A u SLOBODNOM trzistu rada nemaju nista za ponuditi od cega bi mogli zaraditi minimum egzistecije

dakle drustvo, mi skoro da i nemamo zitarice bez gmo-a, bar ne medu onima koje su najcesce u upotrebi. nemamo dokaza ni da je stetan ni da nije. no u svakom slucaju odluku o koristenju, bar do stjecanja tog znanja treba prepustiti slobodnom trzistu. pa ako nista drugo da se bar iz javnih sredstava jednom plati nesto korisno.. novacno neovisno saznanje o posljedicama gmo-a..

ne moze individua koja je clan drustva biti slobodna ako je njeno prezivljavane strogo uvjetovano velikim novcanim uspjehom.. jer se citavo bivstvovanje tada svodi na egzistencijalnu aktivnost i na nista drugo.. dode kao roblje... a ne netko tko svoju slobodu moze bez straha oplemeniti na slobodnom trzistu..

TLM placa aluminij vise nego na slobodnom trzistu.

Na slobodnom trzistu ljecnici i profesori vrijede malo, medutim drustveno su apsolutno nuzni.

Koliko si kuna do sada u zivotu zaradila samostalno na slobodnom trzistu rada, bez da te je platio tata, ujak ili prijatelj od njih?

parkic ti je cisto pokazna vjezba o trzistu.. slobodnom trzistu.. nekontroliranom institucionalno.. gdje ljudi kupuju bas ono sto zele, trose to gdje hoce i na n acin kako im pase... dakle ne da se nisu iskljucili.. vec su " njima " pokazali na sto slobodan covjek u slobodnim trzisnim odnosima ima potpuno pravo..

mozda (a mozda i ne) treba napomenuti da je proizvod koji drzavna inspekcija prodaje proizvod koji nitko ne zeli kupiti (vec moraju), pa mi je fascinantno razmisljanje kako ce slobodno trziste poboljsati takav proizvod (koji je u biti antipod slobodnom trzistu). ima jedan mehanizam, koji je ocito svim zagovornicima slobodnog trzista slijepa tocka, a to je da ja kao kupac moram imati mogucnost ne kupiti neki proizvod (skola, hrana, struja, voda, zdravstvo spadaju u tu kategoriju).

Zamislite sto bi se dogodilo kada bi Milanka Opcacic, Zoki Milanovic, Damir Kajin, Stipe Mesic, Zeljka Antunovic, Mirela Holly, Jaca Kosor, Milorad Pupovac ili netko od tog drustva poskusao naci posao na slobodnom trzistu rada.

Ne nije, zbog toga je i zovu globalnom krizom, ha, ha, ha... iako svi poslujemo na " slobodnom " trzistu, ha, ha, ha,...

Po drav ka nama pliiiiva zustro ko da mi kro ji soft na slobodnom trzistu gdje konkurencija vlada a poslovi se dobivaju preko politickih veza i e-hrvatska je privatni projekt

