Od osnutka njegovi su predsjednici: Boris Biletić, Miroslav Sinčić, Tomislav Milohanić, Goran Filipi, Daniel Načinović, Boris Domagoj Biletić.

Knjiga je upotpunjena pjesnikovom bio-bibliografijom, autografima pjesama te raznolikim fotografskim materijalom. 74. Milohanić, Tomislav, 1956 - Eufrazijeva bazilika: [ turistička monografija ]/tekst Tomislav Milohanić; fotografije Boris Kačan... [ et al. ].

Tri godine nakon što je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika pokrenuo ovu manifestaciju uz izvor Badavca, koji se nalazi nedaleko Rapavela, na tromeđi općina Karojba, Višnjan i Tinjan, postavljeno je 12 kamenih obilježja s imenima današnjih župa u okolici i sunčani sat, najveći u Istri, pored kojih su jučer svoje stihove i priče čitali književnici, prozaici i pjesnici Tomislav Milohanić, kao pokretač i glavni organizator ovog susreta, zatim Đuro Vidmarović, Vesna Petrić Terzić, Drago Draguzet, Marija Družeta, Vladimir Gagliardi, Rudolf Ujčić, Ivica Pilat, Ana Krnjus, Remiđo Sošić i Alojzije Sinčić.

Autori u ovoj zbirci su Tomislav Milohanić, Vesna Milan, Nevenka Uljanić, Sonja Buljević i Roberta Razzi - svatko od njih sa svojim lingvostilističkim posebnostima i specifičnostima, a zastupljeni poetski uraci međusobno su vrlo različiti.

Petar Pahović i Tomislav Milohanić u ime svih župljana čestitali su biskupu svetkovina Isusova rođenja i blagdan sv. Ivana apostola i evanđeliste kojega biskup slavi kao svog nebeskog zaštitnika.

Sudjelovat će pjesnici Tomislav Milohanić, Drago Štambuk, Pero Pavlović i Gojko Sušac, dok će ih u glazbenom dijelu podržati Srđan Depolo, riječki šansonjer.

U četvrtak 12. prosinca će Tomislav Milohanić, pjesnik i prozaist dijalektalnog i standardnog jezičnog izričaja, predstaviti svoju novu zbirku priča " Horugva nam ćuhta ".

Pred punom dvoranom knjigu su predstavili dr. Stjepan Trogrlić, mr. Ilija Jakovljević, Tomislav Milohanić i sam autor.

Misli je čitao porečki pjesnik Tomislav Milohanić.

Na književnoj večeri svoje stihove čitali su Zvonimir Deković, Ljubica Kolarić - Dumić, Romina Floris, Tomislav Milohanić, Antonio Sammartino, Šimun Šito Čorić, Ana Schoetits Šoretić, Adrijan Vuksanović, Đuro Vidmarović, Miroslav Sindik i Desa Matijević.

Koraljka Milun, Sanja Lovrenčić, Irena Plejić Premec i Majda Makovec, Bruno Kuman, Sonja Tomić, Željka Horvat Vukelja, Jadranka Čunčić Bandov, Dubravko Jelačić Bužimski, Mladen Kušec, Silvija Šesto, Kašmír Huseinović i Andrea Petrlik Huseinović te naš istarski književnik Tomislav Milohanić predstavit će svoja djela i ispričati pokoju priču.

Među suvremenim pjesnicima ističu se: Ante Dabo (1925 - 2009), Zlata Klapčić (1931), Stjepan Vukušić (1931), Ivica Pilat (1934), Miroslav Sinčić (1937), Rudolf Ujčić (1937), Milan Rakovac (1939), Vlado Pernić (1946), Drago Orlić (1948), Zdenka Višković (1949), Aldo Kliman (1950), Daniel Načinović (1952), Goran Filipi (1954), Nada Grubišić (1954), Antun Milovan (1954), Tomislav Milohanić (1956), Boris Domagoj Biletić (1957), Edino Salamon (1959), Nada Galant (1961), Tatjana Gromača (1971), a uvjerljivim pjesničkim početcima Evelina Rudan (1971) i Jure Iskra (1972).

Nastupili su Zvonimir Deković (Crna Gora), Ljubica Kolarić - Dumić (Hrvatska-Srbija), Romina Floris (Italija), Tomislav Milohanić (Hrvatska), Antonio Sammartino (Italija), Šimun Šito Ćorić (Švicarska), Ana Šoretić (Austrija), Adrijan Vuksanović (Crna Gora), Đuro Vidmarović (Hrvatska), Miroslav Sindik (Crna Gora), Desa Matijević (Crna Gora) i Alojz Štoković (Hrvatska).

Misli je čitao porečki pjesnik Tomislav Milohanić, a dr. Josip Grbac upoznao je nazočne sa smislom slavlja, istaknuvši kako Crkva ne upire prst u one koji su činili zločine, već se okuplja na grobovima mučenika da moli za njihovo obraćenje te da po njihovu zagovoru udijeli svijetu pravednost i mir.

Predgovor zbirci je napisao je književnik Tomislav Milohanić, grafičko oblikovanje izradio David Ivić, a tiskana u Grafomarku u Zagrebu. (V.

Polazeći od činjenice o nezahvalnom i zapostavljenom mjestu dječje književnosti u Istri unutar hrvatskog književnog korpusa, gdje podataka o istarskim autorima nema ni u antologijama niti priručnicima (a tek je jedan autor, Tomislav Milohanić Slavić, uvršten u popis lektirnih naslova za osnovnoškolce), Vanesa Begić u svom najnovijem djelu daje značajan doprinos ispravljanju ove povijesne nepravde.

Svoje su stihove na čakavici s lingvističkim specifičnostima i posebnostima područja s kojeg dolaze kazivali autori zastupljeni u ovoj zbirci Sonja Buljević, Tomislav Milohanić, Vesna Milan i Nevenka Uljanić.

Na ovogodišnjoj Croatia rediviva pred mnoštvom Selčana, turista i dvojicom veleposlanika, japanskim Yoshio Tamurom i njemačkim Berndom Fisherom, nastupila su 23 pjesnika: Natalija Badovinac Ostojić, Tomislav Marijan Bilosnić, Anela Borčić, Lana Derkač, Pajo Kanižaj, Ivan Kutnjak, Neva Kežić, Damir Kršul, Fabijan Lovrić, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Nevenka Nekić, Josip Palada, Tatjana Radovinović, Davor Šalat, Damir Šodan, Drago Štambuk, Juro Štambuk, Marcelo Štambuk, Milko Valent, Đuro Vidmarović, Vlasta Vrandečić Lebarić i Siniša Vuković.

Radove je prosuđivalo Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Milan Rakovac, pjesnik, prozaist i esejist, Željka Horvat-Vukelja, književnica za djecu i urednica Modre laste, pjesnikinja Nada Galant, pjesnik Tomislav Milohanić te profesorica hrvatskog jezika Oriana Paus.

Uime župljana porečke katedralne župe Uznesenja BDM svoje promišljanje o pokojniku izrekao je porečki književnik i član Župnog vijeća Tomislav Milohanić.

Predsjednik prosudbenog povjerenstva Milan Rakovac rekao je da će zacijelo od mladih čakavčića izrasti neko novo pjesničko ime, kao što su Tomislav Milohanić i Nada Galant, koji su također bili u povjerenstvu, a počeli su na Saboru.

»Milan Rakovac i Tomislav Milohanić podjelili su nagrade pobjednicima

Balentović (Kronika mrtvog doma, 1983; Doživljaji Martina Klina i druge priče, 1985; romani Slom Ivana Mekog, 1997; Ničiji čovjek, 1998); Tatjana Arambašin (1922 - 2009), autorica mnogobrojnih romana (Zvjezdani brojevi sitnica, 1964; Lutaoci, 1968; Balada o morskom konjicu, 1971; Ljepotica s otoka, 1973; Novoljetne pripovijesti, 1984; Svakodnevice, 2000; Život uhvaćen jednom rukom, 2001; Traženja, 2002; Sama, 2003) i eseja (Koliki su te voljeli, moja Pulo, 1996); Stjepan Vukušić (1931), pjesnik (Da život ne pogaziš, 1973), novelist (Burobran, 1970) i romanopisac (Uskraćene blagosti, 1982; Podgorski vjetar, 1996; Duh u kamenu, 1997; Tuđin među svojima, 2001; Zvijezde nad Gočanom, 2003; Admiral, 2004); Miroslav Sinčić (1937), pjesnik i pripovjedač (Put k mramoru, 1968; Razletavke, 1971; Kunfini, 1980; Povratak u zavičaj, 1990; Bavul, 2005); Milan Rakovac (1939), pjesnik, esejist i romanopisac (Priko Učke, 1980; Sik, 1980; Riva i druži ili, caso su nassa dizza, 1983; Haluj, 1986; Sliparija, 1986; Snovid, 1987; Istragram, 2000; Cha for Kids, 2004); Daniel Načinović (1952), pjesnik (Tu i tamo nedjelja, 1976; Jadranske pjesme, 1984; Libar od vrimena, 1984; Čovik na tin svitu, 1990; Što ima stolar pod jastukom, 1992; Elohim, 1995; Rhapsody in Ca, 2000; Ur, 2002; Jingle Joyce, 2003; Gospa od Škrpjela, 2004), pripovjedač (Obale, masline i trgovi, 1980), esejist i feljtonist (Desk, 2005); Tomislav Milohanić (1956), pripovjedač (Karagujov pir, 1992; Deštini i znamenja, 1993; Badavca, 1996; Horugva nam ćuhta, 2002; Gremo mi puntari, 2003) i pjesnik (Glavnja vognja, 1996; Istarske priče i pjesme, 1998; Ud kaštela do vruje, 2000; Da se oganj ne ugasi, 2004); Boris Biletić (1957), pjesnik (Zublja šutnje, 1983; Maški vrisok/Muški vrisak, 1985; Primorski nokturno, 1986; Pjena brzih oblaka, 1990; Radovi na nekropoli, 1996; Oblik za dušu, 1999), antologičar (I ča i što i kaj, 1997), esejist i knjiž. kritičar (Bartuljska jabuka, 2001; Glasi književne Istre, 2002); Edo Budiša (Lijepe priče, 1984; Klub pušača lula, 1984).

Pjesnik, prozaist i esejist Milan Rakovac; dječja književnica i urednica Modre laste Željka Horvat-Vukelja; pjesnikinja Nada Galant; pjesnik Tomislav Milohanić i profesorica hrvatskog jezika Oriana Paus imali su zadatak od 182 pjesme iz 33 škole odabrati radove za nastup na završnoj priredbi, te na kraju izabrati najbolje radove koji će biti i nagrađeni.

Uz autora su o toj " avanturi i velikom izazovu kakav na pamet može pasti samo Orliću " govorili recenzenti, književnici Daniel Načinović i Tomislav Milohanić, a okupljenima je dobrodošlicu poželjela ravnateljica knjižnice Irides Zović.

Pozivu su se odazvali istaknuti promicatelji hrvatske riječi u zemlji iminozemstvu Jasminka Domaš, Malkica Dugač, Ljubica Kolarić Dumić, Robert Hajszan, Tomislav Milohanić, Nevenka Nekić, Rudolf Ujčić, Adrijan Vuksanović, nezaobilazni Šimun Šito Čorić, član švicarskog Penk kluba, i po prvi puta doajen Anđelko Vuletić.

Nakon brojnih izlaganja večeras će u Hrvatskom kulturnom domu istaknuti istarski književnik Tomislav Milohanić govoriti o bogatom književnom opusu Anđelka Vuletića, a njegove stihove govorit će prof. Milan Medak i Stjepan Lukavečki.

Kalac, Franica Kumlanc Srhoj, Slavica Lončarić, Mirella Malusa, Tomislav Milohanić Slavić, Maria Kristina Mirković Rubbi, Daniel Načinović (kojem je kao najplodnijem autoru te dobitniku ugledne nagrade " Ivana Brlić Mažuranić " posvećen i najveći dio), Drago Orlić, Ivona Orlić, Jadranka Ostić i Sandra Kušević, Tatjana Pokrajac Papucci, Carla Rotta, Evelina Rudan, Ivan Svetić i Đermano Vitasović.

Prva knjiga Biblioteke Susreta, Nagrada Mate Balota za rukopis 2008. čini zbirka pjesama Antuna Milovana Stablima pada sjena, knjiga druga za 2009., Ivica Pilat i Tomislav Milohanić proza na čakavštini Žluk besid, a prošlogodišnja dobitnica je Nada Galant sa zbirkom čakavske poezije Uozlji d. o. o.

Kroz sadržaj knjige Moj život/Od Anda do Tihog oceana proveo je Tomislav Milohanić, ušavši u ' potkožno tkivo ' knjige i prije nego je ugledala svjetlo dana. Na nagovor prijatelja i nakon navršenih 85 godina života i proslave 60 godina misništva, pristao je razgaliti/rasprostrijeti svoje srce, ispovjediti se pred sobom, pred svijetom i pred Bogom, bez trunke pridržaja.