onaj tko misli da SB ili RH mogu živjeti od turizma je smiješan, da ne upotrijebim neku težu riječ. veća ulaganja u tercijarni sektor nego u prva dva bez ikakve sumnje vodi u katastrofu; gospodarsku, demografsku, obrazovnu i općenito socijalnu. dodatna vrijednost koja se ostvaruje u turizmu je mizerna, uglavnom se radi o preprodaji loših uvoznih proizvoda. tragično je da švabo dođe na jadran pa onda jede njemačku hranu, pije talijanska ili makedonska vina, a sve zato što se ne ulaže PRAVILNO u domaću poljoprivredu. ovakvi poticaji su glupost, potiču se kulture koje nisu deficitarne, sve s ciljem kupovanja jeftinih glasova na izborima. zarade u turizmu su niske, a " specijalizacija " države ili grada nesumnjivo vodi padu standarda što dalje vodi starenju stanovništva, problemima u mirovinskom sustavu, odseljavanjem mladih... a ono najgore je da se uništavaju buduće generacije prosječan radnik u turizmu ima trogodišnju srednju školu, ne priča strane jezike, ne zna koristiti računalo za ništa osim facebooka i ima nisku plaću. jel nama trebaju takve generacije ili nam trebaju generacije inženjera, magistara, doktora znanosti?? danas se lako u EU mogu prepoznati zemlje koje svoje gospodarstvo temelje na turizmu - grčka, španjolska, portugal. a eto, " igrom slučaja " sve su danas u govnima...

NEMA KRUHA BEZ MOTIKE grad treba donijeti nižu stopu prireza za proizvodne djelatnosti, a više oporezovati tercijarni sektor, osloboditi potencijalne ulagače BILO KAKVIH komunalnih davanja, osigurati obrazovanu radnu snagu, a ne stipendirati suficitarna zanimanja studentima koji se poslije faksa ni ne misle vratiti u brod. ili mogu i dalje ulagati u turizam pa se opet za 10 godina čuditi kao picek glisti kad opet bude pad stanovništva u brodu

Dok su napredne tranzicijske zemlje zabilježile 50 posto investicija u industriji, kod nas sa 60 posto dominira tercijarni sektor.

Brazil ima golema prirodna bogatstva, veliku poljoprivrivrednu proizvodnju, dobro razvijeno rudarstvo i industriju, kao i tercijarni sektor; sve to čini brazilsko gospodarstvo najjačim u Juž.

Golema prir. bogatstva, velika poljoprivr. proizvodnja, dobro razvijeno rudarstvo i ind., kao i tercijarni sektor, čine najjače gospodarstvo Juž.

Većina novca ulaže se u sekundarni i tercijarni sektor koji se smatraju boljim potencijalnim izvorom zarade.

1. Tijekom društveno-gospodarskog razvoja težište (udio zaposlenih) se s primarnog sektora pomiče najprije na sekundarni, a potom na tercijarni sektor.

Pritom bi tercijarni sektor, odnosno uslužne djelatnosti za čiji razvoj u Hrvatskoj još ima mnogo mjesta, mogao biti pravo utočište starijih radnika.

Najzastupljeniji je bio tercijarni sektor, zatim sekundarni, pa primarni.

ne mogu sada se oteti dojmu kako si potpao pod utjecaj HDZ-ove promidžbe. sjeti se se da smo od polupredsjedničkog sustava prešli na parlamentarni sustav. mada to nije spriječilo Mesojeda na ucjenjivački način rada pa umjesto u odvjetništvu inkriminirajući dokumenti su bili predmet međustranačkog razračunavanja. a sve je to posljedica strahovite sječe sudaca kada se bez ikakvih standarda jednostavno smjenjivali suci te postavljali politički podobni. naravno uz asistenciju tadašnjeg predsjednika u čijim je rukama bila stvarna vlast. osim toga, procesom privatizacije i pretvorbe uništeno je gospodarsko tkivo ove države jer neki genijalni ekonomski stručnjak je smatrao tercijarni sektor zamašnjakom gospodarskog rasta pa zato i dan danas snosimo posljedice takvog gospodarskog čuda.

