Njihova je želja da pomognu Hrvatskoj da se razvija u procesu najnovihih znanstvenih i tehničnih postignuća i da se to ostvari kroz socijalno partnerstvo u duhu socijalnoga nauka Crkve.

Ti sudionici studijskih dana, koji će po završetku cijeloga niza od Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije dobiti i certifikat o sudjelovanju na studijskim danima socijalnoga nauka Crkve, imat će veliku zadaću svoje nove spoznaje svjedočiti i popularizirati kako u Crkvi tako i u društvu te će na taj način biti vrlo dragocjeni u životu đakovačke i srijemske mjesne Crkve.

Te naznake o razvoju socijalnoga nauka Crkve i o svijesti koju pokazuje o uvjetima i zahtjevima sadašnje plodnosti tog nauka pokazuju duboku suglasnost Učiteljstva s velikim brojem kršćana angažiranih na tom području.

U okviru posjeta, kardinal će se susresti s laicima, kojima će govoriti o njihovoj zadaći u promicanju čovjeka u svjetlu socijalnoga nauka Crkve.

U nužnom velikom zaokretu Hrvatska mora nadahnuće za prave poteze crpsti i iz socijalnoga nauka Crkve, pa i najnovije enciklike Benedikta XVI.

Biskupi su prihvatili zamolbu dr. Stjepana Balobana da ga se razriješi službe pročelnika Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve, a na njegovo mjesto imenovali mr. Gordana Črpića.

Biskupi su potaknuli Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve da poradi na pripremi hrvatskoga izdanja Kompendija socijalnoga nauka Crkve.

Dr. Vladimir Dugalić, voditelj Biskupijskog ureda za promicanje socijalnoga nauka Crkve i za društvena pitanja, održao je potom predavanje o temi »Političari pred izazovom civilnoga društva« rekavši kako je tema civilnoga društva jedan oblik primjene načela supsidijarnosti u suvremenom društvu.

Papa nastavlja naznačujući zakone razvoja socijalnoga nauka Crkve: »Taj se nauk razvija razmišljanjem u dodiru s promjenljivim stanjima ovoga svijeta, potican od evanđelja kao izvora obnove, ako se njegova obnova prigrli u cjelini skupa s onim što ona traži.

Demografski trendovi i posljedice takve kemijske sterilizacije muške populacije (ubrzani deficit testosterona) podudaraju se s natalitetnim posljedicama komocije razvijenih zemalja, o kojoj govori i Kompendij socijalnoga nauka Crkve: »Na sjeveru planeta svjedočimo padu stope nataliteta što utječe na starosnu strukturu stanovništva, koje je nesposobno čak da se i biološki obnavlja« (Kompendij, X, 483).

Predstavljajući kompendij socijalnoga nauka Crkve, kardinal Martino je ponajprije rekao nekoliko riječi o njegovu ustroju.

Prvi dio u četiri poglavlja obrađuje temeljne pretpostavke socijalnoga nauka, kao što su Božji plan - zasnovan na ljubavi - s čovjekom i društvom, poslanje Crkve i njezin društveni nauk u sklopu tog poslanja, pitanje ljudske osobe i njezinih prava te načela i vrijednosti društvenoga nauka.

Drugi dio bavi se klasičnim temama socijalnoga nauka: obitelj, rad, ekonomija, politička zajednica, međunarodna zajednica, okoliš i mir.

O stanju hrvatske obitelji govore mnogi crkveni dokumenti, među kojima je i nedavno objavljeni Kompendij socijalnoga nauka Crkve te Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, koji je izdala HBK, a postoje i brojna socio-religijska istraživanja koja su posljednjih godina prevedena na našim prostorima.

Inspirirane »Kompendijem socijalnoga nauka Crkve« ovogodišnje »socijalne tribine« progovaraju o stanju u Hrvatskoj u kojoj se sve više prepoznaju elementi širenja nesnošljivosti prema vjeri

Želim ovdje istaknuti i glavni princip socijalnoga nauka Crkve - supsidijarnost.

Kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, u četvrtak 16. veljače 2006., na Kubi je predstavio Kompendij socijalnoga nauka Crkve.

Potpredsjednici Vlade iznesen je potom i zajednički stav crkvenih organizacija koje se bore za socijalnu pravdu vezan uz radno vrijeme trgovina u Hrvatskoj: HC-a, Franjevačkog instituta za kulturu mira te Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve.

Inspiriran kompendijem, biskup Košić nakon što je otvorio ovogodišnje tribine, kroz 10 teza razložio je odnos socijalnoga nauka Crkve i evangelizacije.

Iznio je dosadašnja ostvarenja na tom području, posebno osnivanje (1998. godine) i djelovanje Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve i osnivanje Katedre socijalnoga nauka na KBF-u u Zagrebu.

U devetoj je tezi mons. Košić istaknuo da je poruka socijalnoga nauka poruka za članove Crkve i za cijelo čovječanstvo, a u desetoj da je socijalni nauk Crkve kako kontinuitet tako i neprestano obnavljanje - osvjetljivano vječnim svjetlom evanđelja.

»Buđenje ove dimenzije laičkog poslanja u društvu« prepoznao je kao »znak vremena« predstojnik Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve dr. Gordan Črpić.

Gotovo trećina hrvatskih građana danas živi u siromaštvu - alarmirajuća je stvarnost koju je pokazalo istraživanje koje su zajedno proveli Hrvatski Caritas i Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije na relevantnom uzorku od 1216 odraslih osoba.

Da biste saznali više, upućujemo Vas na dokumente s područja socijalnoga nauka Crkve, kao i spomenutu pastoralnu konstituciju, te deklaraciju o slobodi vjerovanja »Dignitatis humanae«.

Papa Ivan XXIII. je opravdano naviještao: »Ponajprije tvrdimo da je kršćanski društveni nauk sastavni dio kršćanskog poimanja života.« Sinoda biskupa (1971) ide dalje: »Borba za pravdu i sudjelovanje u preobrazbi svijeta čini nam se konstitutivnom dimenzijom propovijedanja evanđelja.« Ivan Pavao II. je isticao da naučavanje i širenje socijalnoga nauka pripada »evanđeoskom poslanju Crkve i bitan je dio kršćanske poruke«.

Prva zadaća socijalnoga nauka je ozbiljna analiza konkretne situacije, posebice bitnih nedostataka, tj. uskraćivanje i nepoštivanje pravednosti.

S etičkog gledišta, na temelju analize situacije, u vidu traženja praktičnih smjernica, metodologija socijalnoga nauka sadrži tri bitne razine promišljanja i raščlanjivanja koje navodi Pavao VI. u Octogesima adveniens (1971, br. 4): »Na kršćanske zajednice spada da svaka u svojoj zemlji objektivno raščlani postojeće stanje, da ga razjasni u svjetlu neizmjenjivih riječi evanđelja, da crpi u socijalnom nauku Crkve nauk koji je razrađivan tijekom povijesti.«

Tako je uime Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, o aktualnosti kompendija za hrvatske prilike, govorio nositelj katedre socijalnoga nauka Crkve dr. Stjepan Baloban, uime izdavačke kuće »Kršćanska sadašnjost« zamjenik glavnog urednika Stjepan Brebrić, dok se uime trećeg suizdavača, Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve, skupu obratio njegov voditelj mr. Gordan Črpić.

Političari, dok su u oporbi, imaju puna usta pojmova »solidarnost«, »socijalna država«, »socijalna pravda« pa i načela »socijalnoga nauka Crkve«.

Još jedan takav primjer jest i Kompendij socijalnoga nauka Crkve, u kojemu su sakupljeni bitni dokumenti crkvenoga učiteljstva, napose papinskoga, o tome kako ostvarivati pravednost u svijetu.