkvu, govori joj snagom jednog oštrog mača i poziva je na obraćenje, rekao je Papa i primjetio da što više i što bolje molimo, ali trajno i intenzivno to više sličimo Isusu.

PRED IZBORE SLIČIMO DJEČJEM VRTIĆU SA 100 - AK GRUPA/POLIT.STRANAKA KOJE U PROSJEKU IMAJU NEKOLIKO STOTINA ČLANOVA DOK KURTA (sdp) I MURTA (hdz) IMAJU NA TISUĆE...

Ne sličimo li stoga onom farizeju koji se uzbuđuje zbog prisutnosti grešnice pa mu je zato rečeno: »Kome se malo oprašta, taj samo malo ljubi«

Neke je stvari preteško objasniti slučajnošću. Konkretno, koje to stvari? Tebe i mene, primjerice, i ovaj naš susret... činjenicu da se ja zovem Dolores, a ti Filip; činjenicu da si zaljubljen u neku drugu Dolores, čija sam ja slika i prilika... činjenicu da sam zaljubljena u nekog drugog Filipa, čija si ti slika i prilika... činjenicu da oboje živimo u istom gradu, u skučenom Osijeku, i da se nikada prije nismo sreli, da nikad prije nitko nije primijetio da nevjerojatno sličimo jedna drugoj, odnosno, da sličite jedan drugome...

Narafski, to smo moj dragi et moa, iako u ovoj priči mnogo više sličimo Patu i Matu, tj. za one koji nisu u toku s novim nazivima crtića, onim krumpirastim likovima iz češke uspješnice A je to

No, nije baš najuputnije to spominjati, jer bi to, kao, " mirisalo " na nostalgiju za onim minulim crvenim vremenom, a s time danas nitko živ ne želi imati veze jer, kažu ljudi, kad te jednom obilježe, obilježen si za sva vremena, i, samo zbog toga da ne sličimo prošlom režimu naši su odlučili plaćati saborske zastupnike

Ako je bolest iz pravca okolice u kojo živimo, ona može biti opomena, ili putokaz na nekom raskrižju, ili suotkupiteljska žrtva po kojoj sličimo Kristu i tako se sve više opravdavamo i posvećujemo Njegovom žrtvom.

U svakodnevnom životu više sličimo umornim glumcima nego hrabrim vitezovima.

Mnoga ministarstva svoju funkciju već i vide u tome, a način kako nam EU »pomaže« također pridonosi tome da sve više sličimo na Englesku.

U našoj Crkvi zavladalo je estradno katoličanstvo, jeftino i pomodarsko duhovnjaštvo, ali sve složeno u jednu vrstu katoličkog svetosavlja, po čemu sličimo svojoj sestrinskoj Pravoslavnoj crkvi.

Pomišljamo da im sličimo kao svemirci pod svom tom opremom na sebi ili se oni jednostavno čude nama koliko smo ludi da vani na toj vrućini imamo sva ta čuda na sebi.

IZA NJIH OSTAJE PUSTOŠ, JAD, BIJEDA i ČEMER, sve više sličimo SRBIJI, a sve manje srednjoeuropskoj, srednje razvijenoj državi kakvi smo bili na startu ove priče.

Ne znam, kriza je, dolaze krediti na naplatu, još malo pa ćemo svi da sličimo na nji, da razvlačimo armoniku dugmetaru i pevamo:

Zahvaljujući tijelu mi sličimo Bogu jer imamo sposobnost ulaziti u međusobnom zajedništvo.

Petar je u prigodnoj riječi rekao da će se najbolje propitati savjesti u pitanju kakvi smo ljudi i kršćani, na koga sličimo.

- Znam da dosta sličimo, ali mislim da nemamo baš sličnu igru.

Sličimo ribama uronjenim u vodu koje nikada nisu svijesne kako je voda svugdje oko njih.

Fizički smo totalno kompatibilni, čak i sličimo, a razlika u godinama se ni ne primjećuje.

Sve crkve su sa visokom svodovima da se ne mogu ugrijati, zato su velkokodostojnici na uzvišenim postoljima, u " zlatu i kadifi ", da bi impresionirali gomile " siromašnih duhom " ili " stoku sitnog zuba " (na što li im već sličimo kad nas gledaju iz svojih visina).

Molitva našem nebeskom Ocu mora u nama stvarati dva temeljna raspoloženja: želju i volju da mu sličimo.

shadow-of-soul To je čisti horor kroz što prolazimo, baš poput ove slike koja je stavljena na blog, i mi sličimo ovim nevinim ovčicama koje idu idu idu idu...

Što bismo se zapravo ograđivali od nečega čemu sami sve više sličimo.

No, kada se zatvaramo u neke vlastite strahove sličimo nekim čudnim bićima koji kao da nikada nisu čuli da je Mesija došao, te da je otkupio čovjeka od svakoga zla.

Niti se išta gradi, niti se ulaže, posla nema, sve više sličimo na sivu, zanemarenu, propalu selendru.

Pomalo sličimo na vodozemce i vozimo amfibije na vlažnosti zraka od 100 %.

Vrlo često sličimo na nekoga iz obitelji.

Bereš? Ja sam slegnijo sa ramenima i rekao sam: Ne berem Dino je rekao: Ni ja Gospodnetić je rekao: Evo, naprimjer primjera, kako bi ja moga znat u šta ste se vi zamaškarali bez da ste mi rekli? Ja sam rekao: Ali rekli smo ti Gospodnetić je rekao: E, ali nije baza da mi vi reknete, nego da ja to sam vidim Ja sam uletijo: Jel to oš reć da ne sličimo na Srbe? Gospodnetić je rekao: Ama sličite

Najbolje još da svi sličimo k o jaje jajetu ili k o Severina i Tatjana Dragović jer im isti majstor napravio usnice.