Kao što je već poznato RH je u strategiji energetskog razvoja usvojila smjernice Europske Unije i integrirala ih u naše zakonodavstvo.

Fond svojim sredstvima financira programe, projekte i slične aktivnosti utvrđene programom rada Fonda koji su sukladni Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš, Strategiji energetskog razvitka i Programom provedbe Strategije energetskog razvitka, te nacionalnim energetskim programima, a za namjene utvrđene člankom 47. ovoga Statuta, te za rad stručnih službi Fonda.

U Strategiji energetskog razvoja kao i u energetskom zakonodavnom okviru korištenje obnovljivih izvora energije, što uključuje energiju vjetra, sunca, vodotokova, biomase i geotermalne energije, od posebnog je interesa za RH.

Stavio sam na scribd.com jednu svoju prezentaciju (bilješke za predavanje) od prošle godine, kad je bila javna rasprava o Strategiji energetskog razvoja.

Metković, 15.4.2012. - Prema usvojenoj Strategiji energetskog razvoja RH, potaknutom europskom Direktivom o poticanju dobivanja energije iz obnovljivih izvora (uključujući i hidroelektrane), država se obvezla da će do 2020. udio obnovljivih izvora u proizvodnji el. energije biti čak 35 %.

Sustav opskrbe plinom temelji se na Strategiji energetskog razvitka Vlade Republike Hrvatske te Studiji i idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

Da, NARAVNO da sam čitao " Neoliberalizam kao socijaldarvinizam ", plus još dve-tri knjige Slavka Kulića. (Uostalom, tipičan primjer osobenog diskursa, koji prevazilazi " common sense ") Zapravo, čak smo i surađivali, prije dvije godine, u okviru diskusije o Strategiji energetskog razvitka Hrvatske, sudjelovao je na jednoj raspravi koju je moja stranka organizirala.

Krešimir Ćosić (vidi prezentaciju) s Fakulteta elektronike i računarstva podsjetio je da se prema strategiji energetskog razvoja 2010. - 2020. planiraju investicije od ukupno 10 milijardi eura, ali već sada postoje indikatori koji ukazuju na kašnjenje u provedbi te strategije.

Zelena lista započela javnu raspravu o Strategiji energetskog razvitka Hrvatske

Istraživanjima koja će se provesti u okviru projekta osigurava se baza podataka i podloge (atlas vjetra i sunčeva zračenja) za planiranje mjesta i uloge obnovljivih izvora energije u Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske.

U spominjanoj strategiji energetskog razvitka Hrvatske za razliku od Plomina III (također iskazan jasan interes RWA) na ugljen Obrovac nitko ne spominje.

Zbog toga je u Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske (« Narodne novine »broj 38/02) navedeno je da je označavanje energetske opreme energetskim oznakama jasna mjera politike kojoj je prvenstveni cilj racionalno gospodarenje energijom i zaštita okoliša.

Na taj način stranci će nam ulaziti u vlasničku strukturu, a kako bismo po Strategiji energetskog razvoja do 2020. god. trebali izgraditi 4000 MW novih izvora, privatizacija će nam se dogoditi posrednim putem, zato što je teško vjerovati da ćemo mi u investicijama biti partner u omjeru 50/50. Udio stranog kapitala će biti veći jer mi novaca nemamo.

Članak 47. mijenja se i glasi: »(1) Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova (u daljnjem tekstu: Plan raspodjele) temelji se na Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka i Strategiji energetskog razvitka primjenom najboljih raspoloživih tehnika. (2) Plan raspodjele sadrži osobito: ukupan iznos emisijskih jedinica unutar određenog razdoblja, podatke o dosadašnjim emisijama stakleničkih plinova, popis djelatnosti kojima se ispuštaju staklenički plinovi, emisijske kvote koje se dodjeljuju za postrojenje za određeno razdoblje te razmjeran dio emisijske kvote za postrojenje za svaku kalendarsku godinu unutar određenog razdoblja, način dodjele emisijskih jedinica stakleničkih plinova operaterima postrojenja, procjenu budućih emisija stakleničkih plinova, određivanje pričuve emisijskih jedinica za nova postrojenja, način korištenja mehanizama Kyotskog protokola, rok dodjele emisijskih jedinica za postrojenja. (3) Plan raspodjele donosi se za određena vremenska razdoblja, a prvi se donosi za razdoblje od 2010. do 2012. godine. (4) Plan raspodjele izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za energetiku i industriju. (5) Plan raspodjele donosi Vlada i objavljuje se u »Narodnim novinama«.«

(1) Sredstvima Fonda prvenstveno se financiraju programi, projekti i slične aktivnosti utvrđeni sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš, Strategiji energetskog razvitka i Programu provedbe strategije energetskog razvitka te nacionalnim energetskim programima.

