Mirovina se može početi koristiti s navršenih 50 godina života, bez obzira da li ste u radnom odnosu ili ne, odnosno da li ste počeli s korištenjem mirovine iz I. i II. stupa mirovinskog osiguranja.

Kako nam je žiro-račun u blokadi nećemo moći isplatiti plaću za siječanj u veljači 2013. Kako ćemo popuniti obrazac Obračuna plaće za radnicu Anu Antić iz Zagreba, (osiguranici I. i II. stupa mirovinskog osiguranja) čija ugovorena bruto plaća iznosi 3.000,00 kuna, a koja neće biti isplaćena?

Vrijednost njihove mirovine iznosit će tek 18 posto prosječne plaće, a ostatak će se podmirivati tek priljevima iz drugog stupa mirovinskog osiguranja.

ZAGREB Ovih dana Središnji registar osiguranika na svojim šalterima u poslovnicima Fine očekuje milijuntog člana drugog stupa mirovinskog osiguranja, izvijestili su iz Regosa.

Po brojnosti slijede pitanja o stanju na osobnim računima osiguranika, te o pravima iz prvog stupa mirovinskog osiguranja.

Smjer razvoja drugog stupa mirovinskog osiguranja U cilju učinkovitijeg sustava potrebno je otkloniti anomalije iz prvog stupa koje neopravdano imaju negativni utjecaj na predodžbu o drugom stupu, uskladiti prava i očekivanja s uplaćenim doprinosima u mirovinskom sustavu općenito, povećati stope doprinosa za drugi stup, utjecati na to da se relativno veći dio mirovinskog doprinosa uplaćuje za vlastite mirovine, nego što je to bilo slučaj dosada te nastaviti s reformom onako kako je zacrtana, bez politički motiviranih lutanja.

Da bi se zaštitila primanja budućih umirovljenika koji uplaćuju doprinose u oba stupa mirovinskog osiguranja, trebat će povećati stopu doprinosa u drugi stup, rečeno je jučer na okruglom stolu Večernjeg lista.

Druga stavka koju sam predložio jest ukidanje drugoga stupa mirovinskog osiguranja, u koji se godišnje slijeva oko 3,5 milijarde kuna, možda sad i malo više.

Osobama u programu obrazovanja plaća se po 1600 kuna mjesečno, uz trošak prijevoza, zdravstveni pregled te trošak 2. stupa mirovinskog osiguranja, a dok traje edukacija, osigurani su od profesionalnih bolesti i nesreće.

Izmjene i dopune nekoliko zakona do lipnja 2003, kao i njihova provedba, predviđeni su za poboljšanje učinkovitosti prvog stupa mirovinskog sustava.

Stupa mirovinskog osiguranja u pravilu mora odgovarati dužini trajanja osiguranja i visini plaća, odnosno doprinosa i temelji se na financiranju iz tekućih doprnosa aktivnih osiguranika.

" Nakon sveobuhvatne analize sva tri stupa mirovinskog osiguranja planiramo predložiti izmjene propisa koji uređuju područje mirovinskog osiguranja u cilju uspostave održivog sustava socijalne sigurnosti ", najavila je Kosor u intervjuu objavljenom u prosinačkom broju " Hrvatskog umirovljeničkog lista ".

Naime, premijerova izjava o ukidanju drugog stupa mirovinskog osiguranja izazvala je pad burzovnog indeksa Crobex od čak 6 posto, ali i ljutnju čelnika financijskih institucija koje trenutačno upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Također, stručna analiza pokazuje da postojeći problemi drugog stupa mirovinskog sustava primarno proizlaze iz povećanja beneficija u prvom stupu uz zapostavljanje osnovne mirovine iz prvog stupa za osiguranike koji štede i u drugom stupu.

Nacionalizacija drugog stupa mirovinskog osigranja i uplaćivanje svih 20 % bruto plaće samo u prvi i jedini stup mirovinskog osiguranja.

Također, očekujemo i zauzimamo se za izjednačavanje prava iz prvog stupa mirovinskog osiguranja osoba koje odlaze u mirovinu isključivo u prvom stupu s pravima naših članova.

