Sustav odobravanja azila i supsidijarne zaštite u Hrvatskoj gotovo je jednako poražavajući, budući da je takoreći ne postoji.

Isto tako, uključivanje u mogućnost stjecanja prava na dječji doplatak azilantima i svima nositeljima ili onima koji se nalaze u statusu supsidijarne zaštite je također usklađivanje sa europskim zakonodavstvom i europskim normama.

U redu je dakle da i azilanti, odnosno osobe u statusu supsidijarne zaštite imaju ta prava.

Status azilanta, odnosno status stranca pod supsidijarnom zaštitom stječe se danom uručenja rješenja o odobrenju azila ili supsidijarne zaštite.

Razlozi za isključenje supsidijarne zaštite Članak 8.

Razlozi uskraćivanja supsidijarne zaštite Članak 59.

Prisutnima se obratio pomoćnik ministra Žarko Katić kazavši kako veliko poboljšanje predstavlja uvođenje koncepta supsidijarne zaštite za osobe koje ne ispunjavaju uvjete Konvencije za dobivanje azila, ali im u njihovoj zemlji prijeti opasnost od smaknuća te su po tom ključu odobrena četiri zahtjeva za azil.

Istaknuo je da su novim Zakonom o azilu regulirana prava i obveze tražitelja azila te je kao pozitivne promjene naveo besplatnu pravnu pomoć, mogućnost dobivanja supsidijarne zaštite i osnivanje Povjerenstva za azil.

Broj zahtjeva varira iz godine u godinu te je do sada odobreno 5 azila te 4 supsidijarne zaštite.

U slučaju neodobravanja azila strancima se nudi mogućnost supsidijarne zaštite i to u slučajevima kada se opravdano vjeruje da bi povratkom u zemlju podrijetla osoba bila izložena trpljenju nepravde i koja je u nemogućnosti zatražiti zaštitu matične države.

Na okrugli stol pozivamo sve građane i građanke Kutine, kako stanovnike/ice tako i tražitelje i tražiteljice azila; pojedince koji su nekoć bili stanovnici Kutine, a danas žive u drugim gradovima te pritom uživaju status azila ili supsidijarne zaštite; predstavnike organizacija civilnog društva; djelatnike Prihvatilišta za tražitelje azila u Kutini; predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova te predstavnike lokalne samouprave.

Centar za mirovne studije upozorava kako je broj odobrenih zahtjeva izuzetno malen, od 2004. su odobrena 22 azila i 22 supsidijarne zaštite.

Dakle, za ostvarenje supsidijarne zaštite osoba mora predočiti utemeljene i vjerodostojne razloge da bi joj pri povratku u matičnu državu bila prouzrokovana ozbiljna šteta, koja obuhvaća smrtnu kaznu ili usmrćenje, mučenje ili nehuman i ponižavajući tretman ili kaznu, ozbiljnu i individualnu prijetnju za život ili slobodu ili se radi o situacijama međunarodnog ili unutrašnjeg oružanog konflikta odnosno rata.

U Republici Hrvatskoj ukupno je odobreno pet azila i četiri supsidijarne zaštite.

U većini slučajeva se formalni prijem molbe za ostvarenje azila (odnosno supsidijarne zaštite) u prisutnosti odgovarajućeg prevodioca izvodi u Prihvatilištu u Kutini ili Ježevu, gdje je tražitelj nerijetko nastanjen prilikom prijema molbe.

Od 1997. godine broj tražitelja/ica azila u Hrvatskoj raste i dosegao je brojku od više od 3000. Osim 500 - tinjak tražitelja/ica azila koji/e redovito borave u Hrvatskoj, u Prihvatilištima za tražitelje/ice azila u Kutini i Zagrebu, u Republici Hrvatskoj živi i 65 osoba kojima je odobren status azila ili supsidijarne zaštite.

U analizi se ECRE osvrće i na problematične odredbe za koje nisu predložene izmjene, a odnose se, primjerice, na procjenu dokaza, isključenje i ukidanje statusa, te kriterije za odobravanje supsidijarne zaštite.

Pravo boravka u Republici Hrvatskoj utvrđuje se rješenjem o odobrenju azila ili rješenjem o odobrenju supsidijarne zaštite, a dokazuje se osobnom iskaznicom za azilanta, odnosno iskaznicom stranca pod supsidijarnom zaštitom.

Zahvaljujući organizatorima za mogućnost dodatne edukacije za djelatnike, ravnatelj Uprave za upravne i inspekcijske poslove MUP-a, Žarko Katić izjavio je:« Hrvatsko zakonodavstvo vezano uz pitanja azila sada je usuglašeno s Konvencijom iz 1951. godine i pravnim stečevinama Europske unije te pruža široku lepezu instrumenata zaštite za one kojima je zaštita potrebna, od supsidijarne zaštite i statusa azilanta do cjelovite integracije u hrvatsko društvo.

29. u postupku odobrenja azila, privremene i supsidijarne zaštite,

Stranac koji zatraži azil ili supsidijarnu zaštitu nakon što mu je određen smještaj u Centru, ostaje u Centru do isteka roka na koji mu je smještaj određen, odnosno do odobrenja statusa azilanta ili supsidijarne zaštite.

Osim azila, zakon regulira i institut supsidijarne zaštite koja je dodijeljena nekolicini izbjeglica koje nisu ostvarile pravo na azil