Prati ju opsežna publikacija od 340 stranica sa stotinjak ilustracija, koja sadrži tekstove domaćih i inozemnih likovnih i književnih kritičara, povjesničara umjetnosti, pisaca, redatelja, kustosa, umjetnika, filozofa, arhitekata, među kojima su Dunja Blažević, Ješa Denegri, Ivan Čižmek, Marija Gattin, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Boris Groys, Radmila Iva Janković, Miljenko Jergović, Stanko Lasić, Tonko Maroević, Matko Meštrović, Georgij Paro, Christian Rattemeyer, Ljerka Schiffler, Đuro Seder, Branka Stipančić, Žarko Vijatović, Igor Zidić i Nada Beroš.

Nakon molitve odrješenja, oko 11,30, te polaganja cvijeća i paljenja svijeća, oko podne će se služiti misa zadušnica u mjesnoj crkvi Svetoga Vida koju će predvoditi don Stanko Lasić, katedralni župnik u Dubrovniku.

Osnivači HSK-a u Francuskoj bili su mnogi istaknuti javni djelatnici, obrtnici i radnici od kojih ću spomenuti samo neke, kao što su pok. prof. dr. Mirko Grmek, prof. dr. Marko Gjidara, prof. dr. Henrih Heger, Stanko Lasić, ing. Vinko Ambrašin, dr. Ferida Merkez-Teskeredzic, Gabelica, dr. Neven Šimac, dr. o.

Objavljivanjem Kršćanskog vladara u ovoj ediciji ne samo da je popunjena jedna velika praznina u hrvatskoj kulturi, iako su o Erazmovom humanizmu napisane mnoge stranice bilo u esejističkoj formi, kao što su to učinili Miroslav Krleža i Stanko Lasić, bilo u obliku analize Erazmove polemike s Martinom Lutherom kao što je to učinio pater Mato Kolić ili pak kroz istraživanje Erazmovih kontakata sa onovremenim Hrvatima iz pera Vinka Grubišića.

Don Stanko Lasić rođen je u Jarama pokraj Širokoga Brijega 6. siječnja 1942., a u Dubrovnik je doselio 1958. Školovao se u Dubrovniku, Zadru i Splitu, magistrirao u Zagrebu, a doktorirao u Rimu.

Osim fiktivnih likova u pripovjedno su tkivo upletene i stvarne osobe: Stanko Lasić i njegov otac Franjo, Nikica Petrak i njegov djed doktor Longhino, utemeljitelj Pamučne industrije Josef Jerusalem, Arsen Dedić, The Shadows, Delfini, Grupa 220, pisci, političari itd.

Na kraju mise predstojnik Vijeća za obitelj dr. Stanko Lasić rekao je kako se sve ono u što se ulaže s ljubavlju na kraju vrati povezujući to s počecima pastorala obitelji u biskupiji još u vrijeme komunizma, a koji su malo po malo doveli do jednog ovakvog okupljanja obitelji.

Knjigu crteža, koja je svojevrsni podsjetnik na dječje iskustvo odrastanja u ratnim uvjetima kao i podsjetnik na jedan grad i jedno vrijeme, predstavili su Slobodan Lang, don Stanko Lasić, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, maestro Đelo Jusić, Branko Čulo i Alojzije Prosolij.

Susret štićenika Centra za rehabilitaciju Ozalj Jaškovo i Centra za rehabilitaciju Josipovac organizirala je Dubrovačka biskupija, o čemu je danas izvijestila javnost na konferenciji za medije na kojoj su sudjelovali Don Stanko Lasić, ravnatelj Caritasa, don Robert Ćibarić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Katica Raič i ravnateljica Centra Josipovac Marina Sambrailo.

Gospodin don Stanko Lasić se za vrijeme opsade Dubrovnika 1991. god. povezao s pripadnicima svih vjera, naroda, dobi, i spola zalažući se za sprečavanje sukoba i mržnje među ljudima.

Nakon molitve koju je predvodio pročelnik Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije don Marin Lučić, okupljene je pozdravio i katedralni župnik dr. don Stanko Lasić koji je mladima kazao da njihovom prisutnošću Grad postaje mlad i doživljava renesansu te im poručio: " Vi danas svjedočite da ovaj grad ima svoju budućnost.

Najtočnije je tu dvojnost opisao Stanko Lasić (Krležologija, 1989) napisavši da je ustaška ideokracija pokušala nametnuti kulturi svoju zastavu, ali je ova vrlo brzo popucala te se pretvorila u mreţu s velikim rupama koje je kultura iskoristila da bi sačuvala sebe.