Uloga društava za osiguranje i različitih oblika životnog osiguranja prepoznata je u okviru zaposleničkih mirovina (II. stupa), dobrovoljne štednje za mirovinu (III. stupa) mirovinskog osiguranja i u isplati kapitaliziranih mirovina u zemljama Europske unije,

Hrvatska je pokrenula zamašne mirovinske reforme i uspostavila tri stupa mirovinskog sustava.

Ovdje iznosimo cjelovit koncept ' četvrtog stupa ' mirovinskog sustava i prijedlog njegove moguće primjene u Hrvatskoj.

Maðarska ima 1,2 milijuna èlanova dobrovoljnih mirovinskih fondova Kada se razmatraju inozemna iskustva s treæim, dobrovoljnim stupom mirovinskoga osiguranja, svakako se mora poèeti s Maðarskom, koja je kao prva meðu europskim tranzicijskim zemljama pokrenula i provela mirovinsku reformu. nbsp; Zapravo, u Maðarskoj su dobrovoljni mirovinski fondovi poèeli s radom još 1994., dok je drugi stup pokrenut tek èetiri godine kasnije, 1998. Rast oba nova stupa mirovinskog osiguranja kod naših sjevernih susjeda bio je izuzetno snažan.

Porezna uprava, REGOS i FINA učiniti će sve tehničke pretpostavke kako bi se svim radnicima, osim II. stupa mirovinskog osiguranja, omogućio od 1.1.2012. godine uvid i u stanje uplata u I. stup mirovinskog osiguranja.

Ti današnji umirovljenici 2002. godine, u vrijeme uvođenja II. stupa mirovinskog osiguranja, imali su između 40 i 50 godina života.

Iako na prvi pogled izgleda da se radi o svojevrsnoj dodatnoj mirovini uz mirovinu iz I. stupa mirovinskog sustava, jer se ostvaruje, određuje i isplaćuje na temelju parametara iz ZOMO, dokup mirovine jest zapravo svojevrsna otpremnina, koja se ne isplaćuje jednokratno, već u mjesečnim obrocima. [ 18 ] To proizlazi iz toga što se dokup mirovine ostvaruje prigodom odlaska u mirovinu, kao dodatna mjera, u sklopu socijalnog programa poslodavca, koji ga i financira iz svojih sredstava, kao što financira i isplatu otpremnina.

U kontekstu prethodnih izlaganja, valja razlikovati dokupljene mirovine od dodatnih mirovina iz III. (dobrovoljnog) stupa mirovinskog sustava, koje su uređene posebnim zakonskim propisima [ 19 ] i imaju sljedeće karakteristike:

U tablicama 1 i 2 prikazane su odredbe poticajne politike II. i III. stupa mirovinskog osiguranja, prema kategorizaciji Europske unije i OECD-a, koje se odnose na proizvode životnog osiguranja.

Uloga društava za osiguranje i različitih oblika životnog osiguranja prepoznata je i u okviru II. i III. stupa mirovinskog osiguranja u zemljama EU.

U kraćoj raspravi iznijeto je mišljenje kako je neophodana cjelovita mirovinska reforma, koja će obuhvatiti smanjivanje razlika u visini mirovine između umirovljenika I i II stupa mirovinskog osiguranja, te preispitivanje, tzv. dužnosničkih mirovina.

Međutim, politička elita, neovisno bila na vlasti ili u oporbi, najpametnija je i sve zna najbolje, pa joj ne trebaju niti stvarni podaci o raspadu drugog stupa mirovinskog sustava u svim zemljama koje su prihvatila model Svjetske banke model obvezatne štednje, u kojemu doprinose plaćaju isključivo zaposleni, bez stvarne odgovornosti države za nadzor nad ulaganjima, s visokim menadžerskim troškovima, te s tragično niskim mirovinama iz drugog stupa.

