Autorski je tim impresivan za relativno malu predstavu: dramaturginja je Željka Udovičić, kostimograf Tonči Vladislavić, a koreografkinja Snježana Abramović.

Uspješne prikladne kostime kreirao je Tonči Vladislavić uz suradnju majstora šminke Kreše Dujmovića.

Dekan Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Ante Tonči Vladislavić održao je predavanje " Jezik tijela i jezik mode u konstrukciji kulture odijevanja " u organizaciji Zaklade Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci i Novog lista.

Moderator razgovora je Ante Tonči Vladislavić.

Prototipove uniformi predstavio je njihov idejni dizajner Tonči Vladislavić.

Ocjenjivački sud čini pet članova, a sastavljen je od tri predstavnika HDC-a i dva predstavnika tvtke TKZ d. o. o.: - Tomislav Kličko, za TKZ - Rene Bakalović, za TKZ - Zrinka Penava Dogan, za HDC - Tonči Vladislavić, za HDC - Koraljka Vlajo, za HDC - zamjenska članica žirija za HDC: Maja Bagić

U prilično aktivnoj diskusiji, Tonči Vladislavić ponudio je teorijski pogled na projekt Startas.

Autorica knjige svjesna je da doći do procjena o Ruti Knežević pretpostavlja sustavnost i metodologiju arhivskog istraživača. (...) Upravo kombinacija istraživanja, iscrpnog navođenja faktografije i oralni iskazi sudionika približavaju kreativnost Rute Knežević na blizinu potrebnu za procjenu jednog velikog opusa. (...) U sredini koja nema slične monografije, ova se knjiga doživljava kao hrabar, skoro pionirski potez kojim se otvara put za mnoge slične biografije koje tek trebaju biti napisane. (Ante Tonči Vladislavić, iz recenzije knjige)

SARAJEVO - Redatelj i scenarist filma Družba Isusova Silvije Petranović, glumci Milan Pleština i Leona Paromlinski te kostimograf Tonči Vladislavić i montažer Vanja Siruček prvi su prošetali svečanim crvenim tepihom ispred sarajevskog Narodnog pozorišta otvorivši natjecateljski Regionalni program Sarajevo Film Festivala.

Snimatelj je Mirko Pivčević, scenograf Ivo Hušnjak, a kostimograf Ante Tonči Vladislavić.

Izložba o modi od 1945. do 1960. u Zagrebu otvara se u četvrtak, 27. travnja, u Paviljonu 19 na Zagrebačkom velesajmu, a njezin autor Ante Tonči Vladislavić govori za Nacional kako smo se odijevali u doba kad su se sudarile stara građanska i nova socijalistička kultura

Za stajling veslača pobrinula se Romina Mejak, dizajnerica i stilistica s iskustvom rada kod nas i u Londonu, koju je preporučio i u projekt uključio prof. Tonči Vladislavić.

Tonči Vladislavić je uzimajući u obzir specifičnosti uskog hrvatskog tržišta njihov rad smjestio u područje između makro i mikro proizvodnje (s tim da makro razina obuhvaća proizvodnju u velikim/većim serijama, a mikro unikatnu proizvodnju).

