U izdanju Centra za bioetiku Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu i Nakladničke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica upravo je izašla knjiga dubrovačkog katedralnog župnika dr. Stanka Lasića " Pravo na rođenje u učenju Crkve ".

To nisu neke rubne skupine niti ekscesni pojedinci (kao navodno ekscesno pitanje Stanka Lasića), nego središnji.

" Zadovoljstvo mi je pozdraviti Predsjednicu Vlade Republike Hrvatske, gospođu Jadranku Kosor, Ministre u Vladi, mr. Đura Popijača i gospodina Branka Bačića Oca nadbiskupa zadarskoga i apostolskog upravitelja dubrovačke biskupije, monsignora Želimira Puljića Rektora crkve svetog Vlaha don Tomu Lučića i katedralniog župnika don Stanka Lasića, Pozdravljam i sve predstavnike diplomatskog zbora akreditirane u Republici Hrvatskoj, Župana Dubrovačko neretvanskog, g.

S druge, pak, strane (na tragu poznate polemike između Stanka Lasića, koji je među vašim redovitim suradnicima, i Igora Mandića), čini se da Srbija, sudeći prema tematu Serbica u ovom broju, u vašim preokupacijama ipak neće imati status jedne Bugarske?

- Upravo ovih dana predajem u štampu dvije knjige Stanka Lasića, u sklopu časopisu pridružene Biblioteke Gordogan.

O efemernosti vlastite kulture u pismima Stanka Lasića, " Nova Croatica.

Oko globalnih političkih zbivanja u ozračju krležijanskog kruga gdje se je napajao i Franjo Tuđman (i djelom penosio na Bušića i razno) preporučam obrade istaknutog krležijanca Stanka Lasića a u vezi najglobalnije orjentacije zbivanja, gdje su ključne oluje II svjetskog rata koje se nisu uspjeli skrenuti i koje su zahvaatile ovo područje, preporučam obrade Ljube Bobana, sa naglaskom na činjenici da je osnova hrvatske politike i šire prakse bila objedinjena oko HSS Dr Vlatka Mačeka sa više od 80 % podrške i svega, a ostalo je proizvod svjestskih oluja, koje se ne može prekrajati i disciplinirati.

Ako Crna legija što je za Francetićem ostala, a vodio je Rafael Boban nekom danas izgleda kao »hrabra vojska« (a bila je prije svega elitna specijalna postrojba za »čišćenje terena«), onda ga - ne spominjuć sve njene krvave pute - valja podsjetiti na svjedočenje Hrvata s bleiburškog polja (primjerice Stanka Lasića u svojoj »Autobiografiji«) koji govore o okrutnosti te postrojbe prema vlastitim sunarodnjacima (do posljednjeg Hrvata).

Sukob na književnoj ljevici Stanka Lasića (1970.) bila je epohlan: s njime je otvorena možda najvažnija debata o intelektualne i političkoj sudbini Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću.

Kao i sve značajne pojave hrvatske književnosti od Radovana Ivšića i Stanka Lasića do Darka Suvina, one su prisutne u jeziku, a odsutne iz zemlje.

Naime, Predgovor Podravskim motivima Miroslava Krleže po riječima Stanka Lasića, njegova najznačajnijeg tumača »osnovni je tekst čitava sukoba na književnoj ljevici«.

To je onaj realistički realizam ili benigni tumor Stanka Lasića.

Zima se zapitao treba li nam danas Krležina knjiga te podsjetio na to da je on o Krleži učio od Stanka Lasića, stručnjaka po tom pitanju.

Hodočašće je počelo okupljanjem obitelji u katedrali i razgledavanjem uz stručno vodstvo katedralnog župnika i pročelnika Vijeća dr. don Stanka Lasića, slijedilo je pokorničko bogoslužje i svibanjska pobožnost koju su predvodile pojedine obitelji, a vrhunac hodočašća bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić.

Taj osebujan doktor znanosti, svojedobno asistent Ljudevitu Jonkeu, gost profesor u brojnim zemljama, smije se reći nezamjenjivim stilom piše o Matošu, Krleži, kao zadrti krležijanac, ali i piše i o Stjepanu Ivšiću »učenjaku-kičmenjaku« kako ga naziva, pojašnjavajući »zabune« Stanka Lasića o profesoru Ivšiću.

Sanacija i dogradnja škole Prema riječima predsjendnika Vijeća Mjesnog odbora, Stanka Lasića pri kraju je i dokumentacija za ulicu kralja Tomislava, uređen je i kompletan parking i rasvjeta na nogometnom igralištu, a u planu je još nekoliko popravaka na društvenim objektima.