- od trecine.. vecina ih nije iz kapitalistickih drustava, a niti neka nekapitalisticka drustva iz proslosti bas nisu briljirala po tom pitanju. - cak i da prihvatimo taj nacin odredjivanja " krivice ", onda se mozemo zapitati tko je odgovoran za sav napredak u protekla 2 stoljeca. logika je opaka stvar. - " kapitalizmu " - dakle, pojam kapitalizam oznacava nastojanje k gomilanju kapitala. ono nije ograniceno na krupni kapital vec i na sitni, koji se takodjer nastoji okrupniti. u tom svemu je valjda zlo imati mirovinsku stednju, a dobro imati mirovinu iz generacijske solidarnosti. naravno, kapitalom valja upravljati, tj. investirati ga. time se preuzima rizik. samim time ocekuje ostvariti dobit, barem u visini kamate. sad se tu clanak niti ne pokusava osvrnuti na pricu kako u slobodnom trzistu, kojemu ja kazem da treba teziti a ne da postoji, konkurencija i regulacija onemogucavaju ostvarivanje prekomjernog povrata. takodjer, elementarnije, ne uzima se u obzir da osim troska radnika, i prizeljkivanog profita, biznis ima i druge stvarne i realne troskove koji se moraju podmiriti, mozda cak i zajmove bez preuzimanja rizika za koje biznis pa tako i radna mjesta ne bi postojali. bi li se radnici ako firma propadne ponudili platiti kredite ako bi imali vece place? - " fasizam " ah, zamislimo veselja da su komunisti globalno dosli na vlast. joj, kak bi nam bilo super. ne bi imali fasiste imali bi komuniste. jedan totalitarizam, drugi totalitarizam. opcenarodno veselje. - usa ftw, znaju ljudi zanat. ljubomorni? - nes ti cuda, bio svjetski rat izginulo 50 milijona ljudi, sruseno pola svijeta. treba obnavaljati. treba nobela za povijest dodijeliti autoru za ovo epohalno otkrice. - neki bi rekli da su se stvorila dva bloka, jedan u kojem smijes kupiti dva para papuca i glasati i reci sta hoces, i drugi u kojemu ne smijes, ali ajde dobro. - usput, jel komunisti nisu uopce se imperijalno ponasali? eno oni madjari u budimpesti su se sami pobili. kakav je to nevidjen masakr bio, ameri su male bebe naspram toga. - eto isto tako danas se uzme primjer poljske i primjer hrvatske, jedna se razvija druga ne. sto to treba znaciti, da netko sjedi u nekoj skrivenoj prostoriji i bira koje ce se zemlje bolje razviti, ono.. tko ima ljepse oci.. ili mozda dosta o tome ima utjecaja i politika predmetnih zemalja? ako si bar prividno neovisan, znaci imas bar prividnu moc odlucivanja, a i s njom mozes nesto. recimo neki ne sjede i ne kukaju. prikaži cijeli komentar

Slobodan je onoliko, kolika mu je cjena na slobodnom trzistu.

A sposobni ljudi koji vrijede i mogu zaradit na SLOBODNOM trzistu rada i vjestina odlaze van vec desetljecima.

Mislim cemu to ako smo svi na slobodnom trzistu, zar ne.

jedna od glavnih postavki neoliberalne ideologije je trzisna ekonomija sa sto manjim (gotovo minimalnim) uplivom drzave u to trziste. jedan od bitnih uvjeta naseg pristupanja eu bilo je (kroz monitoring je i dalje prisutno kao uvjet) prihvacanje tog neoliberalnog stava kroz tzv. " trzisnu konkurentnost " kojom se od drzave trazi da se odrekne svoje pomoci posrnulim poduzecima, pa makar ona bila i u vlasnistvu te drzave. brodogradnja je jos uvjek nerijesen problem (i pod monitoringom eu) i najvjerojatnije ce ona skoncati sa likvidacijom svih hrvatskih brodogradilista koja nisu profitabilna i kao takva spremna za " trziste " zasto sad o ovome pricam? prvo, zbog toga sto je citava neoliberalna ideologija o " slobodnom trzistu " obicna floskula, jer se zakondavstvo duznickih drzava prisiljava na usvajanje pravila koja jedino pogoduju korporacijskom kapitalu. drugo, jer sanacija svjetskih banaka gdje je drzava javnim novcem pomogla da se privatni kapital izvuce iz bankrota koji je svojom pohlepom sam izazvao i ova prica oko nasih brodogradilista, sasvim jasno govori o postojanju dvostrukih parametara na tom " slobodnom trzistu " i o kakvoj neoliberalnoj podvali se tu radi

Na exchange marketu je uglavnom vec desetljecima veca potraznja nego ponuda dolara iz 4 glavna razloga: 1. Obujam i cijena nafte na trzistu raste, dakle danas treba vise barela i vise dolara/barel nego prije 2. Zahvaljujuci slobodnom trzistu, dosta dolara ostaje u medjunarodnoj upotrebi van USA 3. Vecina centralnih banaka drze dolare kao stratesku rezervu i da zastite domicilnu valutu 4. US Treasury Bonds, koji kad su prodani van US smanjuju kolicinu dolara dostupnih van USA Dakle, desetljecima stranci (dakle ' non-US ') stalno imaju potrebu za jos vecom kolicinom dolara.