U ovoj godini Caritasa učinili smo još jedno dobro djelo što je plod ljubavi koja je počela kada je otac jednog štićenika dobio nadahnuće povezati Ozalj i Dubrovnik, a ideja se ostvarila u Gospinom domu u Grgurićima, neka ovo bude poticaj da ubuduće povezujemo naše krajeve i domove, kazao je don Stanko Lasić.

Na taj način, okrenuti budućnosti, primjećuje Stanko Lasić (2003.), " u biću hrvatskog naroda ostaje samo jedan mit što ga on nije dovoljno svjestan, ali koji trajno živi u njegovom srcu iz kojega njegov duh crpi životnu snagu.

Šta je ova ekipa koja ih ide sada secirati napravila kada su krajnje normalnim istupima Vjekoslav Vidović kao predsjednik Vrhovnog suda, Stanko Lasić, Ivan Supek, Dunja Melčić, Gotovac pa čak i Šuvar i Budiša odjebali te staljinističke agitpropovce ali i većinu ovih - jebali su im mater, tukli....

Ima još uvjerljivih kriterija, svima je bar u određenoj fazi najveći kreten bio Šuvar, a ima i drugih takvih osoba (Stanko Lasić, Budiša, čak minorni Branko Matan, Jozo Radoš itd.), kad nešto treba srediti, od lupnutog auta do smjene vlasti, za to je Duško Ljuština itd.

Zato je omrznut, kao i svi izdajnici takve ljevice, Budiša, Stanko Lasić...

Zar nije još luđe što je i svečano otvorenje cijeloga hrvatskog programa počelo predavanjem o Krleži i hrvatskoj književnosti u europskom kontekstu, koje je održao prof. dr. Reinhard Lauer, a ne, primjerice, Stanko Lasić ili Aleksadnadr Flaker.

Uvodnu riječ za zbornik napisali su dubrovački biskup Želimir Puljić, katedralni župnik dr. don Stanko Lasić i mo.

Pojedinosti njene uloge ovjelovječio je Stanko Lasić u svojim Autobiografskim zapisima (2000).

Čitam ovih dana šestu knjigu " Krležologije " u kojoj njezin autor Stanko Lasić piše da ju je pisao pet godina, radeći na njoj svakog dana, bez iznimke.

Pozdravljajući okupljene, katedralni župnik don Stanko Lasić rekao je da je knjiga, koja se predstavlja na prvi dan trodnevlja, veliki dar, ali ne samo svetome Vlahu već i gradu Dubrovniku i svim njegovim stanovnicima.

I naša znanost o književnosti priznala je žanr krimića kao zaseban spisateljski svijet o njemu su pisali Zdenko Škreb, Viktor Žmegač, Stanko Lasić, a Mandić i Pavličić posvetili su tom ' neukrotljivom ' zavodljivom žanru eseje.

Ona je i pokvarena stara kurvetina, kako ju je nazvao Stanko Lasić.

Kratki ulomak tog govora donosi Stanko Lasić u Krleža.

Zbog zauzimanja u promicanju ljudskih prava i vjerskih sloboda nagrađeni su: teolog svjetskoga glasa i borac za vjersku slobodu prof. Hans Küng, katedralni župnik u Dubrovniku don Stanko Lasić, pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem u riječkoj gradskoj upravi Srđan Škunca, viši savjetnik za osnovno i srednje obrazovanje u Sisačko-moslavačkoj županiji Josip Takač, pomoćnik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj efendija Aziz Hasanović, promotor mirotvornih okupljanja Tihomir Kukolja, građanin BiH Redžo Hamzić i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Druga osoba je don Stanko Lasić, rektor Dubrovačke katedrale i doktor etike.

U svečanosti otvaranja izložbe, uz samog slikara, sudjelovat će don Stanko Lasić, kolendari osnovne škole ' ' Marin Getaldić ' ' i članovi Folklornog ansambla ' ' Linđo ' '. www.dubrovacki.hr

Ovoga puta kao i svake godine dosad, o autoru i izložbi raspoređenoj po zidovima palače na adresi - Ulica od puča 16, govorio je katedralni župnik dr. don Stanko Lasić.

Predstojnik Vijeća za obitelj Dubrovačke biskupije dr. don Stanko Lasić rekao je kako je obiteljska škola zaživjela jer je imala potporu bivšeg biskupa, a sada nadbiskupa zadarskog mons. Želimira Puljića, kao i sadašnjeg biskupa mons. Mate Uzinića, potporu župnika i zajednica u biskupiji.