Najprije borbenim baštinicama plemenitog feminizma, kakav je u Njemačkoj zastupao Friedrich Schiller, kada je pjevao: Poštujte žene one upleću i utkivaju/nebeske ruže u zemaljski život (Dostojanstvo žena, 1800.) ili u Engleskoj John Stuart Mill, kada se u drugoj polovici XIX. stoljeća borio za društvenu ravnopravnost žena.

O značaju lokalnih predstavničkih tijela jasno ukazuje John Stuart Mill u djelu ' ' Razmatranje o predstavničkoj vlast ' ' kada ističe da je najbolji oblik vladavine onaj u kojemu sudjeluje čitav narod, no budući da ne mogu svi u zajednici koja je brojna, osobno sudjelovati, proizlazi da je idealan tip savršene vladavine predstavnički.

Ako i vrijedi konstatacija da je socijalni nauk Crkve uglavnom težište stavljao na vertikalnu supsidijarnost, a laička misao (Rosmini, De Tocqueville, Stuart Mill) na njezinu horizontalnu dimenziju, tom enciklikom načelo supsidijarnosti i u socijalnom nauku Crkve poprima svoj integralni značaj.

John Stuart Mill (1806 - 1873) najpoznatiji je po svojem eseju " O slobodi ", a napisao je i " Logiku " (koju su opovrgavali Russell Whitehead u " The Principia Mathematica "), " Načela političke ekonomije ", " Utilitarizam " i anticipirajuću " Podređenost žena ".

Otac je, kao i kasnije sin, radni vijek proveo u East India Houseu, glavnom sjedištu Istočnoindijske kompanije, gdje je John Stuart Mill kasnije dogurao do vrha birokratske hijerarhije i gdje je zarađivao kruh nasušni za svoj " nezanimljivi " život, koji je bio toliko " dosadan " da je mali John već sa sedam godina čitao Platona u originalu.

O važnosti otvorenosti uma i kritičkog razmišljanja govorili su i pisali mnogi znanstvenici i filozofi kao što su Konfucije, Sokrat, Francis Bacon, John Stuart Mill, John Dewey i mnogi drugi.

Popis dostupne građe neprestano se proširuje, i u veljači 2006. dodani su naslovi poput novina Le Temps iz 1872. - 73, časopisa Journal politique iz 1788, te knjiga Analysis of the phenomena of the human mind Jamesa Milla (uredio i komentirao John Stuart Mill) iz 1869, Gulistan, ou L empire des roses iz 1634, La Fiammette amoureuse de M.

John Stuart Mill je sasvim opravdano rekao " da je svaka osoba jedini čuvar svoga vlastitog zdravlja, bilo tjelesnog, duševnog ili duhovnog ".

Poznati liberalni mislilac John Stuart Mill misli da sloboda govora nije važna samo zato što svatko ima pravo na slobodu izražavanja, nego i zato što zajednica u kojoj živimo ima pravo čuti naša razmišljanja.

John Stuart Mill engleski filozof iz 19. st., John Lennon ili Kurt Cobain neki su od njih

U mladosti je svoje stavove izgradio na idejama najpoznatijih američkim konzervativnih mislilaca, koji su se uvijek zalagali za ograničavanje ingerencija države, kao što su filozof iz 19. stoljeća John Stuart Mill, književnica Ayn Rand i jedan od najutjecajnijih američkih konzervativnih novinskih komentatora William Buckley.

1873. umro je John Stuart Mill, britanski filozof i ekonomist, najutjecajniji britanski mislilac XIX. stoljeća.

Vrlo sam rano stekao naviku da svoja uvjerenja držim za sebe, što je na neki način bilo gotovo nemoralno. " John Stuart Mill

Ovakav je stav zastupao već John Stuart Mill, koji je govorio da je ekonomska djelatnost aktivnost koja načelno ulazi u domenu legitimnog javnog interferiranja: »Trgovina je društveno djelovanje.

John Stuart Mill (20. svibnja 1806. 8. svibnja 1873.) jedan je od najutjecajnih zagovornika utilitarističke teorije u filozofiji i gospodarstvu.

Na njegovu filozofiju naslanja se i također britanski filozof John Stuart Mill tvrdeći kako obrazovanje doprinosi općoj sreći i čak odlazi korak dalje te u svom djelu O slobodi izdanom 1859. godine pokušava pronaći odgovor na pitanje na koji način kvantificirati sreću kako bi se dosegnuo cilj univerzalne sreće u društvu.

