Praksa također ukazuje da jedinice lokalne i područne samouprave najveće iznose od stečajnih dužnika potražuju osnovom neplaćene komunalne naknade i osnovom različitih oblika korištenja imovine tih jedinica.

Srbija je početkom tjedna objavila svoj prvi popis poreznih dužnika, koji danima privlači pozornost srbijanske javnosti i medija, jer se na njemu osim velikih tvrtki i stečajnih dužnika nalazi i niz utjecajnih građana iz javnog života, poduzetnika, političara, pa i bivših ministara, piše Večernji list.

Što mislite o potrebi intenziviranja stečajnih postupaka koju ističe nova Vlada i pojačanom ulasku države u neriješene vjerovničke odnose (najavljuje se da će se država u slučaju odugovlačenja stečajnih postupaka uključivati u iste i preuzimati imovinu stečajnih dužnika)?

U javnom natječaju za prodaju imovine stečajnih dužnika Sinja d. d. i njegove tvrtke kćeri Alkasina d. o. o., kojega je Trgovački sud u Splitu objavio 9. rujna prošle godine, uz ostalu imovinu navedeno je i 68 parcela u Turjacima ukupne površine 193.244 metra četvorna.

Postoji li i koliki interes za gradskim potraživanjima od 19 stečajnih dužnika čija je prodaja oglašena početkom kolovoza, znat će se za šest dana kad istekne rok objavljenog natječaja.

Grad je, podsjetimo, odlučio prodati uz diskont svoja potraživanja vrijedna 18,069 milijuna kuna budući da ih teško sam može naplatiti jer većina stečajnih dužnika nema vrijedne imovine da bi se mogli u cijelosti naplatiti svi isplatni redovi.

Republiku Hrvatsku zastupali smo i u 108 stečajnih postupaka prijavivši potraživanje države u iznosu od 65.520.000,00 kuna, a tijekom 2005. godine uspjeli smo od stečajnih dužnika za Republiku Hrvatsku naplatiti dio potraživanja u iznosu od 6.823.821,80 kuna.

Naime, Odvjetništvo je na podlozi čl. 49. st. 1., 2. i 4. Ustava RH (kojima se jamči zaštita prava stečenih ulaganjem), htjelo zaštiti prava stečajnih dužnika nastala na ulaganjima (kao određena stečena prava) na način da se dopusti prijenos prava iz ulaganja izvršenih u ove objekte sklapanjem ugovora koji ne bi imao stvarnopravni učinak (ne bi se prenosila stvarna prava) već samo obveznopravni.

Prodano je izravno fizičkim osobama, preko tvrtki te je u vlasništvo stranih banaka došlo preuzimanjem hipoteka i imovine domaćih stečajnih dužnika.

Dražen Komarica, predsjednik nevladine udruge Sudačka mreža savjetnik ministreice pravosuđa Ane Lovrin, održao je prije nekoliko dana na 7. Savjetovanju sudaca trgovačkih sudova u hotelu Westin Panorama prezentaciju novog projekta kojom je Sudačka mreža realizirala ideju proizišlu s Visokog trgovačkog suda vezanu uz prodaju imovine stečajnih dužnika.

Sudačka mreža je izradila portal na kojem se na jednom mjestu, na www.sudačka.mreža.hr može vidjeti koja se imovina stečajnih dužnika trenutačno prodaje.

Na taj način omogućena je bolja i trajnija dostupnost oglasa o prodaji većem broju potencijalnih kupaca, čime se olakšava i ubrzava prodaja imovine stečajnih dužnika i namirenje stečajnih vjerovnika, ali se i rad trgovačkih sudova, u stečajnim postupcima, čini transparentnim, što značajno prdoinosi svim antikoruptivnim aktivnostima.

Nažalost, rješavanje svih ovih predmeta ide izuzetno sporo zbog čega se Agencija za nadzor osiguranja obraćala urgencijama i kod predsjednika suda u Tuzli, svih sudaca koji vode pojedine postupke te kod Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, a početkom prošlog mjeseca i pismom Visokom predstavniku međunarodne zajednice za BiH Valentinu Incku s molbom za pomoć da se zaštiti imovina B D osiguranja i stečajnih dužnika, i okonča likvidacijski postupak s namirenjem osiguranika, odnosno oštećenika.

Dopušteno im je i da uništavaju poduzeća očito rizičnim kreditnim plasmanima osiguranim razlučnim pravima u slučaju stečaja, koja se po slovu zakona izdvajaju iz stečajne mase i ne dijele sudbinu potraživanja radnika i drugih stečajnih dužnika.

