Na inicijativu Hrvatske obrtničke komore, jer su upravo obrtnici najviše pogođeni nelegalnim obavljanjem posla, na sjednici Vlade 17. ožujka Saboru je upućen Prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti.

Unosom osobnih podataka« KORISNIK », je dao privolu »INFOZONET-u« da iste prikupi i obradi u svrhu u koju su prikupljeni, u skladu sa Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, te Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Hrvatska obrtnička komora traži već dugo godina jer time želi zaštiti obrtnike koji su uredno registrirani i plaćaju poreze i ostale namete državi, piše Novi list.

U cilju zaštite obrtnika koji legalno obavljaju svoju djelatnost od osoba koje tu djelatnost obavljaju neregistrirano, a što je i bio osnovni razlog inicijative Hrvatske obrtničke komore za donošenje novog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, HOK smatra da bi zbog lakšeg i efikasnijeg provođenja zakona, komorski sustav (udruženja obrtnika 116 na razini RH i 20 područnih obrtničkih komora) trebao imati aktivnu ulogu.

Ako vam je potrebno tumačenje odredbi propisa ili savjet potrebno je obratiti se u ministarstva koja su nositelji tih propisa i koja su ovlaštena tumačiti njihove odredbe, primjerice za Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u turizmu u Ministarstvo turizma, za Zakon o trgovini u Ministarstvo gospodarstva, za Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Hrvatska je vlada s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) i konačni prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a odlukom je onemogućila da zaposleni u državnoj službi dobivaju naknadu za rad u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i drugih sličnim tijelima što su ih osnovali vlada ili ministarstava.

Članovi Ceha pozitivnim su ocijenili primjenu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11).

Tko bi se sve, osim vlasnika stanova i garsonijera koji ih daju u najam, mogao naći pred imperativom da legalizira svoj obrt, bit će poznato kada pripadajući Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti dođe u Vladinu i saborsku proceduru.

VIROVITICA - Na sjednici Upravnog odbora Područne obrtničke komore Virovitica održanoj 21. srpnja, u središtu pozornosti bile su aktivnosti udruženja obrtnika i Komore vezane za što efikasnije provođenje Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

Najnoviji potez Vlade Republike Hrvatske, donošenje zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti ni malo ne iznenađuje pošto je tzv. siva ekonomija zauzela visoku poziciju na listi faktora koji negativno utječu na gospodarstvo Hrvatske.

Stupanjem na snagu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti, koji je na snazi od lipnja 2011. godine, Udruženje obrtnika uključilo se u prikupljanje podataka o neregistriranim djelatnostima, koje su nelojalna konkurencija svojim članovima.

Daljnji korak u sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti učinio je upravo Državni inspektorat donošenjem Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata na temelju koje su, u svim područnim jedinicama i u sjedištu Inspektorata, unutar Sektora nadzora u području roba i usluga, od 1. srpnja 2012. godine ustrojeni posebni odjeli za nadzor nad legalitetom obavljanja djelatnosti?

Tako gospodarski inspektori Državnog inspektorata obavljaju inspekcijske nadzore i nad zakonitošću obavljanja djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti i pružanja usluga u turizmu, u dijelu koji se odnosi na legalitet u najužem smislu (registraciju), kao i inspekcijske nadzore nad provedbom Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, u okviru djelokruga Inspektorata.

U 2012. godini gospodarski inspektori Državnog inspektorata obavili su ukupno 2.163 nadzora odredaba Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, te je utvrđeno ukupno 589 povreda odredaba Zakona.

Unosom osobnih podataka korisnici su dali privolu stranici auti.hr da ih prikupi i obradi u svrhu u koju su prikupljeni, u skladu sa Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, te Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Upravo iz navedenog razloga prošle godine je objavljen Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, ali na žalost, niti on za sada nije polučio očekivane rezultate, stoji u dopisu Komore odaslanom u četiri ministarstva.

Na sjednici, je članovima Ceha o Prijedlogu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti govorio predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, a dobrim rješenjem ocjenjena je obrtnička kartica i umrežavanje po branšama, radi postizanja boljih uvjeta poslovanja obrtnika-proizvođača.

Pri tome se pozivaju na čl. 7. A ZAKON O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI - važeći tekst, NN br. 61/2011

Financijska nedisciplina, nedostatak novca, neodrživo opterećenje obrtnika porezima i doprinosima i drugim davanjima, neopravdana i gotovo potpuna centralizacija, siva ekonomija, pravna i socijalna nesigurnost, anarhija u pogledu opterećenja lokalne samouprave, neprovođenje Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti samo su neki od brojnih problema s kojima se obrtnici susreću u svakodnevnom radu.

Po prijedlogu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti dozvoljava vam se pomoć u radovima samo susjedima koji su od vas udaljeni 500 metara te rođacima do četvrtog koljena.

U protivnom, na njega će se primijeniti odredbe novog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je Vlada u četvrtak uputila u Sabor.

VARAŽDIN - Unatrag dvije godine broj obrta u Hrvatskoj sa 103.000 pao je na 88.000, stanje u obrtništvu i dalje je loše i treba nam zakon o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti koji će spriječiti rad na crno i uvesti reda u gospodarstvo, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec na Obrtničkom forumu Varaždinske županije, održanom 28. travnja.

Svrha Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti nije da država utjeruje porez, već da se spriječi nelegalna konkurencija svim obrtnicima koji svoj posao obavljaju legalno, ustvrdili su ministar gospodarstva Đuro Popijač i predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec nakon jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu gospodarstva.

Vlada je u Sabor uputila prijedlog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a njime se, primjerice, utvrđuje da pod sivu ekonomiju ne ulazi obavljanje poslova za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, susjedska pomoć, obavljanje nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća ili volontiranje.

Tako je na dnevnom redu bila i primjena Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

U obrazloženju predloženog zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Ministarstvo gospodarstva kao predlagač zapisalo je da se zakon " fokusira na najznačajniji oblik prisutan u našem gospodarstvu, a to je neregistrirana djelatnost, tj. bez upisa u registar trgovačkog suda, obrtni registar ili drugi odgovarajući registar, odnosno bez prijave poreznim tijelima ".

Tema foruma je ' ' Suzbijanje neregistriranih djelatnosti ' ', a biti će predstavljen i prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti od strane Ministarstva, kao glavnog nositelja njegove izrade, a također se očekuje sudjelovanje predstavnika Državnog inspektorata kao i predstavnika institucija zaduženih za inspekcijski nadzor neregistriranih djelatnosti.

Na sjednici se raspravljalo o novom Pravilniku o osnivanju udruženja obrtnika te o novom Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u praksi.

Vezano za Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti članovi ovog Ceha založili su se za energičnije postupanje inspekcijskih i drugih službi, jer je neregistrirana djelatnost u ovoj struci vrlo raširena, a pojedine takve nezakonite djelatnosti reklamiraju se na razne načine, pa i preko elektronskih i tzv. društvenih mreža kao što je Facebook.

Korisnik koji želi objaviti oglase (komercijalne i besplatne) dužan je, prema Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, uz osnovne podatke u registraciji priložiti i sljedeće: