Teorija i kategorija recepcije, nedvojbeno, nije odgovarajuće sredstvo za odmjeravanje s ovim pojavama, ali hajde da barem za čas kažemo, poradi pogodnosti, da bi ovakva tablica, koju svakako na ovom mjestu neću skicirati, primjerice pokazala prijem anglo-američke analitičke filozofije u Zapadnoj Njemačkoj tijekom posljednjih 20 godina, njezine stare i nove premise, njezina filozofijska i izvanfilozofijska stanja, njezin razvoj, njezinu transformaciju, ono što je bitno razlikuje od prijema iste tradicije u Francuskoj; ili, opetovano, razliku između prijema francuske filozofije ili barem francuskog teorijskog diskursa iz 60 - tih i 70 - tih godina u Britaniji i SAD, to jest u sredini koja je, barem s lingvističke točke motrišta, ako ne homogena, tada barem krajnje propustljiva.

To znači da Sunce u Sieni kulminira (ima najviši položaj na obzoru) u zenitu, točki koja se iznad točke motrišta nalazi pod pravim kutem.

Umjetničko djelo kao zbivanje slabe istine možemo s heideggerovske točke motrišta misliti kao monument u mnogim značenjima: i kao arhitekturni monument koji uspostavlja dno našeg iskustva, no sam po sebi ostaje objektom rastresene zamjedbe.

Primjećujući da se " Onkraj principa ugode " završava ranije spomenutim citatom o hramanju, Derrida napominje i da je posljednje poglavlje ovog rada, promatrano s točke motrišta njegove suvišnosti za opću argumentaciju, jedna vrsta drvene noge..

S te točke motrišta, kiparstvo ima sličnu umjetničku ulogu kao arhitektura, ali tako što se na neki način više oslobađa pritiska zemljine teže.

Ne samo iz demokratske točke motrišta, dobro je što danski premjer ne može kontrolirati danske medije.

S jezične točke motrišta ta je faza različito ocjenjivana: većinski srpski kritičari smatrali su da je Andrićevo spisateljstvo od 30 - ih godina nadalje (s vrhuncima u 40 - im i 50 - im) kontinuacija jezičnoga modela Vuka Karadžića s naglaskom na obogaćenome folklornom izrazu, pa je po njima Andrić umjetnički kodifikator« vukovskoga »folklornoga idioma - po nekim ocjenama zreli ostvaraj toga oblika jezika.

Za mene si točno napisao da motrim sa voje točke motrišta?

S točke motrišta države individua postoji samo ukoliko može unijeti neku promjenu ma koliko ta promjena bila mala u državnu moć, bilo to u pozitivnom ili negativnom smjeru.

Sa te točke motrišta treba i mora se iznijeti istina.

Zato se s točke motrišta vida sve što jest nalazi u njemu.

Sustav je kako s bibliotekarsko-znanstvene tako i s računalsko-znanstvene točke motrišta izravno usporediv s najpoznatijim sustavima u svijetu, a zahvaljujući činjenici da je izvorno razvijan na relacijskoj bazi podataka stekao je značajnu prednost pred sustavima razvijanim na tradicionalnim datotečnim arhitekturama, preživjelim operacijskim sustavima i komunikacijskim protokolima (Indeks-sekvencijalne datotake, COBOL, VMS, MVS itd.)

Ta aktualna situacija - koja je u tijeku i koja ima veoma tekuću originalnost (ona nije ista kao samo prije deset godina) - najavljivala je sebe kroz neorganizirane, kaotične, nasumične, ali jasne predznake još tamo natrag, u XIX stoljeću, i počela fascinirati iz daljine nekoliko profesionalnih filozofa (sljedećeg tjedna interesirat će nas s te točke motrišta neke Tocquevilleove intuicije ili analize).

A tu je i još jedan smisao Anaksimandrova izrijeka kojeg nam se ovdje valja sjetiti, ne s točke motrišta romantične nostalgije za Grčkom, nego upravo s točke motrišta koja je svjesna kršćanskog izbaviteljskog smisla, protiv svakog mentaliteta uživanja u boli i protiv tragizma (žestokog) koji se širi današnjom kulturom razočaranom propašću revolucija.

Mislim da je ovdje posrijedi ironija, kao i u tekstovima što su nastali kasnije i koji se još neposrednije bave životom iznimna pojedinca u zajednici, među narodom, kao što je Traganje jednog psa (Forschung eines Hundes), gdje je posrijedi pogled na zajednicu s točke motrišta pojedinačne egzistencije, ili pak Jozefina, pjevačica (Josephine, die Sängerin) gdje je posrijedi ponašanje zajednice u odnosu spram egzistencije pojedinca.

Pročitamo li određene stranice jednog velikog suvremenog američkog filozofa, Richarda Rortyja, koji služi kao primjer također i nadasve zato što je znao sintetizirati u svojoj perspektivi rezultate anglosaksonske post-analitičke misli i egzistencijalističke i hermeneutičke europsko-kontinentalne misli, naći ćemo na jednu viziju filozofije koje gotovo doslovno preuzima Diltheyevu filozofiju: Hegel i Nietzsche, upravo kao i Proust, autori su romana, budući da ni filozofije nisu drugo do ponovni veliki opisi svijeta s točke motrišta sistema slika i metafora koje su subjektivni izrazi kao i književno stvaralaštvo.

S te točke motrišta, pitanje o figurativnom ili nefigurativnom slikarstvu pokazuje se kao kulturno-politička i umjetničko-politička smicalica kratkog daha.

Inače, s fenomenalne, pa i trivijalne točke motrišta, intenziviranje i tematizacija o kojima smo govorili doista su ' ' suvremeni ' ' s dvostrukim razdobljem nakon svjetskih ratova, s onim što se događa Europi, što cijepa Europu i silovito je suočava s nečim drugim, koje čak više nije njezino drugo.

To je ništavilo s kojim se srećemo s točke motrišta zgode, Ereignis.

Nishitani pristupa u hermeneutičku fenomenologiju, no ništavilo ne razumijeva još iz jasnine/čistine bitka, nego s točke motrišta bićevnih, dakle prolaznih stvari.

Kopić iscrpno tematizira sedam glavnih zadaća nove humanistike, humanistike sutrašnjice ili humanistike za sutra kako to nabacuje Jacques Derrida: 1. napisati novu povijest čovjeka, odnosno čovječanstva i problematizirati dosad važeće pojmove i razlike, poput razlike između čovjeka i ostalih živih bića; 2. oblikovati novo razumijevanje demokracije i suverenosti, iznova odrediti odnos između žene i muškarca, između države i državljanina, između ljudskih prava i nacionalne države; 3. iznovice odrediti odnos između profesionalnosti i konfesionalnosti i u tom okviru pozvanost sveučilišta; 4. dekonstruirati kulturu i umjetnost, posebice književnost, naime iz točke motrišta razlikovanja između realnog i imaginarnog, odnosno fikcionalnog; 5. nanovo reflektirati odnos između konstativa i performativa, štostva i trebanja, faktičkog i normativnog; 6. odrediti novu ulogu autoriteta, odnosno ulogu autoriteta na novim ishodištima; 7. najaviti ono što se čini nemogućim i što može donijeti samo nenajavljivi Događaj, neočekivani događaj onkraj opreke između konstativa i performativa.

Ali i s antropološke točke motrišta: impresionira kako su djevojke i dečki postali lijepi.

Govorimo li s točke motrišta egzistencije, tada može bolestan i skoro već mrtav čovjek postati zdravim i ponovno ustati; misleći pak da je zdrav, ponovno oboli.

Prikazano stanje ne treba prikazivati samo s egzistencijalne razine s točke motrišta života i smrti, nego i s aksiološke razine.

S točke motrišta moralno dobrog ili lošeg, nije moguće reći da je čovjek samo dobar, niti pak da je samo loš.

S te točke motrišta ne možemo reći da je čovjek apsolutno dobar, niti da je apsolutno loš.

No s točke motrišta prvog načina bitka čovjeka te izjave ne bismo mogli ponoviti.

S točke motrišta tog mišljenja vjerojatno ništa, jer je to posve samostojno mišljenje.

No s naše točke motrišta s tim nas mišljenjem čeka još puno posla ».

Prema tome ENGI označuje su-pripadnost svih bića i svakog bića, kako s točke motrišta njegovog bitka, tako i s točke motrišta njegova ne-bitka.