Premda se o pitanju osnivanja i djelovanja u Beču i Budimpešti Hrvatskoga komiteta za oslobođenje i danas relativno malo zna, supruga hrvatskoga političara Ive Franka, Aglaja Frank u svojim zapisima navodi kako je u Beču Svetozar Borojević predsjedao Hrvatskim komitetom.

iz wikipedije Svetozar Borojević 1 - 11. U svibnju 1915. s dijelom svoje Treće armije poslan je na talijansko bojište gdje je preuzeo zapovjedništvo nad Petom armijom s kojom je organizirao uspješnu obranu protiv brojnih talijanskih napada.

Početkom 1915. Kritek je sa XVII. korpusom premješten u sastav 3. armije kojom je zapovijedao Svetozar Borojević u okviru koje Kritek sudjeluje u Karpatskim operacijama u kojima je Kritekov korpus pretrpio teške gubitke.

Dojmljivo je bilo proći prostorima na kojima se već više od 250 godina školuju časnici a među kojima posebno mjesto u dvorani odlikovanih Terezijinim križem imaju i naši časnici, feldmaršal i ban Josip Jelačić von Bužim i feldmaršal Svetozar Borojević von Bojna.

Nakon slatkih kletvi, na fini nacin ću ti priopćiti da postoji crkvena pravoslavna knjiga rodjenja u kojoj pise da su roditelji i Svetozar Borojević SRBI po nacionalnosti.

Josip Runjanin, kao uostalom i Svetozar Borojević, Petar Preradović, Nikola Tesla... i još mnogi drugi, Hrvati su po svojim izjavama, opredjeljenjima i životnim postupcima.

Značaj i reputacija [ uredi ] Svetozar Borojević von Bojna bio je nesumnjivo jedan od najboljih stratega 1. svjetskog rata.

13. prosinca 1856. - rođen hrvatski vojskovođa Svetozar Borojević von Bojna

Svetozar Borojević von Bojna se za vrijeme Prvog svjetskog rata istaknuo nizom uspjeha u obrambenom ratovanju.

Po strani od Tesle za čiji su talent i srpski i hrvatski, pa čak i austrougarski i europski okviri bili preuski, treba se podsjetiti samo nekoliko imena ljudi i žena koji su u bitnome pridonijeli ostvarenju hrvatskih političkih ciljeva i društvenih institucija: osim Svetozara Pribičevića i Srđana Budisavljevića u politici tu su Jelačićev ministar Mojsije Baltić, zatim borac za sjedinjenje hrvatskih pokrajina i ministar Maksimilijan Prica, ilirac i varaždinski župan Ognjeslav Utješenović Ostrožinski, inače i danas važan autor hrvatske etnografije; u vojnim stvarima tu je Svetozar Borojević, jedini austrougarski nenjemački feldmaršal i jedan od nadarenijih vojskovođa XX. stoljeća, a koji se, premda pravoslavac, izjašnjavao Hrvatom; u kulturi tu su dva čovjeka koji su Zagrebu dala dva kazališta, poduzetnik Hristofor Stanković koji je uredio kazalište na Markovu trgu te Branko Gavella koji je otac modernog hrvatskog glumišta; spomenimo tu i glumicu Milu Dimitrijević, književnika Vladana Desnicu, kompozitora Petra Konjovića, znamenitog knjižara Đorđa Ćelapa, slikara Nikolu Mašića, kipara Vojina Bakića; a na drugim područjima endokrinologa Vuka Vrhovca, ili Anastasa Petrovića, utemeljitelja, glavnog dioničara i predsjednika Prve hrvatske štedionice, zasigurno jedne od najvažnijih financijskih institucija na našem tlu, da nabrojimo samo neke koji odmah padaju na pamet.

