Kardinalove pisane (pastirska pisma) i govorne (homilije) poruke u cjelini su veoma snažne i nadahnjujuće te zasigurno mogu svakom čovjeku, napose kršćaninu vjerniku, poslužiti kao putokaz u izazovima i zahtjevnostima svakodnevnog života, kao smjernice u očuvanju vjernosti čovjeku i onim vrijednostima koje su oblikovale naše narodno biće«, istaknuo je dr. Karlić, uz kojega su u Stručnom povjerenstvu bili: dr. Stjepan Baloban s KBF-a, dr. Stipe Botica i dr. Damir Boras s Filozofskoga fakulteta te dr. Marko Petrak s Pravnog fakulteta.

Dr. Stipe Botica je za kraj Tribine ustvrdio kako mu je ugodno i lijepo biti među vojvođanskim Hrvatima koji cijene svoju kulturu, a izrazio je ne samo zadovoljstvo već i ushićenost spoznajom da u Subotici i okolici živi žilavi, uporni, čvrsti i stabilan živalj kojemu je stalo do čuvanja svoje povijesne utemeljenosti na tim prostorima i svoga kulturnog identiteta, te da su za to najbolji primjer upravo Dani Balinta Vujkova i ovaj Zbornik proizašao iz te manifestacije.

Prof. dr. Stipe Botica, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govori o Starom zavjetu u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, gdje usmena tradicija preuzima biblijske simbole Babilona, duge, golubice, gore, grmljavine, kovčega, vrta, zmije, saveza... te razvija viši, patetiziran stil.

Svojim djelom, zaključuje Stipe Botica u monografiji u povodu Kačićeva jubileja, Kačić je ostvario dragocjenu baštinu, kao neiscrpnu riznicu, koja je obilno trošena - ali neistrošena do današnjeg dana.

Na to ga je, piše u monografiji Andrija Kačić Miošić njezin autor Stipe Botica, nagnala temeljita spoznaja da može svom narodu biti korisniji na drugom kulturnom polju.

Doktor stipe Botica je rođen 1935. god u staroj korčulanskoj obitelji iz Račišća.

Prof. dr. Stipe Botica govorio je o dosad objavljenim knjigama u biblioteci i o hrvatskom usmenom narodnom stvaralaštvu, a prof. dr. Ivo Pranjković predstavio je jezikoslovce čija su djela zastupljena u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti, posebno se osvrnuo na knjigu Jezikoslovne rasprave i članci, koju je priredio dr. Marko Samardžija, i na Vukovarca Nikolu Andrića, koji je pisao rasprave i polemike o jeziku, rasprave o nacionalnim pitanjima, govorio o jeziku kao o najmoćnijem sredstvu očuvanja identiteta i višestoljetnoj borbi za opstanak.

STIPE BOTICA OTKAZAO SUDJELOVANJE NA SKUPU O VELIKOM PROSVJETITELJU

Prof. dr. Stipe Botica - Istraživali smo stil žive komunikacije u narodu.

Iz Hrvatske na simpoziju su govorili: Stipe Botica, dekan Filozofskog fakulteta Sveueilišta u Zagrebu, o Bibliji i hrvatskoj kulturnoj tradiciji; Adalbert Rebia, Katolieki bogoslovni fakultet, o povijesti hrvatskih prijevoda Svetoga pisma; Nikola Hohnjec, KBF, o Matiji Vlaeiau lliriku, Antonija Zaradi Kiš, sa Staroslavenskog instituta, o prijevodu Staroga zavjeta u hrvatskom glagolizmu.

Akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković sudjelovali su 6. svibnja, u Osnovnoj školi Novi Travnik, na književnoj tribini na kojoj su predstavili biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

U povodu obilježavanja 300. obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića (Hrvatski sabor ovu je godinu proglasio Kačić-Miošićevom godinom) u petak uvečer prof. dr. Stipe Botica (Filozofski fakultet Zagreb) govorio je o ovom velikanu hrvatske kulture na svjež, zanimljiv i inovativan način, o čemu na svoj način govori završna rečenica iz njegova izlaganja: Andrija Kačić Miošić uvijek je bio čitan, slušan, pamćen i, što je najvažnije, nasljedovan kao nitko drugi od hrvatskih pisaca, o čemu na svoj način govori i podatak da se čak 200 hrvatskih pisaca izravno naslanja na Kačića, a ne treba smetnuti s uma da su hrvatski " ilirci " redovito hvalili Ivana Gundulića kao svoj uzor, ali su redovito čitali Kačića.

Stipe Botica je vrsnim izlaganjem pokazao da je ova Kačićeva odluka bila potpuno svjestan korak s ciljem djelovanja u narodu koji je u to vrijeme bio uglavnom nepismen, ali željan razumijevanja svoje povijesti i povijesnih događanja, tako da je Kačićeva " pismarica " najčešće preko gusala ulazila u narod, a ta " pismarica " je - to se najčešće ne želi vidjeti - bila pisana na temelju stotinjak povijesnih djela istaknutih domaćih i inozemnih povjesničara.

Prvi izlagač bio je dr. Stipe Botica, a izlagali su i dr. Ivan Bošković, mr. Ante Samardžić, prof. Ivan Botica, prof. Dario Marković, prof. Boris Delić i prof. Stjepan Marković.

