Mediteranski način prehrane istraživali su mnogi liječnici i nutricionisti, i sva su istraživanja pokazala da se mediteranskom prehranom postiže zdrav i dug život te da ona štiti od infarkta i drugih srčanožilnih bolesti i od raka, dakle od bolesti zbog kojih se u razvijenim zemljama najviše umire (75 % uzroka smrti).

Hipoproteinemija, dislipidemija i poremećaji u omjeru kalcija i fosfata, bubrežna anemija, arterijska hipertenzija i još neki drugi činitelji imaju bitni utjecaj na ubrzanje procesa ateroskleroze i na nastanak srčanožilnih bolesti kod uremičara.

Sastojci čaja igraju ulogu u smanjivanju rizika od srčanožilnih bolesti, nekih oblika raka, bubrežnih kamenaca, osteoporoze i halitoze, a podižu i opće obrambene sposobnosti organizma.

Istraživanja sugeriraju da oni koji redovno piju tri ili više šalica crnog čaja dnevno u manjoj mjeri obolijevaju od srčanožilnih bolesti.

Tjelesna neaktivnost udvostručuje rizik za razvoj šećerne i ishemijske srčane bolesti te debljine, kao i smrti od srčanožilnih bolesti i moždanog udara, dok rizik za razvoj povišenog krvnog tlaka tjelesnom neaktivnošću raste za 30 %.

Nedavna je studija najugroženije skupine za razvoj srčanožilnih bolesti muškaraca u dobi od 50 - 60 g. pokazala da tjelesno neaktivni umiru dvostruko više od aktivnih, pri čemu je utvrđeno da nikada nije kasno za započinjanje vježbanja i da je korist proporcionalna količini vježbanja.

- prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti - nastanku osteoporoze, a time i prijeloma kostij - nastanku nekih oblika zloćudnih bolesti, osobito raka dojke i debelog crijeva - nastanku dijabetesa tipa II (inzulin neovisan), a redovita je terapija kod inzulin ovisnih dijabetičara - nastanku oboljenja sustava za kretanje koja u velikoj mjeri nastaju zbog neaktivnosti (česti problemi s vratnim i slabinskim dijelom kralješnice, zglobovima, ligamentima i kostima) - pozitivno djeluje na dišni sustav i sve unutarnje organe - pomaže u održanju poželjne tjelesne težine i u dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela (smanjuje potkožno masno tkivo, učvršćuje i povećava mišićnu masu i gustoću kostiju) - djeluje na izlučivanje toksina iz organizma što pomaže u borbi protiv celulita, gojaznosti i održanju dobre probave - pozitivno djeluje na depresiju i smanjuje negativne učinke stresa; poboljšava koncentraciju i smanjuje gubitak moždanog tkiva za što je zaslužna bolja cirkulacija u mozgu, a to je osobito važno za osobe starije životne dobi i njihovu samostalnost.

Umjesto mesa preporučuje se jesti ribu jer sadrži znatno manje masnoća nego meso (uglavnom 1 - 5 %), lakše je probavljiva, a osim toga riba se preporuča kod infarkta srca i drugih srčanožilnih bolesti, reumatoidnog artritisa, migrene, hipertenzije, bubrežnih bolesti, psorijaze.

Dijeta, dakle, ne djeluje, niti na razinu kolesterola u krvi, niti na pobol i smrtnost od srčanožilnih bolesti.

Danas su glavna farmaceutska ponuda za prevenciju i terapiju kardiovaskularnih ili srčanožilnih bolesti.

Program: Zdravstveni aspekti tjelesne aktivnosti http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz2_det.asp?psid=16&ID=299 Voditelj: Marjeta Mišigoj-Duraković Ustanova: Kineziološki fakultet, Zagreb Sažetak: Nedovoljna tjelesna aktivnost uz nepravilnu prehranu i posljedičnu pretilost čimbenici su koji značajno doprinose razvoju kroničnih posebno srčanožilnih bolesti, te čine rastući javnozdravstveni problem posebice u društvima koje karakterizira veliki udio populacije starije dobi.

Poznavanje promjena tijekom dobi i povezanosti parametara procjene tih rizika s razvojem kroničnih srčanožilnih bolesti u odrasloj dobi, poznavanje zdravstvenih navika, znanja o prehrani i njihovom utjecaju na prehranu te motivacijske tendencije i odrednice u pojedinim populacijskim skupinama preduvjet je planiranja učinkovitih mjera podizanja razine tjelesne aktivnosti.