Pored svega navedenog, Joh Stuart Mill je zaslužan što je engleski jezik obogaćen kovanicom francuskog podrijetla manager i management i uvođenjem pojma poduzetništvo u širu uporabu u britanskoj gospodarskoj teoriji.

Britanski filozof John Stuart Mill (1806. 1873) drugi je veliki zastupnik utilitarizma.

Što se tiče tolerancije i ljudskog napretka za daljnje istraživanje najtoplije preporučam ultimativni vodič kroz ljudsku toleranciju: John Stuart Mill i njegovo predivno djelo Esej o slobodi.

Dokle god su državljani željni slobode i voljni prakticiranja društvene odgovornosti radi općeg dobra, dotle otvorena demokracija odražava istinsku volju svoga naroda i njihove vrijednosti. Podrškom otvorene demokracije, podržavate politiku kao " umjetnost vladanja, vrhovnu znanost i prosvjetljenu etičku aktivnost " koja se brine o " stvaranju pravednog društva " (Aristotel) te " osobnom, moralnom i intelektualnom razvitku pojedinca " (John Stuart Mill).

Godine 1867. u Genevi se održavao međunarodni kongres Lige za mir i slobodu, na kojemu je sudjelovao i Bakunjin uz mnoga poznata imena kao što su Louis Blanc, John Stuart Mill (Casas 1986:22), Victor Hugo, Garibaldi itd (Pirumova 1975:193 - 194).

Nadilaženje religijskih i geometrijskih modela u povijesti ostvaruju Anglosasi Jeremy Bentmam valja čitati i prečitavati njegovu Deontologiju primjerice ili njegov učenik John Stuart Mill.

Država je vrijedna toliko koliko su vrijedni pojedinci koji je sastavljaju, je prije više od 150 godina napisao John Stuart Mill.

Jednu rječitu ilustraciju za to predstavlja John Stuart Mill, jedan od najpristojnijih i najinteligentnijih zapadnih intelektualaca.

Tako je bilo čak i u 19. stoljeću, kad je John Stuart Mill već bio u mogućnosti reći: Svijet bi bio zapanjen da zna koliko je mnogo njegovih najblistavijih uglednika, koje čak i obični ljudi najviše cijene po mudrosti i vrlini, a koji su potpuno sumnjičavi prema religiji. "

Još je u osamnaestom stoljeću, kada je filozofija mladog kapitalizma pod parolom ⠀ žlaissez faire⠀ bila na samom vrhuncu, filozof John Stuart Mill, jedan od najvatrenijih zagovaratelja ljudskih sloboda, ustvrdio da sloboda pojedinca može sezati samo do one granice iza koje počinje nanositi štetu drugima.

Mnogi su prigovarali system kmetsva u biti zaustavlja razvvoj Irske poljoprivrede. Ovakav system nije samo uzrokovao mala ulaganja u zemlju, nego je uzrukovao i jako malom inustrijalizacijom na jugu, te je bio i uzrok kontinuiranog agrarnog nasilja koje je poharalo Irska sela Cak je i John Stuart Mill bio prisiljen na nekarakteristicnu hiperbolu, upozoravajuci da je Irski kmet gotovo jedini medju ljudskom vrstom kome nije dozvoljeno da zanje voce svog rada O duzini najma zemlje je odlucivao gazda koji je nerijetko oduzimao zemlju koju bi ovi obogatili te im davao slabiju zemlju. Ovo je za uzrok imalo da su nadnicari slabo ulagali u zemlju.

Jednu je, sredinom 19. stoljeća, zapisao engleski mislilac i ekonomist, John Stuart Mill, kad je izjavio: " Tko se nikada ne odreče nečega dopuštenog, od njega ne možemo očekivati da će se uvijek znati odreći i nedopuštenih stvari.

Kao sto rece Stuart Mill, istina se moze utvrditi samo kroz slobodnu i iskrenu javnu debatu, i ukoliko se istina vigorozno i iskreno ne suceljava, bit ce od vecine primljena i drzana na nacin predrasude

Prilično je očito da John Stuart Mill ne spada među ove teoretičare; njegovi politički spisi nisu nastali samo da se opiše trenutno stanje, niti da se ukaže na postojeće probleme bez da se na njih i ponudi odgovor.