Prijave se primaju od 06. - 13. rujna 2002. Poziv na sudjelovanje na 37. Zagrebačkom salonu, organizacijski odbor 37. Zagrebačkog salona u sastavu: Sanja Bachrach Krištofić - predsjednica, Petar Barišić, Mario Beusan, Damir Fabijanić, Jasna Galjer, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Ariana Kralj, Damir Novoselec, Dora Pezić Mijatović, Luka Mjeda, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Tonči Vladislavić, Radovan Vuković a. situacija 1. dizajn: produkt dizajn, dizajn vizualnih komunikacija 2. primijenjena umjetnost: arhitektura, fotografija, kazalište, video i film, keramika, porculan, staklo, primijenjeno kiparstvo i slikarstvo, arhitektonsko-urbanističke makete, igračke i lutke, odijevanje, nakit od plemenitih kovina, restauratorska i oblikovno fonička djela, tekstil, vrtna i pejzažna arhitektura, studijska koncepcija, ilustracija, karikatura i animirani film, strip, multimedija. b. prijedlog prijedlog je interdisciplinaran i otvoren za sve vrste djelovanja i intervencije koje promišljaju javni aspekt života. propozicije 1. pravo sudjelovanja imaju svi autori i autorske grupe s područja republike hrvatske kao i oni koji su svojim radom, stručnim obrazovanjem ili porijeklom vezani uz hrvatsku. na natječaju ne mogu sudjelovati, članovi organizacijskog odbora zagrebačkog salona, članovi žirija, članovi obitelji i bliski suradnici članova žirija, te tajnik natječaja. ti članovi mogu sudjelovati van konkurencije. 2. zainteresirani autori mogu se natjecati s najviše tri rada u svakoj kategoriji, nastala u razdoblju od 2000. do 2002. godine. radovi moraju biti realizirani ili završeni projekti. mentorski radovi nastali tijekom studija se ne prijavljuju. 3. radovi se prijavljuju na posebnoj prijavnici 37. zagrebačkog salona uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x 24 cm), isti rad na cd-romu (u formatima TIFF), vhs video kazete, internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. 4. sve prijavljene radove pregledat će i odabrati za izlaganje ocjenjivački sud u sastavu: Ivan Doroghy, predsjednik žirija, Mario Beusan, Branka Hlevnjak, Radovan Ivančević, Krešimir Rogina ocjenjivački sud imenovan je od organizacijskog odbora 37. zagrebačkog salona. 5. u toku selekcijskog postupka ocjenjivački sud može zatražiti originalne radove na uvid. 6. prijava za sudjelovanje na Zagrebačkom Salonu nakon završenog žiriranja je neopoziva. 7. odabrani autori plaćaju participaciju u iznosu od 150 kn za troškove realizacije izložbe i kataloga. svaki izlagač ima pravo na jedan primjerak kataloga s popustom od 20 %. 8. grafička, foto i druga dokumentacija te podaci o autoru i radu iz prijavnice koristit će se za izradu kataloga. organizacijski odbor salona zadržava pravo na fotokopiranje svih prijavljenih djela, objavljivanje tih fotografija u katalogu salona te pravo na njihovo korištenje u propagandne i dokumentacijske svrhe bez posebne naknade autorima. nagrade 9. ocjenjivački sud dodjeljuje nagrade 37. zagrebačkog salona: - veliku nagradu: 20.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za dizajn (produkt dizajn i dizajn vizualnih komunikacija): 10.000,00 kn - dvije jednakovrijedne nagrade za primijenjenu umjetnost: 5.000,00 - nagrada za prijedlog organizacijski odbor obvezuje se isplatiti nagrade u roku od tri mjeseca po završetku zagrebačkog salona. 10. dobitnik velike nagrade dobiva mogućnosti samostalne izložbe na sljedećem zagrebačkom salonu. 11. ocjenjivački sud aica-e dodijelit će svoju nagradu. rokovi 12. prijave uz odgovarajuću dokumentaciju: grafičku, fotodokumentaciju (fotografije veličine min. 18 x24 cm), vhs video kazete, cd romove (radovi snimljeni na cd u formatima TIFF,), internet adrese. prijavnicu je moguće fotokopirati. prijave se primaju od 06. - 13. 09. 2002. na adresi: ulupuh, vlaška 72, 10 000 zagreb. prijave se mogu predati osobno ili poštom. 13. o ishodu selekcijskog postupka autori će biti pismeno obaviješteni. 14. odabrani autori originalne radove predaju 15. i 16. 10. 2002. u umjetničkom paviljonu od 11 - 19 sati 15. odbijeni autori mogu svoje prijavnice i dokumentaciju preuzeti u roku od pet dana nakon pismene obavijesti. 16. 37. zagrebački salon bit će otvoren od 24.10. 16.11.2002. 17. po završetku izložbe autori mogu svoje radove preuzeti 18. i 19. 11. 2002. od 11 - 19 sati Sve dodatne informacije i prijavnice mogu se dobiti u: ULUPUH-u, Vlaška 72, 10 000 Zagreb, tel/fax: 01 45 525 95, e-mail: [email protected]

Autor izložbe Tonči Vladislavić objašnjava kako se u drugarici aa la mode prožeo socijalistički i građanski svjetonazor. Tošo Dabac snimio je 9. svibnja 1945. drugaricu na bijelom konju koja, nalik žandaru, dolazi na središnji zagrebački trg, a anegdota kaže i da je jedna, također na konju, ušla u Crkvu svetog Blaža.

Velika antropološka izložba bila je prve takve vrste u cijeloj regiji, autor je Ante Tonči Vladislavić, dizajner i sveučilišni profesor.