Cilj programa je istražiti zdravstvene i psihološke aspekte tjelesne aktivnosti, vježbanja i sporta u osoba različite kronološke i biološke dobi, istražiti somatske, funkcijske, zdravstvene i motivacijske osobitosti, zdravstvene i prehrambene navike i znanja o prehrani u odnosu na tjelesnu aktivnost te istražiti relacije između navika glede tjelesne aktivnosti, prehrane, konzumacije alkohola i pušenja i čimbenika rizika obolijevanja od srčanožilnih bolesti.

Dobit će se bolji uvid u znanje o prehrani u sportaša, njihove prehrambene navike i odnos između znanja i navika; kao i u zdravstvene navike sportskih trenera vezane uz tjelesnu aktivnost, prehranu i pušenje te relacije između zdravstvenih navika i faktora rizika od srčanožilnih bolesti.Dobivene spoznaje bit će osnova znanstveno utemeljenom planiranju i monitoriranju interventnih mjera podizanja razine zdravstveno korisne i sigurne tjelesne aktivnosti ali i trenažnog procesa sportaša, motiviranosti za tjelesnu aktivnosti i adekvatne prehrane aktivnih osoba različite dobi u prevenciji kroničnih srčanožilnih bolesti.

Cilj spomenutog sustavnog pregleda bio je utvrditi učinkovitost i sigurnost statina u osoba bez srčanožilnih bolesti.

Posljedice takve prehrane su mnoge bolesti poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, loše probave, srčanožilnih bolesti, žučnih i bubrežnih kamenaca i sličnog.

(...) Istraživanja su jasno pokazala da osobe s metaboličkim sindromom nekoliko puta više obolijevaju od srčanožilnih bolesti nego zdrava populacija, kao i to da su te bolesti vodeći uzrok smrtnosti zapadnog svijeta, kojemu pripada i naša zemlja (...)

Nakon dvadesetak godina uspješne prodaje više nema lovastatina na tržištu srčanožilnih bolesti.

Ako se vrši usporedba bolesnika s progresijom FA s bolesnicima bez progresije FA tada se vidi veća incidencija ishemijskog moždanog udara 5 % prema 1 %, veća učestalost prijem u bolnicu radi srčanožilnih bolesti 71 % prema 51 % i veća smrtnost 3 % prema 2 %.

MILIČIĆ: Iako se pojam epidemija obično rabi za zarazne bolesti, navedeni podaci o smrtnosti od srčanožilnih bolesti nedvojbeno ukazuju da je riječ o zdravstvenom i općedruštvenom problemu globalnih razmjera.

Logično je pretpostaviti, a i znanstveno je potvrđeno da suvremeni način života, tj. kroničan stres i nezdrave životne navike imaju veći utjecaj na pojavnost srčanožilnih bolesti od nasljednih čimbenika.

4. Spoznajte svoje brojeve Posjetite zdravstvenog djelatnika koji će Vam izmjeriti krvni tlak, razinu kolesterola i glukoze u krvi, omjer struka i bokova te indeks tjelesne mase Kad spoznate svoj ukupni rizik srčanožilnih bolesti, trebate utvrditi specifičan plan djelovanja radi poboljšanja zdravlja Vašega srca.

Da nije tako ne bismo se na međunarodnim skupovima kardiologa morali crvenjeti i gledati u pod kad se usporedno prikazuju i komentiraju krivulje pobola i smrtnosti od srčanožilnih bolesti u Europi.

Kad ne bi bilo tako, bitno bi se moglo smanjiti bol i smrtnost od srčanožilnih bolesti, jer se one više nego ijedne druge mogu spriječiti.

Pojava« epidemije »srčanožilnih bolesti, najprije u razvijenim zemljama zapada, a kasnije i u ostalim zemljama svijeta, dovela je te bolesti na čelo uzroka smrtnosti današnje svjetske populacije.

Danas čak i Kina, koja se prije samo nekoliko desetljeća suočavala s problemima gladi i zaraznih bolesti i gdje je smrtnost od srčanožilnih bolesti bila rijetka, kroči stopama drugih zemalja, suočavajući se s problemima srčanožilnih i drugih bolesti suvremenog svijeta.

Dvobroj završava sponzoriranim člankom koji govori o primjeni rosuvastatina u primarnoj prevenciji srčanožilnih bolesti..

One također pomažu u borbi protiv bakterijske infekcije, srčanožilnih bolesti, jačaju imunološki sustav, te imaju antikancerogena svojstva.

Pojedinci diljem svijeta također mogu olakšati breme srčanožilnih bolesti prepoznavanjem i razumijevanjem čimbenika rizika i poduzimanjem životno važnih koraka za smanjenje vlastitoga rizika i rizika svoje obitelji.

Hipertenzija je glavni nezavisni, reverzibilni čimbenik rizika srčanožilnih bolesti, moždanog udara i bubrežne bolesti.