O nastajanju akvarela Kate Jelovčić govorila je ravnateljica Staroslavenskog instituta, Marica Čunčić.

236. ili 237. - Umro je rimski car Dioklecijan, jedan od najžešćih progonitelja kršćana čija je najpoznatija žrtva bio biskup Dujam 1905. - Rodio se Josip Hamm, hrvatski slavist, jedan od osnivača Staroslavenskog instituta u Zagrebu. 1973. - Svemirska letjelica Pioneer 10 poslala je prve detaljne snimke Jupitera. 1976. - Umro je Marko Fotez, hrvatski redatelj i književnik, jedan je od osnivača " Dubrovačkih ljetnih igara ".

Knjižnica Novi Zagreb je još 1988. godine prvi otpočela s tečajevima glagoljice pod vodstvom akademika dr Eduarda Hercigonje, a tijekom 20 godina na tribinama, predavanjima, izložbama i promocijama novih knjiga na temu glagoljice bili su gosti akademkinja dr. Anica Nazor, akademik dr. Stjepan Damjanović, akademik dr. Josip Bratulić, dr. Mateo Žagar, dr. Milan Mihaljević, dr. Marica Čunčić ravnateljica Staroslavenskog instituta, akademski slikar prof. Frano Paro, pjesnik Joja Ricov, mr Martin Modrušan, dr Darko Žubrinić, Biserka Draganić, izlagale su Vjera Reiser i Editha Budin, Đurđa Arbutina sa svojim Likovnom radionicom glagoljaške pisarnice, polaznici Udruge " Ozana " i mnogi drugi.

Temelji Staroslavenskog instituta položeni su osnivanjem Staroslavenske akademije 1902. Staroslavenska akademija je 1928. godine " ujedinjena " s Hrvatskom bogoslovskom akademijom u Zagrebu kao njezin Staroslavenski odsjek.

Svoj procvat doživljavaju u drugoj polovici 20. st. zahvaljujući u velikoj mjeri upravo radu Staroslavenskog instituta.

Najveći dio svoje osobne knjižnice predao je u posjed Staroslavenskog instituta.

Gradivo fonda preuzeto je od Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Izvršnog vijeća SR Hrvatske (akv. 6/1972) i od Staroslavenskog instituta " Svetozar Ritig " (akv. 14/1972).

Njima se pridružuje pisac i filozof Edo Pivčević, profesor na njemačkim i engleskim sveučilištima, zatim pravnik Milan Vuković, odvjetnik Sudskih progona hrvatstva u komunističkom režimu i ugledna znanstvenica i dugogodišnja ravnateljica Staroslavenskog instituta, akademistica Anica Nazor.

U Samostanu sv. Franje Asiškoga u Krku od 13. do 14. ožujka 2012. godine fra Kristijan Kuhar, franjevac trećoredac i djelatnik Staroslavenskog instituta u Zagrebu, održao je i drugi seminarski ciklus (prvi je bio u siječnju)« Škole glagoljaštva »za novake Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i novake iz Karmelićanskog samostana BDM od gore Karmela.

Skup se održava povodom 110. obljetnice Staroslavenske akademije i 60. obljetnice Staroslavenskog instituta, a okupit će velik broj slavista iz cijele Europe

Zanimljivo i poučno predavanje, pod nazivom« Kapucinski ' glagoljički Bolero ' - jedna znanstveno-istraživačka priča », održala je Anica Vlašić-Anić, doktorica znanosti sa Staroslavenskog instituta.

Na tribini su govorili Vida Vukoja sa Staroslavenskog instituta te Branka Galić i Željka Kamenov sa Filozofskog fakulteta uz pristranu moderaturu Hrvoja Vargića iz organzacije World Youth Alliance (udruženje u čijem opisu stoji da se zalaže za " promicanju neotuđivog dostojanstva ljudske osobe i kulture života ", što god to značilo).

Iz Hrvatske na simpoziju su govorili: Stipe Botica, dekan Filozofskog fakulteta Sveueilišta u Zagrebu, o Bibliji i hrvatskoj kulturnoj tradiciji; Adalbert Rebia, Katolieki bogoslovni fakultet, o povijesti hrvatskih prijevoda Svetoga pisma; Nikola Hohnjec, KBF, o Matiji Vlaeiau lliriku, Antonija Zaradi Kiš, sa Staroslavenskog instituta, o prijevodu Staroga zavjeta u hrvatskom glagolizmu.

O značaju matičnih knjiga te o ulozi franjevaca na području Bosne Srebrene i o njihovom nastanku govorili su doc. dr. sc. Ivan Botica sa zagrebačkog Staroslavenskog instituta te prof. dr. sc. Pavao Knezović sa Hrvtskih studija u Zagebu.