Sudsko je vijeće u obzir uzelo iskaz oštećenika, kao i dnevni bilten operativnog dežurstva PU zagrebačke iz kojega je vidljivo da je bojnik HV-a Stipe Botica, koji je u bistrou bio u društvu s oštećenim, prijavio da je " otet časnik HVO-a Željko Černi ".

Ustrajni proučavatelj i zaljubljenik u našu usmenu književnost dr. Stipe Botica, rođen 1948. u Otoku na Cetini, profesor na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, objavio je petnaestak knjiga iz naše književne baštine, osim monografija o Luki Botiću i fra Filipu Grabovcu, i nekoliko antologija narodne poezije.

Simpozij je vodio ugledni profesor Filozofskog fakulteta iz Zagreba prof. dr. sc. Stipe Botica koji je otvorio simpozij s temom Tradicijska kultura Otoka na Cetini.

Pronađena je u privatnom arhivu skupljačeva unuka prim. dr. Bartula Matijace ml. u Zagrebu, a za objavljivanje ju je stručno pripremio ekspert za hrvatsku usmenu književnost prof. dr. Stipe Botica.

Drugo, opsegom udvostručeno izdanje zbirke koju je zajedno sa svojim studentima priredio prof. dr. Stipe Botica sa zagrebačke Kroatistike.

Petoga svibnja, u sklopu Dana Matice hrvatske Mostar 2004, organizirana je, u Galeriji Katarine Kosača, književna tribina Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti, na kojoj su akademik Dubravko Jelčić, prof. dr. Stipe Botica i prof. dr. Ivo Pranjković predstavili Matičinu biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti.

Stipe Botica potpisuje knjigu sa studenticama i studentima kroatistike koji su grafite skupljali u okviru seminara iz hrvatske usmene književnosti.

A koja poštenjačina je tek potpredsjednik Matice hrvatske akademik Tonko Maroević, koji je kao predsjednik Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo sa članovima: dr. sc. profesorica Andrea Zlatar Violić, dr. sc. professor Stipe Botica, Mira Švob i predsjednik Društva hrvatskih književnika s Ravnateljem uprave za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske i predsjednikom SKD Prosvjeta Čedomirom Višnjićem, zajedničkom kulturom odbio financirati knjigu Kultura naprijed - zaustavimo primitivizam I to još kao članu Matice hrvatske

Iznimna je zanimljivost - koju je, kako je izvijestila IKA, nedavno na tribini Teološki četvrtak iznio dr. Stipe Botica autor knjige o utjecaju Biblije na hrvatsku tradicijsku kulturu - da »u hrvatskoj tradicijskoj baštini nalazimo više od 200.000 narodnih pjesama, a isto toliko poslovica, puno manje zagonetki, ali ima i zdravica i dramskih tekstova koji su temeljeni na biblijskim tekstovima«.

U koncipiranju studija i izradbi programa, kako je priopćio voditelj studija Stipe Botica, sudjelovalo je tridesetak sveučilišnih nastavnika s Fakulteta i dvadesetak uglednih stručnjaka i znanstvenika s drugih visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Zagrebu.

Uz laureate prof. emeritusa Josipa Silića i akademika Istvána Nyomárkaya, na prijamu su bili i članovi Organizacijskog odbora prof. dr. Marija Turk, predsjednica, prof. dr. Ines Srdoč-Konestra, zamjenica predsjednice, Maja Opašić, prof., Saša Potočnjak, prof., prof. dr. Marko Samardžija, prof. dr. Stipe Botica, predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, prof. dr. Diana Stolac, prof. dr. Milorad Stojević, prof. dr. Irvin Lukežić te prof. dr. Karol Visinko.

Od 2000. zaposlena je kao zn. nov. na projektu Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (voditelj: prof. dr. Stipe Botica) pri Katedri za hrvatsku usmenu književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nije ni čudo kada dobijemo studente koji imaju fond površnih znanja i teško odvajaju bitno od nebitnog ", tvrdi dr. sc. Stipe Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

O Kačićevu djelu i njegovu mjestu u hrvatskoj kulturi govorio je prilikom otvorenja izložbe dr. Stipe Botica, a fra Hrvatin Gabrijel Jurišić je rekao da je Andrija Kačić Miošić sada treći put u Zagrebu: prvi put je to bilo 1860. kad je zagrebački kanonik Josip Marić o njemu govorio u katedrali, drugi put 1891. kad je gradonačelnik Milan Amruš otkrio u Zagrebu spomenik A.

Profesor usmene književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Stipe Botica ističe kako je uobičajeno da su najveći psovači izrazito katolički narodi sa područja južne Europe.

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 28. 04. 2010. mr. sc. Anto Barišić, ofmcap., pred peteročlanim povjerenstvom [ prof. dr. sc. Tomislav Ivančić, mentor-član, prof. dr. sc. Antun Tamarut, predsjednik povjerenstva; prof. dr. sc. Stipe Botica, član; dr. sc. Nikola Vukoja, član; dr. sc. Alojz Ćubelić, član ] javno je obranio doktorski rad pod naslovom Kristološki teandrizam u misli i djelu Tomislava Janka Šagi-Bunića.