Ovdje je prije 29 godina Srđan Karanović snimao posljednju epizodu serije Grlom u jagode.
Ovdje je prije 29 godina Srđan Karanović snimao posljednju epizodu serije Grlom u jagode.
Kultni redatelj filmova Grlom u jagode i Virdžina Srđan Karanović, u svom novom filmu Besa prezentira priču o zabranjenoj ljubavi na Kosovu u vrijeme Prvog svjetskog rata.
SENAD ALIHODŽIĆ U filmu ' Sjaj u očima ' Ugledni srpski filmaš Srđan Karanović (Miris poljskog cveća, Petrijin venac, Nešto između) vratio se, nakon dvanaestogodišnje apstinencije od igranog filma, humornim ljubićem Sjaj u očima, posvećenim čuvenom no sve rjeđe spominjanom francuskom redatelju Renéu Clairu.
Komentar: Ugledni srpski filmaš Srđan Karanović snimio je na autentičnim hrvatskim lokacijama i uz koprodukcijsku podršku svog suradnika i prijatelja iz Hrvatske Rajka Grlića ovaj film koji problematizira danas vruću temu rodnog/spolnog identiteta.
U Puli su u posljednjih deset godina sa svojim filmovima bili Ljubiša Samardžić (Nataša, Konji vrani), Goran Paskaljević (San zimske noći), Srđan Karanović (Besa), Igor Šterk (s tri filma) i mnogi drugi.
Na scenariju su radili i Milan Živković i Srđan Karanović a film će financirati Ministarstvo kulture Hrvatske i Sarajevo film festival.
Kao što to kaže moj prijatelj Srđan Karanović, filmaši danas moraju naučiti piti lokalno, a misliti globalno.
Nagradu Kodak na pulskom festivalu 1978. godine Zalar je dobio za kameru i fotografiju u Golikovoj Ljubici te u filmovima Bravo maestro (Rajko Grlić, 1978) i Miris poljskog cvijeća (Srđan Karanović, 1977).
U četvrtak, 15. srpnja hrvatskoj premijeri filma »Besa«, snimljenoj u koprodukciji s Hrvatskom, prisustvovali su ugledni srbijanski redatelj i scenarist Srđan Karanović (Grlom u jagode, Petrijin vijenac...) i glavna glumica, Slovenka Iva Krajnc.
Redatelj Srđan Karanović objasnio je kako koprodukcije među državama publici mogu djelovati zgodnima, no u stvarnosti iziskuju mnogo truda, volje i nisu nimalo jednostavne.
Suptilnost kojom redatelj i scenarist Srđan Karanović gradi odnos Azema i Lee i prikazuje njegove mijene, naglašena je i snimanjem.
Srbijanski redatelj Srđan Karanović predstavit će (izvan konkurencije) koprodukcijski film Besa u kojem glumi Miki Manojlović, a hrvatski koproducent i direktor fotografije je Slobodan Trninić.
Ovogodišnji je laureat Srđan Karanović, kojem je tako pripala i čast da otvori Osamnaesti festival.
Njemu će se posebice tih godina posvetiti dva praška prijatelja, Srđan Karanović i Rajko Grlić. (Njihovi debitantski filmovi Društvena igra/1972/i Kud puklo da puklo/1974/svjedoče toj poetici.) Sugestivna gluma daljnji je adut filma.
Nacional je ipak saznao da stižu Jeremy Irons, Milena Dravić, Dragan Nikolić, Olivera Marković, Srđan Karanović i mnogi drugi.
A druga će nam ponuditi pregršt zaboravljenih, zabranjenih i zajebanih filmova, u rasponu od portugalskih homoerotskih ekscesa koji dokidaju granice između erotike i pornografije (Joao Pedro Rodrigues), do filmova napisanih za slijepe (Blind Guys) i sineasta koji su tijekom proteklih desetak godina pali u namilost iz političkih razloga (Srđan Karanović, Karpo Godina).
Srđan Karanović nije mnogo snimao posljednjih godina.
Lordan Zafranović je završio u Pragu, Rajko Grlić i Srđan Karanović u Americi, vi u Bugarskoj, i tako dalje.
Srđan Karanović (Miris poljskog cveća, Petrijin venac, serija Jagode u grlu) je nakon desetogodišnje pauze (zadnje mu je ostvarenje bila hvaljena Virdžina) snimio novi film Sjaj u očima, a njegov kolega s praške filmske akademije Goran Marković uskoro će u kina s Kordonom, dramom ispričanom iz vizure policajaca koji su branili državu u antimiloševićevskim demonstracijama.
Karanovićeve filmove karakterizira urbani, modernistički prosede, netipičan za srpsku kinematografiju. Vi sigurno ne znate da sam kolekcionar slika Vladimira Becića, rekao mi je Srđan Karanović kad sam ušao u dnevnu sobu njegova stana u Mileševskoj ulici u Beogradu.
Srpski redatelj Srđan Karanović vratio se nakon 12 godina stanke filmom ' Sjaj u očima ' u kojem igraju hrvatske glumice Matija Prskalo i Ivana Bolanča: u intervjuu za Nacional govori o svom novom filmu, godinama koje je proveo u egzilu i karijeri koju je ostvario u Hrvatskoj
No, od jugoslavenskih Pražana iste generacije Zafranović, Grlić, Goran Marković, Srđan Karanović... Kusta se distinktno razlikovo neurbanim likom, odnjegovnim izgledom nukroćena marginalca.
Prvi igrani film u hrvatskoj kinematografiji snima 1991. godine, koprodukciju Virdžina (Srđan Karanović) gdje je zapažen njegov snimateljski rad i nagrađen na specijalističkom festivalu filmske kamere u Bitolju 1991. godine Zlatnom plaketom.
- Pripadnik ste generacije tzv. praške škole kojoj pripadaju veliki redatelji Lordan Zafranović, Goran Marković, Srđan Karanović i Goran Paskaljević.
Sjećam se od prošle godine da su tu bili predavači kao Branko Djurić, Mira Furlan, Bogdan Diklić, Srđan Karanović, a bio je tu i veliki Miki Manojlović, i jedno izvrsno predavanje kojemu sam osobno imao prilike posvjedočiti - riječ je poznatom režiseru i višekratno dokazanom prijatelju MFF-a, Stephenu Daldryu.
O REDATELJU: Srđan Karanović (1945, Beograd, Srbija), magistrirao je filmsku i TV režiju na FAMU u Pragu te režirao preko sedamdeset dokumentarnih, kratkih igranih, namjenskih i reklamnih filmova te propagandnih spotova.
Pored ova tri slavna filmaša, na festivalu će prisustvovati još niz uvaženih gostiju: Karpo Godina, Jan Cvitkovič, Radko Polič, Nina Ivanišin, Srđan Karanović, Danilo Šerbedžija i mnogi drugi
Film je 1974. režirao Rajko Grlić, a osim Grlića scenarij potpisuju Srđan Karanović i Aleksandar Königsmark.
Prethodila je priča o porijeklu virdžina kod nas, režija Srđan Karanović: žena koja izgleda i ponaša se kao muškarac živi izolirano i radi teške seljačke poslove u nekoj vukojebini pomirena sa svojom« muškom »sudbinom.
Srđan Karanović), Život i smrt porno bande (2009., r.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com