Nakon čišćenja i konzerviranja natpisa, uslijedio je drugi težak posao paleografska analiza i čitanje teksta koje je uspješno obavila dr. sc. Marica Čunčić, ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu, čija je specijalnost upravo glagoljska paleografija.

Hrvatskoglagoljski prvotisak - Misal 1483. predstavila je akademkinja Anica Nazor, ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu.

Od projekata izdvajamo projekt Hrvatska glagoljaška baština koji je u tijeku, a koji ostvarujemo u suradnji s Nadbiskupijskim pastoralnim institutom, pod pokroviteljstvom Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zbornik je nastao u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, instituta za povijest umjetnosti, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u zagrebu, Staroslavenskog instituta i Sveučilišne knjižnice Rijeka.

TV prilozi o Zagrebačkim glagoljašima prikazani su emisijama " Puni krug " na 2. programu HRT-a 25. svibnja i 1. lipnja 2012. U travnju mjesecu 2013. pripremamo novi projekt po prvi puta: Otvorena vrata zagrebačke glagoljaške riznice, u kojem ćemo kao domaćini uz visoko pokroviteljstvo: Staroslavenskog instituta, Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Križanić Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, biti domaćini zaljubljenicima u glagoljicu.

Poslije otvaranja izložbe moglo se nazočiti iznimno zanimljivom predavanju dr. sc. Marice Čunčić, ravnateljice Staroslavenskog instituta u Zagrebu, pod nazivom Glagoljski natpisi iz Župe dubrovačke i Konavala.

Naime, na međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatska ćirilićna baština održanom u Zagrebu, Kristijan Kuhar sa zagrebačkog Staroslavenskog instituta iznio je tezu da je Miroslavljevo jevanđelje djelo pisano " hrvatskom ćirilicom i staroslavenskim jezikom hrvatske redakcije ".

Recenzent zbornika dr. Ivan Botica sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu naglasio je da se radi o vrijednom i zanimljivo ispisanom, lijepo i pomnjivo uređenom te znanstveno i stručno obrazloženom djelu sa 16 znanstveno i stručno kategoriziranih radova koji se više ili manje tiču gackog kraja, njegovih ljudi i svojine u srednjem vijeku.

Institut izdaje i znanstveni časopis Slovo, te Radove Staroslavenskog instituta.

Od 10. do 11. siječnja 2012. godine fra Kristijan Kuhar, franjevac trećoredac i djelatnik Staroslavenskog instituta u Zagrebu, održao je prvi seminarski ciklus« Škole glagoljaštva »za novake Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i novake iz Karmelićanskog samostana BDM od gore Karmela.

Napravit će se računalni programi za unos i pretraživanje jezičnih, kodikoloških, paleografskih, književnih i biblijskih sadržaja hrvatskih crkvenoslavenskih tekstova i za prepoznavanje glagoljskih slova, te napraviti portal glagoljske paleografije na web adresi Staroslavenskog instituta.

Radio je u Arhivu JAZU 1962 67. te potom bio ravnatelj Staroslavenskog instituta.

Matičin četvrtak je uhodani program predavanja s temama iz hrvatske povijesti, hrvatskog jezika, kulture, jezične baštine, ekologije i obnove kulturne baštine i vrhunskim predavačima iz Hrvatskog instituta za povijest, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Staroslavenskog instituta, a predstavljene su i značajne osobe iz hrvatskog i lokalnog (turopoljskog) kruga.

Napravit će se računalni programi za procesuiranje hrvatskog crkvenoslavenskog jezika za upis i pretraživanje paleografskih, kodikoloških, jezičnih i književnih podataka glagoljskih spomenika i za prepoznavanje glagoljskih slova te postaviti portal glagoljske paleografije na web adresi Staroslavenskog instituta.

Ravnateljica Staroslavenskog instituta u Zagrebu dr. Marica Čunčić nakon otvaranja izložbe održala je predavanje pod nazivom " Glagoljski natpisi iz Župe dubrovačke i Konavala ".

Tako su predstavnici Instituta za etnologiju i folkloristiku, Društva prijatelja glagoljice, Instituta za jezik i jezikoslovlje te HS ECOVAST-a nakon uspješne suradnje donijeli zaključak da će ravnateljica Staroslavenskog instituta podnijeti prijedlog za stavljanje glagoljice na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara koji bi se nadovezivao na dopis Instituta iz 2009. te također, i prijedlog za stavljanje cjelokupne glagoljaške baštine na Listu kulturnih dobara od nacionalog značenja s prilozima o kontinuitetu glagoljice te vizualne materijale, sve to uz ispunjen oficijelni obrazac prijave za upis kulturnog dobra Ministarstva kulture.