Janša je aludirao na sporazum Drnovšek-Račan iz 2001. godine koji Hrvatski sabor nikada nije ratificirao, a tvrdi da bilateralni sporazum nije moguć jer je Slovenija članica Eu, a Hrvatska to nije.

Recimo: gdje je Šengenska granica u Piranskom zalhjevu: na crti sredine na liniji koju je trebao uspostaviti sporazum Drnovšek-Račan ili na hrvatskoj obali Piranskog zaljeva tj. do crte gdje se kopno spaja s morem.

Slovenski predsjednik predložio sporazum Drnovšek-Račan kao prijelazno rješenje u nedjelju 12. veljače.

4. Zašto su Hrvatski ribari blokirali sporazum Drnovšek-Račan?

Kako je objavljeno na slovenskoj televiziji, Slovenija predbacuje Hrvatskoj " nevjerodostojnost " nakon što je svojedobno odbila parafirani sporazum Drnovšek-Račan.

" Slovenija inzistira na temeljnoj poziciji poštovanja stanja na dan osamostaljenja dviju država, što je potvrdio i parafirani sporazum Drnovšek-Račan.

Sjećam se kao danas, vozim se s frendom, prelazimo Jankomirski most i zafrkavamo se kak to da nije tu granični prijelaz sa Slovenijom (sporazum Drnovšek - Račan).

Posselt je u posebnom priopćenju za javnost istaknuo da se formulacija u kojoj se od hrvatske i slovenske strane traži da uzmu u obzir " dosad postignute sporazume " ne odnosi na sporazum Drnovšek-Račan, jer " on nije ratificiran i nije na snazi ".

Recimo samo ovo: Meni se onaj sporazum Drnovšek - Račan činio kao dobar korak naprijed; a što se tiče pitanja prejudiciranja granice u pregovorima, mišljenja sam da slovenska strana problem prenapuhuje radi vlastitih kratkoročnih političkih interesa, odnosno da prejudiciranja granice nema, barem ne na toliko spornih točaka kao što to slovenska strana smatra.

Slovenski je ministar vanjskih poslova u svojoj redovnoj kolumni u« Delu »napisao da međunarodna arbitraža nije jedino rješenje graničnog spora Hrvatske i Slovenije te da za Sloveniju tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan još uvijek ima važnu ulogu i da slovenska politika sada inzistira na " stanju od 25. lipnja 1991. godine ", pri čemu je pojasnio kakvo je stanje na spornim sektorima granice po njegovoj ocjeni na taj dana bilo.

Slovenski ministar vanjskih poslova navodi da je glavni problem slovensko-hrvatskih odnosa " nepoštivanje međunarodnih dogovora i obveza " i da je Hrvatska odbacila sporazum Drnovšek-Račan iz 2001. godine.

Bitno umanjiti prava hrvatskih branitelja i porodiljnih naknada, ustupanje hrvatskog mora Slovencima (sporazum Drnovšek-Račan), mlaćenja prazne slame sve ove godine, uistinu zaslužuju biti zapisani zlatnim slovima

Zastupnik Posselt je u posebnoj izjavi novinarima nakon rasprave rekao da interpretacije da Europski parlament podržava tzv. sporazum Drnovšek-Račan nisu točne.

' Pogrešno je reći da Europski parlament podržava tzv. sporazum Drnovšek-Račan.

Što se tiče rezolucije SLS u proceduri... zar nije u proceduri u Saboru bio i Sporazum Drnovšek - Račan?

I o granici je bilo riječi, ali kod toga nema bitnih promjena, osim što slovenska strana, bez obzira što i dalje spominje sporazum Drnovšek Račan, ipak pristaje razgovarati o cjelini problema granice.

Tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan, po kojemu je Slovenija trebala dobiti većinu Piranskog zaljeva i izravan kontakt s otvorenim morem, a Hrvatska malu eksklavu u zaljevu kako bi imala morsku granicu s Italijom, oporbene stranke desnog centra smatraju " ključnim dokazom " da je sporazum o arbitraži premijera Boruta Pahora s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor " loš " i posljedica " tajne diplomacije " pod pritiskom Europe i SAD-a jer je Slovenija, kako tvrde, nakon višemjesečne Pahorove blokade Hrvatske " izgubila saveznike ".