Usporedno s tim procesom dolazi do preljeva aktivnog stanovništva u tercijarni sektor.

Zajednički je nedostatak svih tih modela što u pitanjima socijalne politike uzimaju u obzir uglavnom odnose između države i tržišta, a zapostavljaju sve ostale moguće subjekte koji bi se mogli uključiti u davanje socijalnih usluga, kao što je tercijarni sektor, razne neformalne organizacije građana itd.

Naime, proizvodnju na srednjem nivou razvoja (sekundarni sektor) energetski je intenzivna, dok se ekonomska djelatnost na višem nivou razvoja (tercijarni sektor) odlikuje niskom energetskom intenzivnošću.

Naime, svaki se pomak nabolje na burzama rada veže isključivo uz tercijarni sektor (turizam, promet, trgovinu, usluge...), pošto je industrija već stvar prošlosti.

Tercijarni sektor danas zapošljava oko 80 % radno aktivnih stanovnika.

Stopa rođenih 14,2 %, stopa umrlih 50,4 % i visoka stopa prirodnog pada - 36,2 %. (2000) godine: gospodarska struktura: ukupno aktivno 670 stanovnika, primarni 44,8 %, sekundarni 16,3 % i tercijarni sektor 38,9 %.

Tercijarni sektor usluge, bankovni sektor, javne usluge, promet, transport, turizam čine približno 62 posto BDP-a.

Tercijarni sektor (usluge) trebaju također krenuti od raspoloživih resursa jer ovo je vrlo osjetljivo, nije naime realno da naši ljudi preko noći postanu financijski eksperti, marketing meštri ili turistički animatori.

Ništa od očekivanog nije se dogodilo: tercijarni sektor ostao je na klasičnim obilježjima (turizam neprofitabilnog sadržaja, promet i trgovina), dok je industrijski sektor propao, a kao posljedica tih promašaja nastala je nezaposlenost s obilježjima sustavne konstante.

Tercijarni sektor djelatnosti dobro je razvijen.

moram priznati da sam uvijek mislila da on može napraviti bitne pomake u gospodarstvu, ali sada, čitajući ovo, vidim da se ne slažem s njim i to dovodi cijelu stvar u pitanje. na čemu bi on ono gradio gospodarstvo? na turizmu, energetici, prometu, poljoprivredi. nisam neki stručnjak, ali dati ću svoj pogled na to. turizam već uzima značajan udio u našen BDP-u i svake godine turizam raste. to je jasno i poželjno. ipak, nem ožemo dopustiti da nam GDP utoliko ovisi o turizmu jer se radio jednoj jako osjetljivoj grani. za par godina možda nećemo više biti tako zanimljiva destinacija, možda izbije rat u kosovu (a strancima je to sve " tu negdje ", možda neke druge destinacije nastave sa svojom značajnom popularizacijom itd). ono što nama u turizmu treba je stvaranje nekog proizvoda jer nema destinacije bez proizvoda. neki gost koji ima i kunu više od onog minimuma neće se zadovoljiti suncem, morem i krafnom na plaži. to više tako ne ide. nadalje, u drugim zemljama koje su u zamahu (za razliku od nas), tercijarni sektor razvijao se usporedno s realnom proizvodnjom. neke naznake realne proizvodnje vidimo jedino u ovom segmentu poljoprivrede. zar ćemo na račun usluga posve zapostaviti realnu proizvodnju? nije to samo tektilna industrija ili brodogradnja u koje trenutno jedino ulažemo, nego je to i bilo koja druga proizvodnja. npr kozmetika se sve više traži (pogledajte slovensku afroditu kako se polako ali sigurno probila na tržište i drži iznimno dobar udio zahvaljujući optimalnom odnosu cijene i kvalitete). s druge strane, mi prehrambenu industriju imamo kakvt-takvu, tekstilna je na koljenima, u farmaceutskoj smo prodali ono što je mogla biti okosnica i iz čega se mogla razvijati i kozmetička i drugo mi nažalost ništa trenutno ne pada na pamet. pogledajte bilo koju drugu zemlju i pitajte se koji su njeni konkurentni proizvodi. naglašavam unaprijed da nije bitno koji su nego njihova struktura. nitko se e bi bunio da budemo kao švicarska. pa eto, švicarski proizvodi su bankarske usluge, satovi, sirevi, čokolada (moj omiljeni:)). pogledajmo strukturu: usluge realna proizvodnja. ne ide jedno bez drugoga, a ve mi se čini da bi čačić kod nas to htio progurati. poljoprivreda. imamo 6 % poljoprivrednika i s njima svakih mjeseci problemi. ljeti problemi jer im država treba pomoći u otkupu (jel to prisilni otkup kao u početku socijalizma, samo sada malo suptilinijim metodama?) i treba im dodati još par lipa po jedinici da bi im se povećao prihod. zimi problem jer im tuča ili takvo nešto uništi usjeve a nisu osigurani pa im opet država daje lovu da bi pokrili dio gubitka. možda je u meni problem, ali u hrvatskoj poljoprivredi (a ne poljoprivredi per se) vidim više štete nego koristi. naša poljoprivreda ovakva kakva je sada ide samo na štetu građanima. i šire gledano, što se tiče EU, konstantno se proizvode viškovi upravo ovoga na što su naši poljoprivrednici orjentirani. a zašto ne promijene orjentaciju? pojma nemam. ostao je još promet. moram priznati da mi je već lagano dosta svih tih autocesta. imamo infrastrukturu, dokle će još udio autocesta u investicijama biti toliki? idemo sad dalje, ulagati u nešto drugo (pa ako već u prometr, zašto ne u luke?).

