Prema istraživanju agencije IDC piratizacija je u Hrvatskoj u 2007. oslabila za jedan postotni poen na 54 posto, ali su štete koje je prouzročila domaćem gospodarstvu porasle za šest milijuna dolara na ukupno 68 milijuna dolara godišnje. Studija pokazuje napredak u smanjenju softverskog piratstva u Hrvatskoj pri čemu bi daljnji pad stope softverskog piratstva stvorio brojne dodatne pogodnosti za potrošače i tvrtke, ali i društvo u cjelini, tvrdi Mladen Vukmir, glasnogovornik udruge BSA u Hrvatskoj.

Prema posljednjoj globalnoj studiji o stopama softverskog piratstva koju je proveo BSA, smanjenje stope piratstva za 10 postotnih poena globalno bi generiralo 142 milijarde američkih dolara novih gospodarskih aktivnosti do 2013., otvorilo gotovo 500.000 novih tehnoloških radnih mjesta te generiralo 32 milijarde dolara poreznih prihoda vladama diljem svijeta.

U pogledu softverskog piratstva, kao glavni čimbenici smanjenja piratstva utvrđeni su zakonodavni, pravni i edukacijski napori nacionalnih vlada i državnih tijela nadležnih za provođenje zaštite prava intelektualnog vlasništva; kontinuirane legalizacijske i edukacijske kampanje i aktivnosti udruženja BSA i proizvođača softvera; te brz tehnološki napredak.

Prema posljednjoj globalnoj BSA studiji o stopama softverskog piratstva, stopa piratstva u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosila 54 posto, a gubici od softverskog piratstva 389 milijuna kuna.

Glavni rezultati ovogodišnje studije o globalnom softverskom piratstvu, koju BSA provodi već devetu godinu zaredom u suradnji s neovisnim kompanijama za istraživanje tržišta, ukazuju na stagniranje globalne stope softverskog piratstva koja je u 2011. ostala nepromijenjena na 42 %, dok je globalna tržišna vrijednost piratiziranog softvera narasla sa 58.8 milijardi dolara u 2010. godini na 63.4 milijardi dolara u 2011. godini.

Stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj 58 posto

Uz rezultate vezane za stopu softverskog piratstva i tržišnu vrijednost piratiziranog softvera, ovogodišnja studija o globalnom piratstvu po prvi puta donosi i rezultate pratećeg istraživanja o stavovima i navikama onih koji koriste nelicencirani softver, provedenog na uzorku od 15.000 korisnika računala u 33 zemlje.

Kako je izvijestilo Međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA), u proteklih 10 godina, u Hrvatskoj su postignuti značajni rezultati u suzbijanju piratstva od strane krajnjih korisnika u poslovnom sektoru, piratstva putem predinstaliranja nelicenciranog softvera prilikom prodaje računala, te piratstva preprodavača kompilacijskih nosača podataka s piratiziranim sadržajima, o čemu svjedoči i kontinuirani pad stope softverskog piratstva u Hrvatskoj - s 90 posto 1994. godine na 54 posto 2007. godine.

Rezultat ovakvog ponašanja je stopa softverskog piratstva od 53 posto u Hrvatskoj prošle godine - što znači da je svaki drugi računalni program koji je instaliran u prošloj godini bio nelicenciran.

Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima u Hrvatskoj se od 2007. do 2008. godine nije promijenila.

" Izvješće pokazuje da u Hrvatskoj i dalje imamo puno posla kako bismo dodatno smanjili stopu softverskog piratstva.

Ovoga tjedna očekuje se objava najnovijih rezultata Globalne studije o stopama softverskog piratstva za 2009. godinu.

Microsoft je zasigurno najveća kompanija koja neće biti oduševljena ovim ruskim potezom, te kako bi se još više pridodalo soli na ranu, Rusija je ujedno jedna od vodećih zemalja sa izrazito visokom stopom softverskog piratstva.

Osim toga, jedan je od uvjeta nagodbe objavljivanje u tiskovinama oglasa kojim se upozorava na problem softverskog piratstva i poziva gospodarske subjekte na korištenje licenciranog softvera.

Softver kao usluga smanjuje brige oko softverskog piratstva, s obzirom da se do softvera može doći jedino putem Weba, i po definiciji na računalo krajnjeg korisnika ne instalira se nikakav softver.

Prema podacima posljednje provedene studije o softverskom piratstvu (dostupna na web odredištu http://globalstudy.bsa.org), koju su zajednički proveli IDC i BSA, Hrvatska se sa stopom softverskog piratstva od 53 % nalazi na šestom mjestu od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe.

Unatoč padu stope softverskog piratstva, vrijednost piratiziranog softvera je u porastu - gubici ostvareni u 2011. godini povećali su se na 380 milijuna kuna.

Ovaj podatak pojašnjava tržišnu dinamiku globalne stope softverskog piratstva, koja u 2011. ostaje na 42 postotna poena, dok konstantno širenje tržišta u zemljama u razvoju podiže komercijalnu vrijednost nelicenciranog softvera na 339 milijarda kuna.

Iako je hrvatska stopa softverskog piratstva u padu, vrijednost piratskog softvera je u rastu - gubici u 2011. iznose 380 milijuna kuna (porast sa 70 milijuna američkih dolara u 2010. na 74 milijuna u 2011.).

Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2010. godini dosegla je 389 milijuna kuna, a stopa softverskog piratstva stagnira na 54 % već četvrtu godinu

Međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA), u suradnji s vodećom tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, danas objavljuje sedmu godišnju studiju o stopama softverskog piratstva, kojom su obuhvaćene stope softverskog piratstva u više od 100 zemalja...

Ako ste me jutros pratili na Twitteru prenosio sam vam konferenciju za medije BSA, na kojoj je predstavljena Globalna studija BSA/IDC-a o stopama softverskog piratstva za 2009. godinu.

Milijarde dolara troška zbog softverskog piratstva

Prema posljednjoj globalnoj studiji o stopama softverskog piratstva koju je proveo Business Software Alliance (BSA), smanjenje stope piratstva za 10 postotnih poena globalno bi generiralo 142 milijarde američkih dolara novih gospodarskih aktivnosti do 2013, otvorilo gotovo 500.000 novih tehnoloških radnih mjesta te generiralo 32 milijarde dolara poreznih prihoda vladama diljem svijeta.

Znakovit je i podatak kako je stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj još uvijek znatno viša od prosjeka zemalja Europske Unije, kojoj pristupamo u nadolazećim mjesecima.

- Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, kojoj uskoro pristupamo, Hrvatska ima 7. najvišu stopu - Pad gubitaka IT industrije u zadnje dvije godine još uvijek nije značajan - komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj viša je za 13 % u odnosu na 2006. - Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva.

Ipak, trenutna stopa softverskog piratstva od 54 % u Hrvatskoj još uvijek predstavlja veliki izazov ne samo za softversku industriju, nego i za cjelokupno gospodarstvo koje trpi ogromne gubitke u prihodima i zapošljavanju.

Po procjenama Microsofta i analitičke kuće IDC, hrvatsko je gospodarstvo zbog softverskog piratstva 2006. izgubilo 62 milijuna američkih dolara, što znači ne samo gubitak za Microsoftove i druge softverske proizvode nego i gubitak radnih mjesta. (H)

Važno je naglasiti kako slaba financijska situacija nikada nije glavni ili jedini uzrok softverskog piratstva.

BSA (Business Software Alliance) međunarodno udruženje proizvođača poslovnog softvera je prije neki dan objavil godišnju studiju o stopi softverskog piratstva.