Broj stanovnika vrlo se brzo povećava (o. 3 % godišnje; 1980. g. 5,6 mil.; 2000. g. 9,8 mil.; procj. 2007. g. 11,4 mil.) zahvaljujući visokoj stopi prir. prirasta od 19, koja je posljedica izrazito visokih stopa rodnosti (40); stopa fertiliteta (broj rođene djece koje rodi jedna žena) je 5,3.

važna je stopa fertiliteta jer je to omjer živorođene djece na 1 000 žena u fertilnom razdoblju.

O Bože dragi, pa ako pada stopa fertiliteta pada i stopa nataliteta; osim toga stopa feritiliteta ispod 2,1 - 2,2 zapravo znači da je natalitet vrlo vjerojatno negativan.

Prema njegovim izračunima, totalna stopa fertiliteta za zaposlene žene iznosi 2,52, a za nezaposlene 0,66

Sukob civilizacija, propast multikulturalnog društva, islamski terorizam i islamska opasnost samo su neki od izraza desničarskog populizma kojima političari i mediji zapadnih ' demokracija ' potpaljuju pandemiju šovinizma, a pitanja imigracije muslimana i visoke stopa fertiliteta u islamskoj kulturi, 11. rujna i događaji koji su uslijedili, te masovni prosvjedi i revolucije u arapskom svijetu koriste se za stvaranje islamofobije i osjećaja ugroženosti vlastite kulture.

Ipak, opadajuća stopa fertiliteta, sve manje sklopljenih brakova, povećanje dobi prilikom sklapanja braka, kasnije rođenje prvog djeteta, sve veći broj jednoroditeljskih obitelji i slično, indikatori su koji upozoravaju na trend transformacije naše obiteljske strukture.

Iznenađuje da je najveće opadanje stopa fertiliteta zabilježeno u južnoeuropskim zemljama (Portugal, Španjolska, Italija) sa snažnom katoličkom tradicijom.

Totalna stopa fertiliteta opala je s 1,67 u 1990. godini na 1,36 u 2000. godini, pa se po tome Hrvatska uvrstila među europske zemlje s vrlo niskim fertilitetom (Recent demographic..., 2001.: 74).

U Hrvatskoj je natalitet u razdoblju od 1948 1953. iznosio 24,6 da bi danas bio ispod 10; 1958. je posljednji put zabilježena ukupna stopa fertiliteta nešto viša od 2, što je minimum za prosto obanvljanje stanovništva (slika 1).

Posljedica je drastičan pad stopa fertiliteta i nupcijaliteta te pluralizacija obiteljskih oblika.

Indija je stopa fertiliteta je 2,62. Pritisci na snižavanje plodnosti i smanjivanje obitelji, podudara se s pogoršanjem spolne neravnoteže; u zemlj i ima puno više dječaka nego djevojčica.

Hrvatska stopa fertiliteta danas je 1.4. U Francuskoj je 1.9, u Švedskoj i Nizozemskoj 1.7. " Da bi se stanovništvo u Hrvatskoj prirodno obnovilo žene bi trebale rađati u prosjeku 2.1 dijete ", rekao je dr. Akrap i zaključio kako su u zemljama južne i istočne Europe demografski trendovi lošiji, a najbolje stoje skandinavske zemlje.

Grafikon 2. Totalna stopa fertiliteta u nekim zemljama Europe 1970. - 2001.

U zemljama Europske unije od 1980. do 1993. godine prosječna starost majke pri prvom porodu porasla je za godinu i pol, od 27,1 na 28,6, u Kanadi od 1995. do 2003. od 28,8 na 29,6,13 a u SAD od 21,4 na 25,1 u periodu od 1970. do 2002., u nijednoj od tih zemalja, kao ni u Hrvatskoj, ukupna stopa fertiliteta ni približno ne dosiže minimalnu granicu potrebnu za jednostavno obnavljanje stanovništva.