Neki će reći kako ove usporedbe ne stoje jer se novac iz Fonda ne daje iz državnog proračuna, no upravo to je i bila namjera ilustracije - priupitati se zašto se novac iz državnog proračuna ne ulaže u većoj mjeri u energetsku učinkovitost, pogotovo ako je, kako se u (inače, katastrofalno pripremljenoj) Strategiji energetskog razvitka RH navodi, cilj da Republika Hrvatska izgradi održivi energetski sustav.

Aktualna hrvatska energetska politika se bazira na lošoj Strategiji energetskog razvoja iz 2009. koja uvelike zanemaruje obnovljive izvore energije, a predviđa gradnju čak dvije nove termoelektrane na ugljen te otvara vrata gradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj.

U Strategiji energetskog razvitka RH sve je predviđeno i stručno napravljeno, predviđena je i gradnja novih pogona, osim kako smanjiti gubitke u HEP-u.

Iako javna rasprava o novoj strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske nije započela početkom rujna, kako je bilo najavljivano, ovih se dana u medijima pojavljuju naznake da bi do rasprave uskoro moglo doći, kao i o čemu bi se rasprava mogla voditi.

Dubrovačko-neretvanska županija, sukladno Strategiji energetskog razvitka RH i Direktivi 2009/28/EC, planira povećanje udjela obnovljivih izvora energije te podupire investitore koji su spremni ulagati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije kao jednog od najznačajnijih energetskih resursa na našem području koji će se sve intenzivnije koristiti u budućnosti.

To se u strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske prepoznaje kroz stratešku podršku prirodnom plinu u prvih desetak godina, a otvara se mogućnost da se sredinom ili u drugoj polovici promatranog razdoblja uključe i nuklearne elektrane, ako ta tehnologija bude dovoljno sigurna i prihvatljiva građanima.

Daljnje investicijske planove prilagodit će novoj strategiji energetskog razvitka Hrvatske.

Slipac podsjeća kako i u Strategiji energetskog razvitka jasno piše da će u Hrvatskoj 80 MW električne energije stizati iz ovakvih postrojenja.

Vjetar je za Hrvatsku vrlo konkretna perspektiva i do 2020. godine, osam godina, i u Strategiji energetskog razvitka je predviđeno da imamo 1.200 MW instaliranih.

Predstavnik Ministarstva je u odgovoru na postavljena pitanja izrazio uvjerenje da će predložene izmjene i dopune, kao i žurno donošenje podzakonskih akata značajno doprinijeti ostvarivanju ciljeva istaknutih u Strategiji energetskog razvoja RH.

Pojedinačni ciljevi identificirani su u Strategiji energetskog razvitka RH 21 i usklađeni su s ciljevima EU na području energetike.

(1) Sukladno Strategiji energetskog razvitka i Programu provedbe Strategije energetskog razvitka, Vlada Republike Hrvatske pokrenut će provođenje nacionalnih energetskih programa kojima se osiguravaju dugoročni razvojni ciljevi i usmjeravanje energetskih sektora, ulaganje u obnovljive izvore energije i objekte za njihovo korištenje i učinkovito korištenje energije.

(3) Bruto proizvedena električna energija, uključivo i električna energija iz članka 10. ovoga Tarifnog sustava, ulazi u ostvarenje ciljeva Republike Hrvatske definiranih za ukupni udio obnovljivih izvora energije utvrđenih u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske.

Kako je istaknuo Nikola Karadža iz Instituta Hrvoje Požar tržišni potencijal dobivanja električne energije iz vjetra, prema Strategiji energetskog razvoja, iznosi 1.200 MW do 2020. godine, a trenutno u pogonu imamo svega 8 vjetroelektrana s ukupno instaliranom snagom 131,25 MW pri čemu je na snazi tehničko ograničenje 360 MW izdano od strane HEP OPS-a.

Sudeći prema aktualnoj Strategiji energetskog razvoja, Hrvatska je jasno dala do znanja da ponovno aktivira svoj nuklearni energetski program s ambicijom da do 2020. godine izgradi elektrane na nuklearni pogon od tisuću megavata.