Zato pridlažen Vladi u ime svih onih koji žive uz ovo more i na ovin škojima: 1. Da se iznađe pravni način da se u Hrvatskome saboru poništi parafirani sporazum Drnovšek-Račan, 2. Da se ne dozvoli zajednička kontrola hrvatskih i crnogorskih brodi u hrvatskom dilu mora kod Punte Oštro, 3. Da se isprave polazne crte zbog kojih se gubi 417 km hrvatskega mora kod Punte Oštro, 4. Da se odma započne sa rigoroznon kontrolon Savudrijske vale i to prema crti od stvarnog ušća Dragonje, a ne od kanala, 5. Da se Hrvatska mornarica i policija pripreme u roku od 20 dana za punu kontrolu primjene ribarstveno-ekološke zone.

Bivši slovenski predsjednik rekao je da je iz tih polazišta, tih dvaju nacionalnih interesa, proizašao i tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan iz 2001. godine.

Ne bih se složio da je sporazum Drnovšek-Račan bio najbolji za obje strane.

Nekadašnji ministar prometa, stručnjak za međunarodno pravo Marko Pavliha, tvrdi da bi sud ili arbitraža - ako ih obje strane u sporu ovlaste da donese obvezujuću prasudu uz uvažavanje tog načela - imali " slobodne ruke " da donesu rješenje izvan striktnih odredaba međunarodnog prava i prava mora jer bi imali " široko diskrecijsko pravo " da mimo prava i sudske prakse " improviziraju " i donesu " inovativno rješenje " koje bi svojim elementima podsjećalo na parafirani sporazum Drnovšek-Račan.

Prvo svaki sporazum koji se parafira kao sporazum Drnovšek-Račan trebaju ratificirati parlamenti.

Susjedi, Stalno nam se spočitava sporazum Drnovšek-Račan iako dobro znate da sporazum o granici postaje punopravan nakon izglasavanja u parlamentu.

3 SPORAZUM S RAČANOM Iako je hrvatska vlada jednoglasno prihvatila sporazum Drnovšek-Račan, u Saboru je on odbačen, a time - smatraju u Ljubljani - i osnova za rješavanje graničnih sporova.

Naime, Rupel je pokušao uvjeriti slovensku javnost da između njega i Žužula nije postignut dogovor da će do kraja godine sve pripremiti za arbitražu. Hrvatski ministar je želio da otvorimo nove pregovore o granici, a da sporazum Drnovšek-Račan stavimo u ladice.

Swoboda je najavio da će na određeni, posredan način uvažiti slovensko stajalište o tome da se trebaju uzeti u obzir i prijašnji dogovori o granici, misleći na sporazum Drnovšek-Račan.

Kritizirajući stajalište slovenskih premijera kako je za određivanje granične crte na moru važno stanje na dan 25. lipnja 1991. godine, kada je navodno Slovenija kontrolirala cijeli Zaljev, Brglez je naveo da je tzv. Brijunskim dogovorom Janše i Sanadera i sa slovenske strane opozvan parafirani sporazum Drnovšek-Račan koji je Sloveniji jamčio većinu Piranskog zaljeva i eksklavu koja bi ju povezivala preko " morskog dimnjaka " s otvorenim morem.

Istina je da je HSLS srušio takozvani sporazum Drnovšek-Račan jer u njegovoj pripremi nije bilo transparentnosti, nije provedena javna rasprava o pitanjima iz tog sporazuma.

Posebno je zanimljivo da se Slovenci i dalje referiraju na sporazum Drnovšek-Račan o Piranskom zaljevu, tj. na parafirani tekst koji nikada nije dobio potporu kako hrvatskog parlamenta tako ni političkih snaga u Hrvatskoj.

Sporazum Drnovšek-Račan je bio dobar, ukoliko je predstavljao dio šireg rješenja svih otvorenih pitanja između naše dvije zemlje