Starenje stanovništva, opadanje stopa fertiliteta (u Hrvatskoj je stopa 1,38, a to znači da toliko djece rodi hrvatska građanka u fertilnoj dobi, dok je za prostu reprodukciju društva potrebna stopa od 2,1), porast očekivanog trajanja života, transformacija obitelji (sve više jednoroditeljskih obitelji-15 % u RH te porast samačkih kućanstava), zaspošljavanje žena, flesibilizacija rada-atipični poslovi, osiromašenje jednog dijela radnika/ica.

Stopa fertiliteta u Europskoj uniji iznosila je 2009. godine 1,60. U Hrvatskoj se 2009. godine rađalo 1,49 djece po ženi.

Obiteljska politika je važno pitanje u Francuskoj, koja ima jednu od najvećih stopa fertiliteta u Europi.

Nedostatak uvjeta za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života doveo je do lošijeg položaja žena na tržištu rada i manjih stopa fertiliteta.

4) Totalna stopa fertiliteta označava vjerojatan prosječan broj živorođene djece koju bi rodila jedna prosječna žena promatrane generacije u fertilnoj dobi, pod uvjetom djelovanja istih specifičnih stopa fertiliteta kao i promatrane godine, bez utjecaja mortaliteta.

U svim je zemljama Europe totalna stopa fertiliteta 4) (Total Fertility Rate - TFR skraćenica u međunarodnoj literaturi) u 2001. godini ispod tzv. praga reprodukcije (2,15 - prosječno djece po jednoj ženi u fertilnoj dobi kojom se osigurava jednostavna reprodukcija stanovništva u smislu obnavljanja generacija), osim u Turskoj gdje je ova stopa bila 2,51.

Na razini 18 europskih zemalja koje je Lanzieri analizirao, najveća je stopa fertiliteta još uvijek među nižeobrazovanim ženama.

Premda ih ima više od milijardu, stanovništvo ondje rapidno stari, stopa fertiliteta je gotovo ista kao u sve starijoj Hrvatskoj pa se već za kojih 20 godina može očekivati vojska penzionera koju će radništvo jako jako teško uzdržavati.

Broj stanovnika pokrajine je u rastu, iako je stopa fertiliteta najniža u Kanadi.

Godine 2006. ova stopa bila je 1.62. Ova situacija je u kontrastu sa situacijom koja je bila prije 1960 - ih, kad je Québec imao jednu od najvećih stopa fertiliteta u industrijaliziranim zemljama.

gdje je t = 0 početne (2001. godine), a t = T = 30 završne (2031.) godine projekcije, a analogno tome, f 0 stopa fertiliteta početne (2001. godine), a f t stopa fertiliteta završne (2031.) godine projekcije.

U pogledu kretanja stopa fertiliteta Hrvatska se nalazi između tranzicijskih i razvijenih europskih zemalja.

Interpolacija stopa fertiliteta po pojedinim godinama projekcije rađena je po formuli linearne interpolacije:

Doda li se tome efekt pada stopa fertiliteta, koji je najjasnije bio izražen posljednjih 30 ili 40 godina, s pravom se može očekivati nastavak demografskog starenja u idućih 50 godina.

Stopa fertiliteta prvorotkinja u četiri je krizne godine u odnosu na ukupnu stopu najviše pala u Bugarskoj, Estoniji, Španjolskoj, Litvi i Letoniji, a znatno manje u nordijskim zemljama ili Irskoj, koje prednjače ukupnim stopama.

Nakon što smo 2009. dotaknuli dugogodišnji maksimum od 1,49 živorođene djece po ženi reproduktivne dobi (15 - 49 godina), u 2011. stopa fertiliteta u Hrvatskoj vratila se na 1,40. To je osjetno ispod europskoga prosjeka, koji je u tri krizne godine skliznuo sa 1,61 na 1,58. Još je dalje od vodeće trojke (Irska, Francuska, Island) sa stopama rađanja većima od dva.