Tekući helij ima najniže vrelište od svih elemenata, a pri standardnom tlaku nema talište, već je, da bi se skrutio, potrebno tlačiti ga.

... je 1908. uspio napraviti tekući helij (inače plin), čija je temperatura u tekućem stanju oko - 272 stupnja Celzija.

Ones je dao veliki doprinos znanosti jer se i tekući helij, a i super provodljivost...

Struja se propusti kroz zavojnicu da bi se podiglo magnetsko polje, a zatim se zavojnice hlade tvarima poznatim kao kriogeni (tekući helij) da bi se smanjio otpor.

Tekući helij služi za ispitivanje tvari pri vrlo niskim temperaturama.

Ovom njegovom otkriću prethodilo je to što je 1908. uspio napraviti tekući helij (inače plin), čija je temperatura u tekućem stanju oko - 272 stupnja Celzija.

Ones je dao veliki doprinos znanosti jer se i tekući helij, a i super provodljivost kao fenomen, koriste i danas, stoljeće kasnije, kako u istraživanjima (super provodljivi magneti su najmoćniji elektromagneti današnjice) tako i u unapređenju prometa (maglev vlakovi).

Polje se postiže projtecanjem struje kroz zavojnicu supravodljivog materijala na vrlo niskim temperaturama, npr. uronjenu u tekući helij.

Tekući helij postoji u dva oblika, kao helij-I koji daljnim hlađenjem pri temperaturi 2,172 K i tlaku od 1 atm (tzv. alfa-točka) prelazi u suprafluidni oblik, tzv. helij-II.

Kada je dobiven tekući helij, supravodljivost je otkrivena 1911., prvo u živi ispod - 269 C.

U nazočnosti Njegove Ekselencije, gospodina Jürgena Staksa, veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, dr. David Smith i dr. Marina Ilakovac Kveder predstavit će znanstvenu opremu, računalni grozd i transfer cijev za tekući helij, koju je Zaklada Alexander von Humboldt donirala Institutu Ruđer Bošković.

Tekući helij, hladniji je od tekućeg dušika također se koristi za hlađenje.

Tekući helij isparava na - 269 C, a temperature su u rasponu od - 230 do - 240 C, pa tko osjeća vrućinu dovoljan je pogled na tekući helij i bit će rashlađen u trenutku.

Patent se odnosi na novu konstrukcije kriostata koji za hlađenje do 4.2 K (i niže) ne koristi tekući helij.

U takve kriostate nije potrebno transferirati tekući helij.

Svako vozilo sadržavalo je dva elementa, svaki s po 4 supravodljive magneta, spremnicima za tekući helij i dušik i ukapljivačem tekućeg helija.

Koristi tekući helij za istraživanja svojstava materijala na niskim temperaturama (što uključuje česta cikliranja temperature uzorka ili cijelog sistema od sobne temperature do 4.2 K i natrag) i/ili koristi supravodljiv magnet u dinamičkim uvjetima (jakost magnetskog polja mijenja se u vremenu korištenjem vanjskog strujnog izvora).

Isti slučaj je da imamo zavojnicu uronjenu u tekući helij, kroz koje teče struja kratkog spoja.