Razvijena je brodograđevna (Uljanik d. d.), tekstilna (Arena trikotaža d. d.) i prerađivačka industrija (Tehnomont d. d., Bojoplast d. d., Industrochem d. o. o., Istra Cement International d. d., Duran, Brionka d. o. o.), tercijarni sektor (trgovina: Puljanka d. d.; promet: Pulapromet d. o. o., Brioni d. d., Zračna luka Pula; usluge: Elektroistra, Nova banka d. d.).

Može se, nadalje, usvojiti tzv. institucionalni ili neosocijaldemokratski put koji predviđa da tercijarni sektor i privatni subjekti samo nadopunjuju državu (daju supsidium).

Najveći značaj ima tercijarni sektor (75 %), iako je i sekundarni sektor vrlo značajan, pogotovo na području poljoprivrede, građevine, staklarstva i sl.

Postavljeni cilj smanjenja emisija CO 2 za više od 20 % na cijelom području grada, ne uzimajući u obzir samo javni sektor, nego i sektor kućanstva, prometa i tercijarni sektor može se ostvariti samo ako se u proces provedbe Akcijskog plana uključe lokalne vlasti, lokalni investitori i gospodarstvenici, obrazovne i znanstvene institucije, građani i nevladine udruge.

Problem za SAD je što je u 90 - tim američka ekonomija grabila naprijed golemim koracima (4 - 5 % rasta), dok je EU lipsala naprijed s jedva 2 - 2.5 % (a rast u EU je uglavnom dolazio kroz tercijarni sektor, koji je gotovo nikakav zagađivač).

Ona zgrada na kraju grada i ustanova koju sadrži usprkos svojim nedostatcima Zadru puno znači, naročito u vremenu kada najveći broj novogradnji otpada na trgovačke centre i tercijarni sektor

- Mislio sam, ajde, super, tercijarni sektor, uslužne djelatnosti, nema više svih onih tereta, samo se slikaš, ali eto, ne smiješ se posrati kad ti dođe.

U takvim postindustrijskim društvima istovremeno snaži tercijarni sektor, odnosno industrije financija, usluga, zabave, putovanja, itd.

Danas se jače razvija tercijarni sektor (posebno bankarstvo i telekomunikacije).