Stru č ni dio zavr š nog/pomo ć ni č kog ispita sastoji se od prakti č nog i stru č no - teorijskog dijela kojima se provjeravaju usvojenost znanja, vje š tina i umije ć a potrebna za obavljanje poslova zanimanja.

Voditeljice radionica su stru č ne radnice Obiteljskog centra.

Razgovori redovito imaju unaprijed odre đ enu temu, na koju se referiraju doma ć i i strani književni stru č njaci, književnici, prevoditelji, književni znanstvenici, jezikoslovci, književni kriti č ari, a središnja je tema ovogodišnjih Razgovora bila Biblijski poticaji u suvremenim europskim književnostima.

Od Europe do Azije, preko Sjeverozapadnog prolaza (led se topi i topi, ka ž u stru č njaci do 2040, ne ć e ga vi š e niti biti) - hmmm, a š to ć e sve do tada biti potopljenog od toliko leda?

Svim stru č njacima i glazboljupcima koji misle da je gostovanje nekog anonimnog simfonijskog orkestra iz nekog jednako anonimnog sela smještena u Europskoj Uniji važnije od nastupa č etvero mladih koji su tek prešli dvadesetu č iste savjesti mogu poru č iti da se varaju.

U Zagrebu je 3. prosinca odr ž an redoviti 57. sastanak Hrvatskog epidemiolo š kog dru š tva Hrvatskog lije č ni č kog zbora na kojem je sudjelovalo oko 140 javnozdravstvenih stru č njaka.

Heliosova zaklada i slovensko Ministarstvo okoliša, prostora i energetike pru ž aju stru č nu pomo ć te ve ć nekoliko godina djelomi č no sufinanciraju obnovu starih zdenaca u suradnji s lokalnim stanovništvom.

Stru č njak ste za bizantologiju.

U kojoj se mjeri vanjski stru č njaci ⠀ koji raspolažu dodatnim specijalisti č kim znanjima ⠀ odazivaju ponu đ enom angažmanu na pojedinim izložbenim postavima?

To je vrijeme realizacije najambicioznijih programa našeg muzeja u svim podru č jima muzejske djelatnosti: stru č na i znanstvena obrada i strukturiranje muzejske gra đ e, objavljivanje gra đ e u seriji muzejskih kataloga, iznimno živa izložbena djelatnost, pokretanje društva ÂťPrijatelji muzejaÂŤ, Ve č eri povijesnog muzeja ⠀ predavanja, koncerti, recitali.

U realizaciju programa uklju č eni su brojni sveu č ili š ni nastavnici i stru č ni suradnici, čija znanja, iskustva i kompetencije osiguravaju stjecanje relevantnih specijalističkih znanja iz područja zdravstvenog turizma.

Zbornik je podijeljen na osam cjelina koje iz razli č itih aspekata promišljaju kulturnu i društvenu fenomenologiju sedamdesetih, a sastavljen je od ukupno sedamnaest radova doma ć ih i inozemnih stru č njaka s brojnih svjetskih instituta i sveu č ilišta.

Više od dvije tre ć ine naših posjetitelja č ine školska djeca i studenti, to su uglavnom organizirani posjeti uz obavezna stru č na vodstva.

Petar Šimunovi ć uvijek piše jednostavno, jasno i razumljivo te ga lako mogu pratiti i stru č njaci i manje obrazovani č itatelji, svi oni koji se zanimaju za problematiku hrvatskoga jezika i svoga osobnoga i narodnosnoga identiteta.

n unarodne organizacije Familylab International koja se bavi obrazovanjem i savjetovanjem roditelja te usavršavanjem stru č njaka u 9 europskih zemalja, a ove godine s istim je ciljem zapo č eo i projekt Familylab Hrvatska.

U prijavi kandidat treba navesti da li se prijavljuje za polaganje op ć eg dijela ili za polaganje op ć eg i posebnog dijela stru č nog ispita ili samo posebnog dijela stru č nog ispita, ukoliko ve ć ima polo ž en op ć i dio, te iz kojeg stranog/stranih jezika ž eli polagati ispit za turisti č ke vodi č e, odnosno prijavu za polaganje ispita za voditelja poslovnice.

Uz prijavu kandidat je du ž an prilo ž iti presliku osobne iskaznice ili putovnice, dokaz o uplati iznosa cijene ispita, te dokaz da ima završenu najmanje srednju stru č nu spremu (izvornik ili javno ovjerovljeni preslik).

Z a polaganje stru č nog ispita za turisti č kog vodi č a uz navedeno kanditat prilaže i dokaz radi osloba đ anja od polaganja ispita iz stranog jezika (č lanak 8. stavak 3. Pravilnika o stru č nom ispitu za turisti č ke vodi č e), te dokaz o polo ž enom op ć em dijelu ispita, ukoliko se kandidat prijavljuje za polaganje samo posebnog dijela ispita, dok kandidat za polaganje ispita za voditelja poslovnice prila ž e potvrdu obrazovne ustanove o aktivnom znanju jednog svjetskog jezika i poznavanju jo š jednog.

