Akademik Strčić je posebno istaknuo vrijednost radova o.

O knjizi su govorili akademik dr. sc. Petar Strčić i ravnatelj HDA dr. sc. Stjepan Ćosić i autori.

Svojim znanstvenim radovima akademik Petar Strčić predstavio je Riječku nadbiskupiju i metropoliju, akademik Lujo Margetić se tekstom " Rijeka prije Rijeke " osvrnuo na povijesni razvoj grada, Ranko Starac na poznavanje materijalne kulture stanovnika Tarsatike i njenog područja između IV. i VII. stoljeća, Sanja Holjevac je dala prilog razvoju jezika Hrvatskih liturgijskih knjiga u XVI. i XVIII. stoljeću, mr. sc. Darinko Munić je govorio o izvornicima za imena i prezimena stanovnika zapadnog područja Rijeke, a Dr. sc Irvin Lukežić o prepisci Andije Ljudevita Adamicha s londonskim trgovcem Johnom Blackburnom.

O samom osnivanju Sveučilišta u Rijeci na simpoziju će govoriti akademik Petar Strčić, dok će tema monsg. dr. sc. Ivana Devčića biti »Crkva i počeci visokoga školstva u Rijeci«, a akademik Daniel Rukavina osvrnut će se na izgradnju Sveučilišta ravnopravnog u Europskom visokoškolskom i istraživačkom području (2000. - 2010.).

Akademik Petar Strčić je kazao: Pozdravljam skup u ime HAZU, te čestitam biskupu dr. Mili Bogoviću na uspostavi 10. godišnjice biskupije i njemu kao prvom ordinariju.

Glavni koordinator ovog znanstvenog projekta akademik i upravitelj Arhiva HAZU dr. Petar Strčić ustvrdio je kako je Trst bio i ostao do danas privlačno središte nadanja, ostvarenja raznih želja i egzistencije za Hrvate iz Hrvatske i izvan nje, i to je već stoljećima unatrag.

Govoreći o dragocjenom doprinosu Hrvata tršćanskoj i talijanskoj kulturi, religiji i gospodarstvu, Strčić je posebno apostrofirao najznamenitijeg Hrvata Trsta svih vremena, kao i Istre i kvarnerskih otoka u 19. i 20. stoljeću, porečko-pulskog biskupa dr. Jurja Dobrilu, jednog od trojice vođa hrvatskog narodnog preporoda, te dalmatinskog kipara Ivana Rendića, autora znamenitog spomenika u Trstu, te brojnih drugih.

Kako je Strčić podsjetio, razdoblje fašizma uništilo je sve hrvatske nukleuse na svim područjima života i rada u Trstu koji se nisu ni poslije Drugog svjetskog rata oporavili, unatoč sve većem broju esula, iako je njihov znatan broj sastavljen od Hrvata. Tek s osamostaljenjem Republike Hrvatske devedesetih godina dolazi do oživljavanja organizacijskih oblika i do prave hrvatske renesanse u Trstu i Italiji zaključio je dr. Petar Strčić.

Zahvalivši se u ime svih nagrađenih na dodjeli gradskih priznanja, akademik Strčić napomenuo je kako će nagrade biti poticaj i drugima da se iskažu svojim plodnim godišnjim ili životnim djelom na zadovoljstvo i korist, naravno, svih građana naše Rijeke

Organizacijski odbor činili su: Juraj Hrženjak, predsjednik Savjeta antifašista Republike Hrvatske, Krešimir Piškulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske i akademik Petar Strčić, znanstveni savjetnik i upravitelj Arhiva HAZU, u miru, koji je zatim bio i predsjedavajući radnoga tijela spomenutoga skupa.