Prodaja imovine stečajnih dužnika putem Interneta

»Osobito ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna kuna i kod tih stečajnih dužnika se obavlja poslovanje sukladno članku 145. a ovoga Zakona.«.

- Pri pokretanju ovog projekta osnovna je ideja bila na jednom mjestu prikupiti i objaviti sve oglase iz stečajnih postupaka u Hrvatskoj te osim toga potencijalnim kupcima omogućiti i njihovu provjeru - kazala je na predstavljanju Iva Sokol, predstavnica Sudačke mreže, jednog od nositelja projekta čiji je osnovni cilj besplatno oglašavanje prodaje imovine stečajnih dužnika, čime se povećava dostupnost oglasa o prodaji imovine kao i transparentnost rada trgovačkih sudova u stečajnim postupcima.

Prvi korak kojeg je potrebno učiniti jest distinkcija poštenih i nepoštenih stečajnih dužnika.

Očajni bivši radnici stečajnih dužnika Sloga tvornica obuće d. d. i Sloga obuća d. o. o. burno reagiraju na oslobađajuću presudu koju je danas izrekao nadležni sud u aferi Kredit te najavljuju obraćanje predsjedniku Republike Hrvatske, gosp.

Konkretna je odredba temelj nesnalaženja i jedan od razloga prijepora između arhiva i stečajnih dužnika.

No, kako neslužbeno doznajemo, nedugo nakon ročišta na kojem se tražio stečaj s preustrojem, a na kojem su bili prisutni svi osim stečajnih dužnika - Višnje i Zdravka Peveca, s bjelovarskog suda stiže nova vijest prema kojoj je upitno hoće li za 3 dana zaista krenuti stečajni postupak.

Zaista, potrebno je tragati za jednostavnijim i hrvatskim mogućnostima i potrebama primjerenijim modelima sanacije i preustroja stečajnih dužnika od onih koje omogućava institut stečajnoga plana onakav kako je sada impostiran.

Ivica Pađen (IDF FDI) postavio je pitanje kolika su ukupna potraživanja Grada od stečajnih dužnika i zašto Grad nije sudjelovao na natječaju za prodaju poslovnog prostora u ex Tvornici papira koji je nedavno bio objavljen u novinama.

U vremenu od postanka stečajnog dužnika pa do njegova prestanka, odnosno od započinjanja djelatnosti do prestanka obavljanja te djelatnosti, kod stečajnih dužnika nastaje veliki broj najrazličitijih isprava.

Osim za javno arhivsko gradivo, odnosno privatno arhivsko gradivo nastalo djelovanjem osoba upisanih u Upisnik vlasnika i imatelja privatnog arhivskog gradiva, sadašnja zakonska rješenja ne daju odgovor na pitanje - tko je subjekt koji bi bio dužan preuzeti arhivsko gradivo stečajnih dužnika.

Jedan dio isprava stečajnih dužnika pohranjen je kod različitih državnih tijela i nema posebne potrebe za čuvanjem takvih isprava na više mjesta.

Za arhivsko gradivo stečajnih dužnika koje arhivi odbijaju primiti, postaje praksa predaje takvog gradiva drugim trgovačkim društvima temeljem ugovora.

Hitno je potrebno ponuditi zakonski okvir za zbrinjavanje arhivskog gradiva stečajnih dužnika, kojima će biti jasno određeno registraturno gradivo stečajnog dužnika, te tko je dužan zbrinuti arhivsko gradivo stečajnog dužnika.

Ovim izvrsnim alatom omogućeno široko oglašavanje svih prodaja imovine stečajnih dužnika vrijednosti preko 50.000,00 kn, omogućen je nadzor javnosti nad radom stečajnih upravitelja i stečajnih sudaca te dobivanje svih potrebnih podataka (o stečajnim postupcima u pojedinim sudovima, o stečajnim sucima, o stečajnim upraviteljima, stečajnom dužniku, o sudskoj praksi u stečajnim predmetima, o teoriji stečajnog prava, stečajnim propisima, o prodajama, o vrijednosti imovine, fotografijama imovine, procjenama imovine, itd).

Razlozi za to su razni, od sporosti i neefikasnosti stečajnih sudova i nerazvijenog i netransparentnog sustava unovčenja imovine stečajnih dužnika, do nepoznavanja stečajnog postupka i svih prava koja pripadaju vjerovnicima u njemu