Vrhunsko svjedočanstvo poslijeratnog terora predstavljaju Autobiografski zapisi Stanka Lasića, koji je kao 17 - godišnji ilegalac iz Karlovca, natjeran u kolonu za Bleiburg, i samo je slučajnost htjela da ne bude strijeljan, poput nekolicine njegovih suputnika.

Onima kojima nije dosta ' Razgovora s Krležom ' njegovog privatnog Eckermanna Enesa Čengića, niti razgovora s Krležom Predraga Matvejevića, niti razgovora s Krležom Stanka Lasića niti razgovora s Krležom Miroslava Krleže, dakle ti ljudi koji boluju od neke vrste anoreksije krlezhimije, koji osjećaju konstantno nezadovoljstvo zbog kronične insuficijencije Krležinih misli, dobit će lijek, doduše kratkotrajan, ali koji bi im ipak trebao pomoći u liječenju njihovih tegoba: knjiga Mnogopoštovanoj gospodi mravima publiciste Miloša Jevtića.

S obzirom da slovite kao najveći poznavatelj Krležina lika i djela, dakako uz Stanka Lasića, recite kakvo je bilo Krležino mjesto među suvremenicima dvadesetih godina, dakle, kada je već nosio etiketu komunističkoga književnika?

Korak dalje učinio je zagrebački Arkzin, koji slijedeći intenciju Stanka Lasića da je srpska književnost u mojim preokupacijama dobila status bugarske književnosti raspisuje natječaj za veliku nagradu Bvlgarica, tj. za prozno djelo na hrvatskom, srpskom, bosanskom (odnosno kreativnoj mješavini istih), makedonskom i slovenskom jeziku.

Prošlo je ohoho vremena, već više od desetljeća, od legendarne polemike Stanka Lasića i Igora Mandića o značaju srpske književnosti za hrvatske čitatelje, ali i danas svi dobro pamte onu notornu Lasićevu izjavu kako je ta književnost u njegovim preokupacijama " dobila status bugarske ".

Njima je uzalud sve što su o tome pisali svjedoci poput, recimo, Ante Cilige, ili povjesnici poput Trpimira Macana, ili književni povjesnici i teoretičari poput Stanka Lasića.

Tu se priklanjam poziciji Stanka Lasića u poznatoj polemici s Igorom Mandićem: srpska književnost zanima me danas baš kao i bugarska.

Na jednom su se mjestu tako našli radovi Ivice Prlendera, Miljenka Foretića, Danka Zelića, Stanka Lasića, Joška Belamarića, Radoslava Tomića, Stanka Piplovića, Vinicija Lupisa, Franka Oreba, Alene Fazinić i Goran Nikšića.

Knjigu otvaraju tri autobiografska zapisa koja govore o povijesti Plevnikove obitelji, o odrastanju u Karlovcu (ah, ti Karlovčani, opsjednuti svojim gradom; u sljedećem broju »Vijenca« pisat ću i o autobiografskim zapisima Stanka Lasića), o studiju u Zagrebu prekidanu pustolovnim izbivanjima u inozemstvu, potom o bavljenju bibliotekarstvom i informatičkom znanošću (na čemu je i doktorirao), potom o ulasku u novinarstvo na ponešto atipičan način, preko zagrebačke redakcije »Komunista«.

Na općoj audijenciji u srijedu 2. svibnja 2012. na Trgu sv. Petra u Rimu papa Benedikt XVI. na hrvatskom je jeziku pozdravio skupinu mladih iz Dubrovnika pod vodstvom katedralnoga župnika don Stanka Lasića: " Radosno pozdravljam i blagoslivljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito mlade iz Dubrovnika te vjernike iz župa Svih Svetih iz Sesveta, Svetog Marka iz Selnice i Svetog Antuna Pustinjaka iz Kršana.

I tako se to razvlači i čeka, dok dotičnom ne objasnimo da u Karlovcu bolje priliči glumiti knjigama Stanka Lasića o Krleži a ne samo Krležom kakav huligan sam pomogne tako da srdačno pozdravi i nešto rekne zagrmimo na običnog referenta da je kraj i onda ga usmjerimo na dotičnog, i onda on misli da smo mi sami " dvor ", sve je slično samo još uvjerljivije.

Pasternaka Doktor Živago te opširan tekst-recenzija Autobiografskih zapisa Stanka Lasića.

Zadnji sam put tu finu prepletenost mudrosti i poniznosti, profesionalnosti i skromnosti doživio u našeg velikog krležologa Stanka Lasića.

Spomenimo i tri karlovačka dečka, kako ih je nazvao Miroslav Krleža publicista Slavka Goldsteina, likovnog umjetnika Josipa Vaništu te filozofa i književnog teoretičara Stanka Lasića.