Prije toga, još polovicom lipnja, Hrvatski je sabor usvojio dugo najavljivane izmjene i dopune Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a neskrivena zakonodavèeva intencija ulaska u složeni proces mijenjanja navedenog zakona, izmeðu ostalog, bilo je olakšavanje osnivanja dobrovoljnih mirovinskih fondova, kao i dodatno buðenje interesa poslodavaca, sindikata i cehovskih udruga za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. nbsp; Više nego uspješan poèetak rada obveznih mirovinskih fondova u drugom stupu,« prijateljske »zakonske promjene te bitno poveæanje tržišnih sudionika i najveæim bi skepticima bili dostatna najava pravoga procvata dosad nedostatno razvijenoga treæeg stupa mirovinskog osiguranja.

Takva rješenja, sudeæi po iskustvima razvijenih zemalja, ali i usporedivih tranzicijskih zemalja koje su ušle u mirovinsku reformu prije Hrvatske, poglavito leže u sferi poreznog zakonodavstva. nbsp; Prije no što to detaljnije elaboriramo, podsjetimo se što je to, zapravo, dobrovoljno mirovinsko osiguranje? nbsp; Za razliku od drugog stupa mirovinskog osiguranja, u kojem se jedna èetvrtina dosadašnjeg mirovinskog doprinosa preusmjerava na osobne raèune osiguranika otvorene u novoutemeljenim obveznim mirovinskim fondovima, treæi stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju koju osiguranik može koristiti tek nakon ugovorenog stjecanja prava na mirovinsko davanje, a hrvatski zakoni dopuštaju da se to može ostvariti veæ nakon navršene pedesete godine života. nbsp; Najveæa atraktivnost dobrovoljne mirovinske štednje leži u zakonski propisanome državnom poticaju od 25 posto na štedne uloge do maksimalnog iznosa od 5 tisuæa kuna na godinu, tako da osiguranik u treæem stupu može " zaraditi " maksimalan poticaj od 1.250 kuna na godinu, dakle, potpuno isto kao i kod štednje u stambenim štedionicama. nbsp; Druga velika pogodnost dobrovoljne mirovinske štednje je što uplaæeni doprinosi smanjuju poreznu osnovicu osiguranika, buduæi da se (po trenutaènim odredbama Zakona o porezu na dohodak) neoporezivi dio dohotka uveæava za iznos uplaæenog doprinosa, i to najviše do 1.050 kuna mjeseèno, odnosno 12.600 kuna godišnje. nbsp; Donedavna se smatralo da su upravo te dvije pogodnosti, a naroèito navedeni državni poticaj, biti glavno jamstvo brzoga rasta broja osiguranika i iznosa dobrovoljne mirovinske štednje u treæem stupu, kamo se, po tim predviðanjima, trebao preusmjeriti veliki udjel u depozitima hrvatskih graðana položenih u domaæim i inozemnim bankama. nbsp; Nažalost, to se dosad nije dogodilo, iako su provedene izmjene i dopune zakona bitno pojednostavile funkcioniranje treæeg stupa i olakšale osnivanje novih dobrovoljnih fondova. nbsp; Ponajprije, èak tri zakonske izmjene bitno æe pridonijeti širenju kruga potencijalnih osiguranika u treæem stupu: prvo, minimalni broj èlanova pojedinog dobrovoljnog fonda smanjen s dvije tisuæe na dvjesta; drugo, meðu osnivaèe, odnosno sponzore dobrovoljnih fondova, pored sindikata i poslodavaca, uvrštene su i udruge samostalnih djelatnosti (poput Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatske javnobilježnièke komore i drugih); i treæe, èlanom dobrovoljnog fonda ubuduæe može postati i svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj, bez obzira na dob (dosad je uvjet bila punoljetnost). nbsp; Nadalje, novim zakonskim rješenjem osnivaèi dobrovoljnih mirovinskih društava više neæe morati prethodno osnivati mirovinska osiguravajuæa društva, veæ æe potencijalnim èlanovima moæi izravno ponuditi ukljuèivanje u neki od dobrovoljnih fondova u svom portfelju, zasnovanih na razlièitim naèelima ulaganja (primjerice, rizièniji fondovi veæi dio svoje imovine ulažu u dionice, a konzervativniji u obveznice). nbsp; Odlukom Sabora bitno su liberalizirana i postojeæa investicijska ogranièenja koja vrijede za ulaganje imovine dobrovoljnih mirovinskih fondova.