Nastupe Ante Paradžika, predsjednika Saveza studenata Hrvatske, Tait naziva otvoreno nacionalističkima, a zahtjevi za čistim hrvatskim jezikom (i prevodiocima za one koji ga ne razumiju) te premještanje glavnog štaba Jugoslavenske ratne mornarice iz Beograda u Split, zatim uvođenje hrvatskog kao službenog jezika za Hrvate koji služe vojni rok u JNA te služenje vojnog roka u republici u kojoj su stalno nastanjeni ne čine mu se razumnima. Ovo nije prvi put da studenti izriču takve zahtjeve, ali je prvi put da ti zahtjevi dobivaju ovakav publicitet, napominje Tait, dodajući kako se ostali studentski centri u Hrvatskoj, pogotovo u Rijeci i Osijeku, nisu pridružili štrajku, a djelomično ga je osudio ne u zahtjevima, nego u mogućem ishodu i sam Tripalo.

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje da redoviti studenti imaju pravo na zapošljavanje posredstvom pravnih osoba čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja (studentski centri), sukladno pravilniku koji donosi nadležni ministar.

S druge strane, u Odluci o kriterijima za raspodjelu mjesta u studentskim domovima za ak. god. 2011/2012, koju je raspisalo nadležno Ministarstvo, piše da se Odluka odnosi na redovite studente javnih visokih škola, a kriterije za smještaj studenata privatnih visokih škola utvrđuju nadležni studentski centri ukoliko ima raspoloživih smještajnih kapaciteta.

Studenti moraju imati puni nadzor nad radom svih sveučilišnih institucija, a naročito nad institucijama koje se bave pitanjima studentskog standarda (studentski centri i domovi).

Također, važno je naglasiti i da su ostali studentski centri u Hrvatskoj podigli cijene smještaja kaže Matković.

Studentski centri utvrđuju pojedinačno pravo na smještaj javnim natječajima za sadašnje redovite studente i redovite studente koji će upisati prvu godinu studija akademske godine 2013./2014. Studentski centri obvezni su dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, odmah nakon svake objave rezultata (privremene i konačne) listu studenata u digitalnom obliku (u excel datoteci) s ostvarenim ukupnim bodovima po studentu i ostvarenim bodovima po svim točkama ove odluke za sve studente koji su se prijavili na natječaj.

S gubicima u poslovanju i nelikvidnošću suočeni su i studentski centri, posebno Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu.

Smještaj studenata u slobodne kapacitete učeničkih domova obavljat će se isključivo s liste prvenstva koju odrede studentski centri, a učenički domovi obvezni su dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i studentskim centrima najkasnije do 15. srpnja broj slobodnih mjesta namijenjenih za smještaj studenata.

Naime, postoje studentski centri s jednakim brojem studenata koji dobivaj

U Hrvatskoj, prema pravilniku iz 1996. pravo posredovanja pri zapošljavanju imaju Studentski centri pojedinih Sveučilišta u Hrvatskoj u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku.

Studentski centri nisu nadležni za kreiranje elektroničkih identiteta gostujućim studentima, bez obzira što ti studenti odsjedaju u studentskim domovima

Studenti privatnih visokih učilišta po prvi puta mogu aplicirati na natječaj za smještaj u studentske domove za sljedeću akademsku godinu prema kriterijima koji vrijede za sve studente u Hrvatskoj, a ne kako je bilo do sada, da za privatna učilišta studentski centri, ako žele mogu raspisati natječaj.

Zapošljavati mogu samo studentski centri - Prema novom pravilniku zapošljavati studente mogu samo studentski centri, a učenike srednjoškolske ustanove.

Na nepopunjena mjesta učenički dom može primiti i studente hrvatskih učilišta koji su hrvatski državljani ili Hrvati iz drugih država isključivo s liste prvenstva koju utvrde studentski centri te polaznike drugih škola, seminara i tečajeva, ako to ne ometa redoviti odgojni rad i život u učeničkom domu.

Sukladno odredbama Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata (Narodne novine broj 16/96., 125/97., 37/06., 59/07. i 30/08.), posredovanje u zapošljavanju redovitih studenata obavljaju pravne osobe čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe, odnosno studentski centri taksativno navedeni u Pravilniku kao Posrednici.

Ustanove za informatičko obrazovanje Pučka i otvorena učilišta Srednje škole u Republici Hrvatskoj Sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj Studentski centri Učenički domovi

Studentski centri drugih gradova studentima su taj novac uplatili, ali SC u Zagrebu to još nije učinio.

Na opasku da ostali studentski centri u Hrvatskoj nemaju problema s rokovima isplate, Vidović odgovara da se zagrebački SC po broju studenata ne može uspoređivati s ostalima