U trećem broju znanstvene članke su objavili Petar Strčić Bernardin Frankopan i njegovo doba, gospićko-senjski biskup Mile Bogović Crkvene prilike u vrijeme Bernardina Frankopana, Borislav Grgin Modruš između kneževa Frankopana, Osmanlija i kraljevskih vlasti 1458 - 1526, Robert Kurelić Prvi markgrofov rat i Frankopani, Hrvoje Kekez Bernardin Frankopan i Krbavska bitka: je li spasio sebe i malobrojne ili je pobjegao iz boja?, Lovorka Čoralić Prekojadranska iseljavanja iz Modruša od XIV. do XVI. stoljeća, Sanja Vulić Jezik u središnjoj Hrvatskoj u doba Bernardina Frankopana, Ivan Jurković Originalni primjerci i kritička izdanja Govora za Hrvatsku kneza Bernardina Frankopana, Violeta Moretti Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana, Milan Kruhek Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453 - 1529, Zorislav Horbat Fortifikacijska djelatnost Bernardina Frankopana, Marko Špikić Modruš, povijesni spomenik između predaje i diskontinuiteta i Drago Miletić Baština i baštinici.

Geiger se osvrnuo i na stajališta nekih kolega povjesničara, spomenuvši da, primjerice, " akademik Petar Strčić pokušava uvjeriti u prozapadnu orijentaciju Josipa Broza Tita ".

Zastupljen je u zajedničkim zbirkama i antologijama (Korablja začinjavca Zvane Črnje i Ive Mihovilovića, Rijeka, 1969; Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća Milorada Stojevića, Rijeka, 1987; Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica Mirjane Strčić, Pula, 1989; I ča i što i kaj - iz suvremene hrvatskoistarske lirike Borisa Biletića, Pula, 1997; Priče iz Istre - hrvatski pripovjedači XX. stoljeća Daniela Načinovića, Pula, 1999; Gradovi i obzori - Putopisi suvremenih hrvatskih autora iz Istre Antuna Milovana i Borisa Domagoja Biletića, Pula, 2006. i dr. Autor je ili suautor nekoliko monografskih izdanja i vodiča (Hum, Pula, 1994; Izleti po Istri, Račice, 2003.).

Otvorio ga je Petar Strčić uvodnim referatom na temu Osnovna povijesna pitanja o Istri u razdoblju uspostave Pokrajinskog sabora u 19. stoljeću.

Katalog izložbe opsežna je publikacija (120 stranica i 116 ilustracija sa sažetkom na engleskom jeziku) temeljena na dosada objavljenoj historiografskoj literaturi na talijanskom i engleskom jeziku i arhivskim izvorima, a recenzent je akademik Petar Strčić.

Bez sumnje razlog bi moglo biti ignoriranje Zaključka Odbora a i slanje savjetnika na sjednice Odbora jer je poznato da savjetnici ni o čemu ne odlučuju pa ako je na sjednicu iz Rijeke mogao doći vanjski član odbora akademik Petar Strčić, mogla se valjda na sjednici Odbora pojaviti i predstojnica Državnoga ureda.

Njezinim su osnivačima bili: u ime Skupštine Općine Rijeka mr. sc. Željko Lužavec, predsjednik i Vlasta Juretić, odbornica, te Odbor za obilježavanje boja s Tatarima na Grobničkom polju, koji je zastupa predsjednik Anton Juretić, u ime riječkog Sveučilišta, koje po dekanovoj ovlasti zastupa akademik Lujo Margetić, u ime Čakavskoga sabora dr. sc. Petar Strčić, predsjednik i dr. sc. Iva Lukežić, dopredsjednica Čakavskoga sabora, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Rijeka dr. sc. Petar Strčić, ravnatelj Arhiva HAZU-a te u ime Matice Hrvatske dr. sc. Vinko Tadejević, predsjednik Matičinog ogranka u Rijeci.

Članovi ekipe Medicinske škole u Rijeci bili su veterinarski tehničari i tehničari nutricionisti: Adriana Žeželić, Manda Brajković, Ana Ban i Paula Čakarun iz III-3 razreda te Filip Baričević, Ivana Iskra, Ana-Marija Pribanić i Lidija Strčić iz IV-3 razreda.