Kad ovo ka žem, ne mi slim na šlja šte ću stra nu Los An đe le sa, ne mi slim na ve li ke su je te i cr ve ne te pi he, ne go na stru č nost, na ko m pe ten t nost lju di ko ji su se ta mo ba vi li na šim albumom.

Č etvrtu godinu zaredom festival vodi varaždinski skladatelj Davor Bobi ć, naslijedivši osniva č a i dugogodišnjeg umjetni č kog voditelja, dirigenta Vladimira Kranj č evi ć a, koji je Ve č eri osmislio u trenutku kada je zanimanje za stvaralaštvo glazbene prošlosti bilo svojstveno tek uskim krugovima muzikologa i stru č njaka, a specijalizirani festivali posve ć eni jednom stilu i epohi bili prava rijetkost.

Njemu, kao i drugim stru č njacima, predstoji trud razrade kronologije (umjetnica je vrlo rijetko potpisivala i datirala radove), sabiranja zagubljenih djela te njihove dalje kontekstualizacije u stilske i tematske okvire dvadesetih i tridesetih godina 20. stolje ć a.

Papini biografski podaci, naime, na zanimljiv na č in nadopunjuju stru č ne arhitektonsko-urbanisti č ke analize, a nijednoga trenutka ne gubi se iz vida ni važan povijesni kontekst.

To je velika razlika, ako studij bizantologije usporedite s informatikom, gdje neki stru č njaci ve ć kao dvadesetogodišnjaci mogu napraviti revoluciju.

Kako kažete, za njegovih se gotovo 170 000 predmeta skrbi svega 13 kustosa i 9 pomo ć nih stru č nih djelatnika.

Takvi vam stru č njaci mogu dokazivati kako je pravi Macbeth u Kurosawinu Krvavom prijestolju te kako se suptilnost Prousta najbolje iš č itava u Schlöndorffovu filmu.

Prema tome, ekspertiza ima iznimnu stru č nu konzistenciju te njezinu znanstvenu utemeljenost i pouzdanost nije č ak ni Tužiteljstvo pokušalo dovesti u pitanje.

U okviru potprograma Erasmus studenti mogu provesti jedan dio studija studiraju ć i na visokom u č ili š tu u inozemstvu ili obavljaju ć i stru č nu praksu š to zna č ajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj oboga ć enosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama. (rb)

ć i ostave sve i krenu u akciju spašavanja na nepristupa č nim terenima i po teškim vremenskim prilikama, odnosno za sve situacije kod kojih treba primjeniti posebno stru č no znanje i opremu za spašavanje, HGSS djeluje brzo i efikasno tamo gdje ni jedna druga služba ne može doprijeti, pripadnici ove službe specijalizirani su i na spašavanje ljudi i materijalnih dobara s visokih objekata u naseljenim mjestima.

2 sveu č ili š na ili stru č na prvostupnika građevinske ili pravne struke radi osposobljavanja za rad na poslovima višeg referenta

I upravo su u tomu za njega ležali deficiti takozvanih obrazovnih ustanova njegova vremena: Op ć enito: gimnazija je dosad lišena svojega prvog i najbližeg objekta, na kojem po č inje pravo obrazovanje, naime materinjeg jezika; a time joj nedostaje i prirodno plodno tlo za sva daljnja obrazovna nastojanja. Zato Nietzsche može, anticipiraju ć i time Karla Krausa, gimnazijama svojeg vremena podrugljivo doviknuti: Uzmite svoj jezik ozbiljno [... ] A ne bude li on od vas zahtijevao da spram odre đ enih rije č i i jezi č nih obrata naših novinarskih navada osjetite fizi č ko ga đ enje, tad slobodno odustanite od nastojanja za obrazovanjem... U suvremenijoj verziji, bez Nietzscheove razorne polemike, ta bi se misao rije č ima Petera Bierija mogla formulirati ovako: Op ć enito je obrazovan onaj tko spram odre đ enih stvari osje ć a ga đ enje: spram lažljivosti reklame i izborne borbe, spram fraza, klišea i svih formi nepoštenja, spram eufemizama i cini č ne informacijske politike vojske, spram svih formi pravljenja važnim i sljedbeništva na kakve se nailazi i u novinama gra đ anstva koje se smatraju mjestom obrazovanja. Zato je Nietzsche u djelu Ljudsko, odviše ljudsko mogao jednostavno i ujedno izazovno napisati: Škola nema važnije zada ć e od te da u č i strogome mišljenju, opreznom su đ enju, konzekventnom zaklju č ivanju: zato ona mora odvra ć ati pažnju od svih stvari koje nisu podobne za te operacije. [... ] Ona može mirno ra č unati s tim da ć e ljudska nejasnost, navika i potreba kasnije ipak ponovno otpustiti luk odviše zaoštrena mišljenja. U tim se razmišljanjima pokazuje i poznavanje č ovjeka koje mnogim današnjim navodnim stru č njacima za obrazovanje tako bolno nedostaje: upravo zato što ć e svakodnevnica života, upravo zato što ć e zahtjevi prakse ponovno ublažiti to č nost mišljenja, koja može uspijevati samo u dokolici, u relativno bezbrižnoj igri, to se mišljenje mirne savjesti smije uvježbavati u školi i samo u školi.