Svetozar Borojević, jedini Hrvat s činom fedmaršala u Austro-Ugarskoj

Nakon što je s V. korpusom u jesen 1914. sudjelovao u teškim borbama oko Ivangoroda, Puhalo je s V. korpusom premješten u Karpate u sastav 3. armije kojom je zapovijedao Svetozar Borojević.

Polutan, naveo sam ih nekoliko, pročitaj prethodne postove; Svetozar Borojević (hrvatski feldmaršal), Petar Praradović (književnik), Ivan pl Malin (plemić i trgovac), Fedor Gragojlov (domobranski i ustaški časnik general pješaštva), Dimitrije Demetar (književnik), Josip Runjanin (Ilirac, glazbenik), August Harambašić (član Hrvatske stranke prava), Stjepan Miletić (intendant HNK, također pravaš), Nikola Kokotović (novinar), Mirko Kokotović (nogometaš), Milan Ogrizović (književnik), Danilo Medić, Georg Dragičević, Gjuro Gruić, Milan Emil Uzelac i šećer na kraju za tebe Delko Bogdanić, zapovjednik hrvatskih križara u Lici, jedan od najvećih boraca protiv komunista i četnika.

Da ponovimo.Kao najvjerniji Austrougarski vojnici, Vlaško-hrvatski pravoslavni kraišnici izvršili su neke brutalne juriše pa i Zvjerstva duž srpske bojišnice 1914 - 1915. Ti prekaljeni i vrhunski vojnici iz krajeva koji su 500 godina gorjeli pod turskim zulumima uvijek su se u večini izjašnjavali kao pravoslavni HrvatiMeđu njima je naj poznatiji bio Feldmaršal Svetozar Borojević, heroj s Piave i Soče.Tek je nakon 1918 u tim krajevima djelovanjem SPCa i i srpskih obavještajaca posijan virus velikosrpstva i ti se ljudi počinju deklarirati Srbima.

Najprije se nalazi na tirolskom dijelu ratišta, da bi ubrzo korpus bio premješten na sočanski dio bojišta u sastav 5. armije kojom je zapovijedao Svetozar Borojević.

Svetozar Borojević umire u bolnici u Klagenfurtu 23. svibnja 1920. godine.

Kada se Svetozar Borojević ili bilo tko drugi tada izjasnio baš kao Hrvat pravoslavac?

Svetozar Borojević sebe nije nazvao Hrvatom pravoslavcem već Hrvatom i to za vrijeme I sv. rata u kojem je Srbija bila neprijatelj njegovoj vojsci.

Evo još o jednom drugom koji nije Svetozar Borojević

Knjiga ima malo duži naziv, " Svetozar Borojević od Bojne (1856 - 1920) Lav ili lisica sa Soče? " U toj knjizi imaš opisan čitav život S.

Austro-ugarski feldmaršal i jedan od najpoznatijih i generala u Prvom svjetskom ratu Svetozar Borojević rođen je 13. prosinca 1856. godine u selu Umetići nedaleko Hrvatske Kostajnice.

Sklonost ka vojničkom pozivu Svetozar Borojević naslijedio je od oca Adama.

Svetozar Borojević (or Boroević) von Bojna (December 13, 1856 May 23, 1920) was a successful Croatian [ 1 ] [ 2 ] defensive military leader in the Austro-Hungarian Army

Od istaknutijih generala tu je feldmaršal Svetozar Borojević koji se istaknuo na talijanskom bojištu gdje je nanosio velike gubitke Talijanima

Unatoč svemu, mnogi pravoslavci su se i dalje smatrali Hrvatima, kao na primjer Svetozar Borojević, Petar Preradović

Unatoč svemu, mnogi pravoslavci su se i dalje smatrali Hrvatima, kao na primjer Svetozar Borojević, Petar Preradović.: D U novijoj povijesti je to NIkola Tesla, koji je rekao da je Hrvat, pravoslavne vjeroispovijesti.Iako srbi imaju muzej u Beogradu i tvrde da je bio srbin, trebali su procitat kaj je on izjavio sto je