Kako je u predavanju o okolnostima u kojima je osnovana ova kostrenska čitaonica, pred brojnom publikom koja je jučer posjetila čitaonicu u Svetoj Barbari, kazao akademik Petar Strčić, ne može se biti dovoljno zahvalan osnivačima čitaonice koji su u Kostreni započeli odgoj u rodoljubnom i domoljubnom duhu, unatoč naporima Nijemaca, Talijana i Mađara, koji su u to doba svesrdno nastojali uništiti jezik i nacionalni identitet domicilnog stanovništva.

Ovi Modruški zbornici su svojevrsno multidisciplinarno istraživanje povijesti 15. stoljeća u ovom dijelu Hrvatske, a u trećem zborniku priloge su napisali najpoznatiji hrvatski povjesničari, kao što su Petar Strčić, biskup Mile Bogović, Borislav Grgin, Sanja Vulić, Robert Kurelić, Hrvoje Kekez, Lovorka Čoralić, Ivan Jurković, Milan Kruhek i drugi.

Strčić, a kardinal Bozanić izrazio je zadovoljstvo što svi zajedno mogu na krajnjem jugu velikoga afričkog kontinenta slaviti misno slavlje na hrvatskom jeziku i moliti za sve svoje s kojima su povezani na različite načine.

U drugome dijelu časopisa urubričene su likovne umjetnosti (Vanda Ekl o Bitki kod Stubice na svečanom zastoru HNK u Zagrebu Krste Hegedušića), glazba (tada vodeći francuski strukturalist Roland Barthes o Beethovenu u povodu 200. godišnjice rođenja i Igor Stravinsky o šest posljednjih majstorovih gudačkih kvarteta), povijest (Petar Strčić, Nacrt za životopis Matka Laginje, i opet u povodu ovoga puta 40. godišnjice smrti), te glumište, gdje Igor Mrduljaš raščlanjuje dvije ondašnje praizvedbe hrvatskih autora u riječkome Kazalištu mirakula Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara Nedjeljka Fabrija i drame Brat moje majke Kreše Novosela.

Strčić okuplja hrvatske vjernike u Pretoriji i Vanderbijlparku, a godišnje i naše iseljenike u Durbanu i Cape Townu.

Recenzenti su akademik dr. Petar Strčić i dr. Vinko Brešić.

Na donaciji su Klubu Nada zahvalili prof. dr. sc. Miljenko Uravić, dr. med., predstojnik Klinike za kirurgiju te pročelnik Odjela opće kirurgije je dr. Miroslav Strčić, dr. med., a članice Kluba Nada najavile su kako će sredstva prikupljena tijekom sljedećeg Dana narcisa, koji se organizira tijekom ožujka, ponovno namijeniti ovom odjelu KBC-a.

Urednici - akademik Petar Strčić i Ivan Šnajdar - naglasili su koliko je vremena, truda i rada uloženo u ovaj projekt.

Prije upoznavanja javnosti s novim članovima HAZU-a Petar Strčić predstavio je rad Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci.

Plodonosan znanstveni rad prof. Brnića predstavio je prof. dr. sc. Goran Turkalj, dekan Tehničkoga fakulteta, a prigodnu riječ uputili su akademik Petar Strčić i dr. sc. Sanja Holjevac, voditelj i upraviteljica Zavoda. Sve što sam postigao stavio sam u službu napretka ovog kraja i znanosti.

Petar Strčić,« Godina 1918. kao stvarni početak problema u hrvatsko-talijansko-slovenskim odnosima na Jadranu u 20. stoljeću », usredotočio se na probleme povezane s talijanskom okupacijom jadranske obale nakon Prvog svjetskog rata, posvećujući pažnju pitanju što je formiranje Kraljevstva SHS donijelo Istri i Dalmaciji.

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.