Uzevši u obzir: 1) novi ustroj upravnog sudovanja u RH te jačanje uloge upravnog suda prije svega zbog ovlasti da usvajanjem tužbenog zahtjeva donosi tzv. reformacijsku odluku, 2) da su u hrvatskom pravnom sustavu upravni sudovi sastavni dio sudbene, a ne upravno-izvršne vlasti, te 3) da se prema presudama Europskog suda za ljudska prava (dalje: Europski sud) te odlukama Ustavnog suda RH i na upravne sudove primjenjuje članak 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija), svoje ću izlaganje usmjeriti na temu o poštenom suđenju kao temeljnom načelu sudačke etike.

Hrvatin: Kolega Miličić je dotaknuo jedno vrlo važno pitanje, a to je kodeks sudačke etike i na prvi dio neću odgovoriti do kraja jer je adresa Udruga hrvatskih sudaca.

Prošle godine donijeli smo kodeks sudačke etike koji su donijela sudačka vijeća i koji treba omogućiti upravo ovo što ste Vi rekli, ona ponašanja koja nisu prihvatljiva za časnu i odgovornu poziciju suca, a ne nalaze se u sferi ni stegovne, a niti kaznene odgovornosti.

Takav zaključak može se izvesti iz onih presuda Europskog suda u kojima je uslijed nerazumne duljine trajanja domaćih postupaka utvrđena supstantivna povreda Konvencije kao primjerice povreda prava na poštivanje privatnog života u presudi Mikulić protiv Hrvatske od god. 2001. ili povreda prava na dom u presudi Cvijetić protiv Hrvatske od god. 2004. i presudi Pibernik protiv Hrvatske od god. 2004. ili povreda prava vlasništva u presudi Lukavica protiv Hrvatske od god. 2007. Na pitanje sadrži li domaći Kodeks sudačke etike tekst u kojem dolazi do izražaja sudačka dužnost glede prava na suđenje u razumnom roku kao važnog aspekta poštenog suđenja, odgovor je ne sadrži.

Ranije već navedeni Kodeks sudačke etike iz 2006. godine ne govori o pravičnosti kao etičkom načelu, nego o ustavnosti i zakonitosti, te jednakosti koja uključuje i jednako postupanje prema svim sudionicima postupka što je, prema ranije iznesenom, zapravo isto što i tzv. proceduralna (ili zakonska ili formalna) pravičnost.

Kodeks sudačke etike, koji je u RH na snazi od 26. listopada 2006., među etičkim načelima izričito određuje neovisnost i nepristranost.

Predlaže stanovite dopune domaćeg Kodeksa sudačke etike kako bi on sadržavao, kao etička načela, sve spomenute aspekte prava na pošteno suđenje.

Pošteno suđenje kao temelj sudačke etike

Na temelju dosad iznesenog kao zaključak možemo sažeti sljedeće: 1. Pravo na pošteno suđenje, te najvažniji aspekti toga prava pravo na neovisni i nepristrani sud, pravo na pravično suđenje, te pravo na suđenje u razumnom roku, zajamčeni su Konvencijom (članak 6.) i Ustavom RH (članka 29.). 2. Uvjeti za ostvarivanje poštenog suđenja su stabilan i sređen pravni sustav, znanje sudaca o domaćem i europskom pravu uključivo i odluke Europskog suda, te kontinuirano stručno usavršavanje sudaca. 3. Suglasno praksi Europskog suda i Ustavnog suda RH, pravo na pošteno suđenje odnosi se i na upravne sudove, a u RH tim više što su upravni sudovi sastavni dio sudbene vlasti. 4. Ustavni sud RH je uskladio svoje odluke sa shvaćanjem Europskog suda da« trajanje »postupka obuhvaća ukupno vrijeme rješavanja konkretne upravne stvari, dakle kako« trajanja »upravnog spora, tako i« trajanja »upravnog postupka koji mu je prethodio. 5. Pošteno suđenje i spomenuti (pod 1.) njegovi bitni aspekti su temelj sudačke etike, te kao takvi moraju imati rang etičkih načela u obavljanju sudačke dužnosti. 6. Domaći Kodeks sudačke etike izričito navodi kao etičko načelo u obavljanju sudačke dužnosti neovisnost i nepristranost.