Samo djeca imucnih roditelja, mozda onih iz drzavnog vrha, koji su nas okrali, a ostali pametni i sposobni, u koje smo svi ulozili veliki kapital, nek svoju stecenu edukaciju " prodaju " u inozemstvu, na slobodnom trzistu, da bi prezivjeli, osnovali obitelj, zivjeli normalnim zivotom adolescenta

Na kraju vasa sitna akademska prepucavanja mene ne zanimaju, ja radim na slobodnom trzistu rada, za privatnu kompaniju i ne moram se igrati akademskim kadrovskim krizaljkama da bi prezivjela.

Na slobodnom trzistu govore samo rezultati.

Ovo sto ti pricas o totalnom slobodnom trzistu u taxi sektoru ne postoji ni u jednoj razvijenoj zemlji.

Mercantilism je znaci nazalost jos uvijek prisutan ali dolaskom Industrijske Revolucije i Laissez-faira je trebao biti istrebljivan... zahvaljujuci opet dobrim starim Francuzima i njihovim physiocrats koji su temeljili ekonomske teorije o slobodnom trzistu.

Drugo, ti tkz. strucnjaci nemaju nikakvih kvalifikacija za privatni sektor, vecina su neefikasni birokrati, skloni parazitskom zivotu (na tudji racun) a ne kreativnom poduzetnickom zivotu, koji se mora dokazat I prihvatit na slobodnom trzistu.

Naime dr Ivo nema posao, a nema ni nikakvog strucnog znanja ok kojeg bi mogao zivjeti na slobodnom trzistu rada.

To je u suprotnosti s dosadasnjim stavovima Komore, gdje su tvrdili da se nalaze na slobodnom trzistu i mogu odredivati cijene svojih usluga po vlastitom nahodenju.

I to na slobodnom trzistu pod konkuretnom cijenom.

Naprimjer uskratiti dobronaklonost hrvatske drzave pri poklanjanju " vracanju " kvadratnih metara... mnogi gradani se slazu stim poklanjanjem a sutra kad vatikan bude to prodavao na slobodnom trzistu gledace glupo u ogledalo...

naprosto se poslovi tog tipa trebaju dijeliti dalje ali i drzava treba funkcioniarti kontrolirajuci ispravnost. ipak ono osnovno je sto takvi poslovi samo zbog licence ne bi smjeli davati puno vece prihode nego sto bi imali za isto bez te dozvole.. na neki nacin ta licenca ispadne samo sirenje birokratskog aparata i nist adrugo... a ne posao na slobodnom trzistu, bar na nacin kako to sada kod nas funkcionira..

Bolje bi nam bilo da smo ostali neutralni pa bi barem mogli kupovati oruzje na slobodnom trzistu od onoga tko je jeftiniji...

bogatstvo pojedinca nista ne znaci. pojedinac je ogranicen fizickom nemogucnoscu svojega tijela da konzumira u razmjeru sa svojim nominalnim bogatstvom. bez obzira koliko tko bio bogat ne moze konzumirati vise nego sto trosi na sebe i troskove sviju koji proizvode luksuz za njega i njegovu druzinu. to je jako mali iznos u odnosu na bogatstvo kojim raspolaze. visak koji bogatas ne potrosi (jer fizicki ne moze) ide natrag u ekonomiju bilo kroz investicije ili kroz jacanje nacionalne valute (stednja u carapama. bogatstvo je nagrada za poduzetnost a poduzetnost je rad koji se najvise trazi. dokaz da je to tako vidi se iz cinjenice da socijalisticka poduzeca (our-i) ne nastaju spontano u uvjetima kad postoji kapitalisticka konkurencija na trzistu. kapitalizam biva iznova i iznova biran, izglasavan, od masa svakom transakcijom koju ovi obave na slobodnom trzistu. slobodno trziste je najbolji kriterij kojim se utvrdjuje sklonost naroda. oni koji drze veleposjede (ukljucujuci nacionalne drzave) i vlasnistvo nad planetarnim resursima ucjenjuju ostatak covjecanstva na besplatni rad za njih. saudijska drzavna kompanija u vlasnistvu saudijske nacije nije bolja od multinacionalne kompanije jer u cijenu proizvoda uracunava troskove uzdrzavanja saudijske nacije. prikaži cijeli komentar