Spomenuti je i starokršćanski samostan sv. Maksima na lokalitetu rimske villae rusticae iz 2. ili 3. st. na Majsanu.

Povlja) Župna crkva u Povljima je dograđena u 18. stoljeću na starokršćanski baptisterij koji se sačuvao u izvornoj visini kao svetište crkve.

Taj starokršćanski simbol Euharistije želi reći kako se kršćani (prikazani kao ptice) hrane Kristom (ribom).

Manastirine su, uz starokršćanski kompleks, kompleks zidina, termi i amfiteatar, najatraktivniji dio arheoloških iskopina u Saloni, te žalosti da to vrijedno nalazište mora stajati pod vodom svaki put kad udre pljesak zbog nemogućnosti postizanja dijaloga vlasnika parcele i nadležnih vlasti.

- Svetac zaštitnik ove biskupije je Sveti Kvirin Sisački, biskup i mučenik, a suzaštitnici su Sveti Gaudencije, osorski biskup iz 11. st. te Sveti Kristofor, starokršćanski mučenik 18. Kojeg još grada (i biskupije) je zaštitnik taj isti svetac?

Već starokršćanski spis iz II i III st. kaže u svom dokumentu: Krščanin se ne razlikuje od drugih ljudi po mjestu stanovanja, niti jezikom.

U rimskim katakombama nalazi se starokršćanski tajni znak riječ IHTHYS (= riba), koji je ispovijest vjere u Krista.

Osim navedenih spomenika u zidovima su uzidani rimski cipus, starokršćanski impost, dva antička muška torza od vapnenca, te baza starokršćanskog oltara.

Naime, zaštitnik Krčke biskupije je sv. Kvirin, biskup sisački i mučenik iz 4. stoljeća koji se slavi 4. lipnja, a suzaštitnici sv. Gaudencije (1. lipnja), biskup osorski iz 11. stoljeća i sv. Kristofor (27. srpnja), starokršćanski mučenik.

Supetarska uvala je bila naseljena već u neolitiku i u antičko doba čemu svjedoče starokršćanski sarkofazi uz crkvicu Sv. Nikole na groblju podno kojega se nalaze ostaci jedne rimske vile.

U baroknoj crkvici uzidan je iznad vrata zatvorenog trijema starokršćanski mramorni reljef.

Početkom 7. stoljeća prostor nastanjuju Hrvati što potvrđuju, starokršćanski spomenici kulture.

Uz južna vrata nalazi se reljefna kamena ploča s gotičkim prikazom Sv. Eufemije te uzidani starokršćanski i predromanički fragmenti.

Ne tako brojni arheološki nalazi s područja sjeverne Hrvatske i Mađarske svjedoče o bogatomu kršćanskom životu kasnoantičkoga razdoblja, kojega, na tlu Salonitanske biskupije, potvrđuju starokršćanski nalazi grada Salone.

Grad Krk čuva više arheoloških svjedočanstava o ranoj prisutnosti kršćanstva, kao npr.: rudimentalni tragovi krčke katedrale iz druge polovine V. stoljeća, krsni zdenac i jedinstveni starokršćanski kapitel sa simbolima Euharistije.

Unutar sjevernog aneksa (sada sjeverno od crkvice Sv. Vida) otkriven je 1992. starokršćanski baptisterij sa osmerokutnim zdencem koji je ostao u dobru stanju.

Proučavajući povijesna vrela, tražio i pronalazio stvarne položaje na terenu te ih uspješno interpretirao, a bavio se i arheološkim temama u kojima obrađuje pojedine spomenike kao što su luk oltarne pregrade iz Kaštel Sućurca, starokršćanski plutej iz Solina, crkveni kameni namještaj u Dalmaciji, solinske mlinice, starokršćansko groblje kod Ciste i sl. kazao je Piteša.

Posebnost prizora očituje se u blagom osvjetljenju urbanog ambijenta koji obasjan izranja nad pučinom, namećući se gotovo nestvarnom laganom metafizikom i snagom vjerovanja kojom su prožete crkvice na osami, čempresi ili starokršćanski simbol riba.

Na današnjem groblju otkriven je starokršćanski sarkofag.

Arheološkim nalazima samostanskog kompleksa i crkve Sv. Jeronima u Slanomu utvrđeno je da je sadašnji samostan sjeo na starokršćanski kompleks iz 5. st., da kamene nadgrobne ploče, starohrvatski ulomci i ostali kameni i drugi nalazi imaju izuzetnu vrijednost u kontinuitetu od gotovo 2000 godina.

Pored odeona, koji je, pretpostavlja se, mogao primiti i pet tisuća gledatelja, a o čijoj starosti svjedoče i pronađeni Trajanovi novčići, kovani na razmeđi prvog i drugog stoljeća, vrlo je vrijedan i starokršćanski kompleks bazilike svetog Andrije s krstionicom, te crkava sv. Ivana Evanđelista i sv. Lovre. Nad ostacima reprezentativnog ulaza u teatar nastaje u V. ili VI. stoljeću najstarija krstionica na splitskom području, obložena egipatskim alabasterom.

Tome pomažu i starokršćanski korijeni njihova sela, povezani s prvom mučenicom Sv. Taklom.

Kipovi su bili bez glava, nađeni onako kako su ih starokršćanski osvetnici ostavili.

Moguće je da je ta ploča kao i ona koja predstavlja Jaganjca Božjeg, bila prije oltarna pregradna ploča starije faze jer se po motivima (starokršćanski) i načinu izrade (plići reljef), ne uklapaju u komplet propovjedaonice ili se dotična ploča mogla razbiti pri montaži.

Tragovi toga razdoblja čitaju se na sjevernom uzdužnom zidu bazilike gdje su 1972. otkriveni starokršćanski prozorski okviri.

Područje je bilo naseljeno već u antici o čemu pričaju ostaci vojnog logora na brdu Gradina iznad Slanog i starokršćanski sarkofazi pred Franjevačkom crkvom.

U Supetru ih je dočekala kolegica iz Narodne knjižnice, ravnateljica Gita Dragičević, upoznala ih s radom knjižnice, Galerije Ivan Rendić, prošetali su supetarskom rivom, upoznali se ukratko sa supetarskom poviješću, vidjeli Župnu crkvu i starokršćanski mozaik, popili kavu i zadovoljni otišli na upoznavanje bračkih ljepota.

Naime, spomenuto nalazište, kako se navodi u katalogu izložbe, značajan je antički, starokršćanski i srednjovjekovni punkt, smješten na splitskom predjelu Manuš.

Za vrijeme čišćenja crkve g. 1997., koju su četnici do temelja srušili 1991. god., u ruševinama je pronađen impost od prozora i na njemu uklesan starokršćanski križ vjerojatno iz VI. st. što svjedoči da je na tom mjestu bila starokršćanska crkva.

Područje Slanoga bilo je naseljeno već u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomila na obližnjim brdima) i u antici (rimski kastrum na brdu Gradina, starokršćanski sarkofazi, danas pred franjevačkom crkvom).