Ante Tonči Vladislavić s mladim autoricama hibridnih kreacija u kojima ružičasto simbolizira građansku kulturu, a crveno socijalistički ideal Kad su kustosi londonskog Victoria Albert Museuma, koji upravo pripremaju veliku izložbu ' Moda iza željezne zavjese ', čuli za našu izložbu, odmah su se zapalili jer se Zapad trenutačno oduševljava modom i odijevanjem u bivšem istočnom bloku, kaže Ante Tonči Vladislavi ć, dizajner, sveučilišni profesor i autor velike antropološke izložbe Drugarica à la mode, prve takve vrste u cijeloj regiji, koja se u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti otvara u četvrtak, 27. travnja, u 19 sati u Paviljonu 19 na Zagrebačkom velesajmu. Kad se u današnjoj suvremenoj modi kaže ' slavic fashion ', misli se na nabrane košulje i pletenice oko glave, znači, svojevrstan ruski stil u odijevanju, nastavio je Vladislavić. Ta moda uzbuđuje Zapad jer pokazuje odnos između moći i estetike u totalitarnim režimima: svi komunizmi i nacizmi koketirali su s estetikom, a moda je koketirala sa simbolima moći.

U razgovoru koji je moderirala Ira Payer, sudjelovali su Ante Tonči Vladislavić, Koraljka Vlajo, Boris Ljubičić, Sanja Rocco, Ksenija Jurinec te dvadesetak mladih dizajnera, većinom studenata Studija dizajna u Zagrebu.

Stručni žiri kojeg je sačinjavao Vinko Filipić, Tonči Vladislavić, Nikolina Dežmarić-Kropak, te Danijela...

Kako je danas nemoguće zamisliti ljudsku tjelesnost bez fenomena mode, u njezin spektakl uvodi nas naš najpoznatiji teoretičar tog fenomena Ante Tonči Vladislavić, i to kroz dva poglavlja Spektakl mode i Teorija mode.

U četvrtak, 23. travnja, održan je treći u nizu [ d ] razgovora s dizajnericama Natašom Mihaljčišin i Martinom Ranilović-Vrdoljak (I-gle), čija se izložba Odjeveni prostor može razgledati u Galeriji HDD do 3. svibnja 2009. Razgovor, u kojem je uz autorice sudjelovala i prof. Vjera Bonifačić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, moderirao je Tonči Vladislavić.

Ono koje se definiralo silaskom s piste i uhodalo u stvaran život. napisao je povodom izložbe Ante Tonči Vladislavić

No unatoč tome, naša mentorica Jasminka Končić, a i prijašnji mentor Ante Tonči Vladislavić, usmjeravali su nas da razmišljamo konceptualno i istraživački, onako kako se to radi i izvan Hrvatske.

Promišljajući o radu studija I-GLE, Ante Tonči Vladislavić je u predgovoru izložbenog kataloga istaknuo: Modni dizajn koji I-GLE rade izrazito je individualan i prepoznatljiv pa izmiče definicijama tipične dizajnerske procesualnosti.

Ante Tonči Vladislavić uz modni, odjevni i tekstilni dizajn, bavi se oblikovanjem kostima za film, kazalište i TV, teorijom mode i pedagoškim radom.

Zarade skoro pa i nema, većina talentiranih ljudi radi taj posao jer ga voli i živi za njega, ali naša sreća je u sljedećem Katarina Balogh, Branka Donassy, Nada Došen, I-GLE, Loredana Bahorić, Silvio Vujičić i Tonči Vladislavić veliki su umjetnici koji me čine ponosnim.

Ante Tonči Vladislavić, profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i grupa mladih dizajnera osmislili su šest imidža bočica Coca-Cole.

Stručni suradnik na programu u Gliptoteci, Tonči Vladislavić, kaže kako mu je ovaj događaj najveće privatno zadovoljstvo stoga što je British Council s Dendijem došao upravo u Zagreb, unatoč velikoj konkurenciji europskih gradova što se natječu da izložba bude njihov gost.

" Slaveći dendizam, slavimo i vlastitu povijest ", tvrdi Tonči Vladislavić, " jer ljepota i umjetnost nisu privatne već, dapače, ulazna i izlazna vrata razmjene filozofije i habitusa današnjeg Homo universalisa ".

Tonči Vladislavić rođen je 1947. na otoku Braču.