Dvije godine kasnije preko Zadra, na poticaj crkvenog starješine, odlazi u Beč, gdje studira filozofiju.
Dvije godine kasnije preko Zadra, na poticaj crkvenog starješine, odlazi u Beč, gdje studira filozofiju.
Ujesen 1866. godine nalazimo ga u Bruxellesu na sveučilištu gdje ubrzano studira filozofiju, da bi dvije godine kasnije, u dobi od 22 godine, doktorirao, uz obvezu da još cijele školske godine 1868/69. nastavi rad u fizikalnom i kemijskom laboratoriju.
Od 1958. do 1963. studira filozofiju i teologiju na Visokoj dominikanskoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku, a od 1959. do 1961. služi vojni rok.
5. Nijemac Patrick Zimmerschied ima IQ 178. Ovaj 30 - godišnjak trenutačno studira filozofiju i politologiju na sveučilištu Darmstadt.
Školske je godine 1918./19. maturirao. 1919. upisuje se u Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje studira filozofiju i slavistiku, prelazi neko vrijeme i u Beograd, ali već s jeseni 1921. upisan je u Fakultet za ekonomske i društvene nauke u Frankfurtu n/M, gdje sluša predavanja profesora Oppenheimera, sluša također i napredna predavanja profesora Sombarta u Berlinu.
U Palenciji u Španjolskoj Dominik studira filozofiju i teologiju.
Pojava narodnog preporoda silno ga se dojmila i on 1840. ostavlja svoju pukovniju i odlazi u Križevce gdje se upoznaje s Antunom Nemčićem koji mu postaje prisnim prijateljem (po njegovu nagovoru studira filozofiju i pravo).
Nakon početnog studija na pavlinskoj gimnaziji u Lepoglavi studira filozofiju u Beču i teologiju u Rimu.
Od 1924. do 1929. studira filozofiju, teologiju i grčki jezik kod Martina Heideggera i Rudolfa Butmanna u Marburgu, kod Edmunda Husserla u Freiburgu i kod Karla Jaspersa u Heidelbergu.
Godine 1967. ulazi u Družbu Isusovu, gdje nakon novicijata studira filozofiju i teologiju.
Nakon prvih zavjeta fra Ante studira filozofiju u Zaostrogu od 1912. do 1914., a zatim do 1918. - upravo dok je trajao I. svjetski rat - teologiju u Makarskoj.
Studira filozofiju, pedagogiju, sociologiju i germanistiku.
Od 1946. do 1951. studira filozofiju i teologiju u Frisingu i Munchenu. - 29. lipnja 1951. je zaređen za svećenika (zajedno s bratom Georgom). - 1953. doktorirao je iz teologije (o nauci sv. Augustina) i postao sveučilišni profesor dogmatike i fundamentalne teologije u Frisingu, Bonu, Munsteru, Tubingenu i Ratisbonu.
Od 1996. do 2000. studira filozofiju i religijsku kulturu na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove.
Nakon srednje škole studira filozofiju i klasični grčki jezik u Zagrebu.
Od 1958. do 1963. studira filozofiju i teologiju na Visokoj dominikanskoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku, a od 1959. do 1961. služi vojni rok.
U Pazinu pohađao klasičnu gimnaziju Biskupskog sjemeništa gdje maturira 1969. U Rijeci dvije godine studira filozofiju i teologiju.
Studira filozofiju na Filozofskom institutu Družbe Isusove u Zagrebu, teologiju na Katoličkom Bogoslovnom Fakultetu, gdje pod vodstvom glasovitog prof. dr. Stjepana Bakšića doktorira 1956. godine pod naslovom: Utrum nomine Pater noster secundum Sacram Scripturam prima tantum Persona an tota Trinitas intelligenda sit? (Da li Sv. Pismo pod imenom Oče naš misli samo na Prvu osobu ili na cijelo Presveto Trojstvo?) Od 1946. djeluje preko pedeset godina kao svećenik, odgojitelj i profesor dogmatike na Teološkom, kasnije Filozofsko-teološkom institutu DI u Zagrebu, koje mu je od 1969. - 1975. ravnatelj.
Rodjena je 1961, u Bitoli (Makedonija). 1984. je diplomirala na Odsjeku za umjetnost Sveucilista Sv. Cirila i Metoda u Skopju, a 1993 - 94 studira filozofiju i povijest umjetnosti i arhitekture na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Pragu.
Od 1936. 1939. studira filozofiju na gori Karmelu u Palestini.
Poslije gimnazije studira filozofiju u Zagrebu, te doktorira u Beču 1895. Radio je kao srednjoškolski profesor u Zagrebu, Varaždinu, Senju i Karlovcu.
Trenutno studira filozofiju i povijest na Sveučilištu u Zagrebu.
Jako sam sretna i zadovoljna što moje dijete studira filozofiju ' ', kazala je Anka Mrak Taritaš.
U Beču studira filozofiju (povijest, matematiku i filozofiju) od 1866. do 1869. Doktorirao je filozofiju 1870. U međuvremenu započinje i studij povijesti umjetnosti i slikarstva u Beču i Münchenu.
dobro, najprije, posve OBOŽAVAM ljude koji za filozofski fakultet govore kako je lagan i kako to nije pravi faks. ionako se zna da stručnjaci u prirodnim znanostima ne " priznaju " nas jadnike sa društvenim znanostima (doktor sociologije je kreten, a doktor biokemije je bog i batina. jebite se s takvim stavom). voljela bih vidjeti nekoga sa fer-a ili pmf-a kako studira filozofiju ili neku drugu društvenu znanost. raspao bi se po šavovima nakon mjesec dana. ne omalovažavam niti jedan faks, da me se ne shvati pogrešno, jer svatko ima područje u kojem je dobar i koje ga zanima, a sukladno tome mu je lakše to učiti. drugo, pošizili ste na pokazne od 80 kn. ok. razumljivo. ali u rijeci studenti plaćaju 130 kn mjesečnu pokaznu (ako donesu potvrdu o prebivalištu u rijeci, onda plaćaju 56 kn). dakle, molim lijepo, nije samo vama jadnima skupo. treće, ono što mene osobno najviše izluđuje je činjenica da: oni koji su upali s plaćanjem moraju na kraju akademske godine ostvariti prosjek od 4,5 i proći sve ispite da bi se oslobodili plaćanja, dok oni koji su upali bez plaćanja mogu imati prosjek 2,0, pa i dalje neće plaćati tih prokletih 5 - 6 tisuća kuna. no, da skratim, u globalu se slažem sa svime napisanim u tekstu. i ispričavam se na ' romanu '. samo sam frustrirana.
Nakon završetka novicijata studira filozofiju na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove na Jordanovcu.
G. 1894. dolazi na »Ecole Normale Supérieure, gdje studira filozofiju i književnost.
Moj suprug mora nešto raditi, a što, tek trebamo vidjeti ", kazala je ministrica Anka Mrak Taritaš dodajući kako je sada sretna što joj dijete studira filozofiju.
U Zagrebu vodimo Filozofski fakultet Družbe Isusove na kojem oko 500 studenata studira filozofiju i religijske religijske znanosti.
Od 1924. do 1927. studira filozofiju i bogosloviju u Strassbourgu, a završava u Đakovu 1928. Nakon svoje mlade sv. Mise, župnikovao po župama Đakovačke biskupije, Gorjanima, Petrijevcima, Sl.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com