Kodeks ne određuje pravičnost u obavljanju suđenja kao etičko načelo, nego ustavnost i zakonitost, te jednakost postupanja prema svim sudionicima postupka, što je zapravo isto što i tzv. proceduralna ili zakonska ili formalna pravičnost. 7. Rješavanje predmeta u razumnom roku, kao sudačka dužnost, ne samo da nema rang etičkog načela, nego se u Kodeksu sudačke etike razumni rok ni ne spominje.

»1. ponašanje suprotno temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike«.

U tom predmetu suđenje je u tijeku i ne želim ga komentirati, a i ne mogu jer mi to brani kodeks sudačke etike.

Postoji Kodeks sudačke etike u čijem kontekstu treba promatrati i ovu situaciju.

Radi ostvarenja najviših vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, humanosti i etike, zaštite ljudskih prava i sloboda; radi ostvarenja neovisnosti, nepristranosti, stručnosti, jednakosti i dostojanstva sudačkog poziva; radi jačanja svijesti o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti, savjesnosti i učinkovitosti u obnašanju sudačke dužnosti; radi stalnog razvijanja i unapređivanja međuljudskih odnosa sudaca, kao i odnosa prema zaposlenicima i sudionicima sudskih postupaka; radi promicanja načela visokih etičkih standarda, radi zakonitog i pravodobnog pružanja pravne zaštite građanima, pravnim osobama i svim drugim ovlaštenim sudionicima postupka, radi jačanja povjerenja javnosti u pravednost i učinkovitost sudačkog poziva; uzimajući u obzir međunarodna načela sadržana u: Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Opće skupštine Ujedinjenih naroda (Rezolucija broj 217 A (III) od 10. prosinca 1948.); Rezoluciji Ujedinjenih naroda »Temeljna načela neovisnosti sudstva« iz 1985. godine; Rezoluciji Ujedinjenih naroda »Ljudska prava i pravosuđe« od 22. listopada 1993. broj 50/181 i 20. prosinca 1993. broj 48/137; Deklaraciji o pravima i odgovornostima pojedinaca, grupa i društvenih tijela za promicanje i zaštitu prihvaćenih ljudskih prava i temeljnih sloboda (Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda 53/44 usvojena 8. ožujka 1999.); Preporuci Vijeća Europe broj R (94) 12 o neovisnosti, nepristranosti, učinkovitosti i ulozi sudaca; Bangalorškim načelima ponašanja sudaca; Europskoj povelji o zakonima za suce usvojenoj od 8. do 10. srpnja 1998. u Vijeću Europe; kao i drugim dokumentima međunarodne zajednice, Kodeks sudačke etike određuje: 1. Kodeks Kodeks sudačke etike skup je etičkih načela nužnih za uspješno obnašanje sudačke dužnosti.

S druge strane državno odvjetništvo smatra da je sudac neutemeljenim i neprihvatljivim komentarom na objavi presude povrijedio Kodeks sudačke etike te da je sudac dužan suzdržati se od komentara kojim bi se u postupku mogla narušiti pravičnost suđenja i stvoriti dojam pristranosti.

Pooštrene su kazne za koruptivna kaznena djela, liste čekanja su transparentne, uvedeni su nacionalni ispiti u škole, donesen je kodeks sudačke etike...

(1) Kodeks sudačke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuje etička načela i pravila ponašanja sudaca, radi čuvanja dostojanstva i ugleda sudačke dužnosti.

Još nije utvrđeno krši li time Kodeks sudačke etike, koji uređuje i ponašanje sudaca izvan sudnice.

U govoru u Alabami, Roberts je također kritizirao proces potvrde imenovanja sudaca Vrhovnog suda u Senatu, rekavši da senatori neprimjereno nastoje politički poentirati, postavljajući pitanja za koja znaju da nominiranih ne mogu odgovoriti, zbog pravila sudačke etike.

U Kodeksu sudačke etike, uz ostalo, u točki 8 govori se o dostojanstvu sudačkog poziva.

Amara Trgo smatra bilo kakav publicitet ili izjave u tijeku natječaja odudaranjem od sudačke etike.

Po kodeksu sudačke etike ne mogu odbiti slučaj ako nije u koliziji s kodeksom etike.