Visina njihovih starosnih mirovina neće se više određivati prema prosjeku plaća od 31 godine nego prema prosjeku plaća od 34 godine.

Među korisnicima koji su pravo ostvarili na temelju HVO-a nema starosnih mirovina, a za vojsku je to 2.058, tj. 19 posto.

Kod starosnih mirovina postoje dvije vrste uvjeta starosti i staža, ne računajući posebnosti propisane za prijevremene starosne mirovine.

Prije tih izmjena, korisnicima prijevremenih starosnih mirovina jamčila se najniža mirovina za isti staž u jednakoj visini kao i korisnicima starosnih mirovina, jer se visina određivala samo »uz primjenu mirovinskog faktora iz čl. 80. ovoga Zakona«, koji je za obje vrste mirovina određen kao faktor 1,0. Nakon izmjena i dopuna Zakona i dodavanjem riječi »uz primjenu polaznog faktora iz članka 78« zapravo je propisano da se i najniža mirovina zajamčena korisnicima prijevremenih starosnih mirovina dodatno smanjuje još za 0,34 % za svaki kalendarski mjesec prije navršene 65. godine života - muškarcu, odnosno 60. godine života - ženi.

Zato korisnici prijevremenih starosnih mirovina ostvarenih prema odredbama novog zakona, ako su ostvarene do 17. XII. 2002. godine, imaju povoljnije prijevremene starosne mirovine od korisnika koji te mirovine ostvaruju nakon toga dana, odnosno samo dan kasnije, tj. 18. XII. 2002.

Kao primjer koji se ne zamjećuje jesu korisnici prijevremenih starosnih mirovina ostvarenih prema odredbama novoga zakona.

Zato se za korisnike prijevremenih starosnih mirovina može tvrditi da postoje tri pa čak i četiri podskupine različitih visina prijevremenih starosnih mirovina, a sve ostvarene s istim brojem godina staža.

Ipak Europska Unija svojim članicama dopušta određeno razdoblje za prilagodbu prelaska na izjednačavanje starosnih mirovina za muškarce i žene.

Što se tiče dobi umirovljenika iz tabelarnih prikaza se da iščitati da na području Brodsko-posavske županije imamo oko pet tisuća takozvanih " mladih " umirovljenika a ostali su mahom korisnici starosnih mirovina.

Ta naizgled beznačajna mala promjena teksta, nažalost, ima štetne posljedice za buduće korisnike prijevremenih starosnih mirovina, kojima se te mirovine određuju prema njihovim s prosječnim ili ispodprosječnim primanjima, pa im se zbog niskih mirovina zajamčuje kao neki socijalni minimum najniža mirovina.

Za razliku od starosnih mirovina i naknada braniteljima, čini se da sustav naknada za nezaposlene nema značajnog učinka na efektivnu ponudu radne snage.

Osim toga, HZMO objavljuje raspodjelu starosnih mirovina, kao i mirovina branitelja i njihovih obitelji, opet po razredima, ali su naravno razredi opet različitih širina, a granice razreda nisu jednaka kao kod statistike DZS.

Pritom je čak i prosjek starosnih mirovina tek neznatno viši - 32 godine.

Također je uklonio sistem starosnih mirovina po kojem su mnogi državni službenici mogli ići u penziju sa 58 godina.

Starosnu mirovinu sa mirovinskim stažem od 40 i više godina na dan 30. prosinca 2008. koristio je 94 471 korisnik ili 18,25 % ukupnog broja korisnika starosnih mirovina, a prosječna mirovina iznosila je 3.154,60 kn, što čini 58,31 % prosječne neto plaće za prosinac 2008. godine.

Fabijanić napominje da u Hrvatskoj trenutačno talijansku mirovinu prima oko 10.000 građana, s tim da raste broj primatelja starosnih mirovina, a opada broj primatelja obiteljskih, s obzirom na to da je riječ o ljudima koji su tu vrstu mirovine stekli kao talijanski vojnici u Drugom svjetskom ratu, odnosno talijanski državljani iz tog vremena.

Prijedlozi aktivnosti i mjera za osiguranje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj koji će proizaći iz ovog projekta mogli bi, uz odgovarajuću promociju, pomoći u vođenju argumentirane javne rasprave o mirovinskom sustavu kakvog želimo.

Njihov prvi kancelar, ujedinitelj Njemačke u 19. stoljeću, grof Otto von Bismarck, postavio je u tada naprednoj ekonomiji sustave starosnih mirovina, zdravstveno osiguranje i radničko osiguranje u slučaju nesreće.

Na isti će se način odrediti nove svote prijevremenih starosnih mirovina i ranijim korisnicima, što znači da će im se ukinuti ranija velika smanjenja te počevši od ove godine odrediti nove povoljnije visine.

- Spomenuti zakoni bitno poboljšavaju materijalni položaj novih umirovljenika te od 1. siječnja 2008. godine donose poboljšanja mirovinskog sustava za korisnike invalidskih, najnižih i prijevremenih starosnih mirovina

Projekt Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj Ekonomskog instituta, Zagreb odabran je za jednog od dobitnika sredstava Zaklade Adris na ovogodišnjem javnom natječaju.

Takva je praksa, kaže, rezultirala konstantnim povećavanjem broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina: sa 22.880 u 1997. na čak 93.574 osobe u lipnju 2010. U izračunu rađenom na osnovi prosječne plaće u Hrvatskoj pokazalo se da osobe koje su radile pet godina dulje i ostvarile punu mirovinu, čak i uz izmjene iz novog zakona, dobiju tek oko 4500 kuna više mirovine od svojih, ranije umirovljenih, vršnjaka.

28. lipnja 2011. u Ekonomskom institutu, Zagreb održana je radionica na temu " Izazovi i mogućnosti ostvarivanja primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj ".

Zato se tijekom još samo ove 2007. godine pravo na starosne mirovine može ostvarivati uz ispunjavanje blažih uvjeta, ovisno o kojoj se vrsti starosnih mirovina radi i ovisno o spolu.

Radionica o izazovima i mogućnostima ostvarivanja primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj

Uvođenje drugog mirovinskog stupa nije izvor problema pa tako ni njegovo ukidanje neće riješiti probleme mirovinskog fonda, zaključak je studije Ekonomskog instituta Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj.

Sredinom stoljeća, 2050. očekuje se mirovina u iznosu od oko 38 posto plaće za osobu istih karakteristika, pokazuju rezultati studije Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj.

Najniže se mirovine u slučajevima prijevremenih starosnih mirovina više ne određuju kao za ostale starosne mirovine, nego se još dodatno smanjuju množenjem s posebnim polaznim faktorom za prijevremenu starosnu mirovinu.

Za korisnike prijevremenih starosnih i starosnih mirovina nudimo sva četiri zakonom predviđena oblika doživotne mirovine:

Bitno je kod njih da se proširilo odnosno olakšalo uvjete za stjecanje starosnih mirovina bez minimalnog mirovinskog staža.