Sopci, kantadori i kantadorke su sopli i kantali kod naše ambasade u Beču, Casa della muzica u Trstu, u Ivanić Gradu na Smotri muških pjevačkih skupina Hrvatske i u Buševcu na Međunarodnom festivalu tradicijskih glazbala, Etnoistri u Šmarju, Maison des cultures du Monde u Parizu (CROATIE, LA VOICI: Chant Ojkanje et musique d ' Istrie) itd.

KUD Pleter iz Dugopolja je osnovan u svibnju 1999. godine. pri KUD-u djeluju: folklorni ansambl, sekcija pučkih pjevača, dječji folklorni ansambl, mandolinsko-tamburaški orkestar i svirači tradicijskih glazbala, ženska klapa Murtela, ženska vokalna skupina Kraljica Jelena.

Voditelj folklornog ansambla i sekcije pučkih pjevača je Dražen Domjanović, dok je voditelj sekcije svirača tradicijskih glazbala Oliver Rogošić.

Na toj manifestaciji, pod nazivom« Spojimo zeleno i plavo », posjetiteljima će se nuditi tradicijska moslavačka jela (grakaša, lovački gulaš, riblji paprikaš, šaran na tavi, prženi šampinjoni), proizvodi seoskog domaćinstva (moslavačka brašnjača, čvarci, tjestenina), suveniri (od rogova divljači), prikaz izrade tradicijskih glazbala i moslavački folklor u izvedbi KUD-a Sloga iz Đurđica i tria Martinić iz Garešnice.« Moslavina potpuno iznenađenje »naziv je zajedničkog nastupa Čazmanaca i Garešničana koji ima za cilj pobuditi zanimanje turista za dolazak u Moslavinu.

Pobjedničko ulje će odabrati publika " na slijepo " uz zvukove tradicijskih glazbala DKUS Mendule.

Kao i većina tradicijskih glazbala i dvojnice su ograničene rasponom tonova koji se mogu odsvirati.

Stanićeva glazba se ovoga puta oslanja na elemente mediteranske glazbe Europe i sjeverne Afrike, a prožeta je istančanim zvucima mnogih tradicijskih glazbala.

Ivan Ivančan, doajen hrvatskog folklora, akademik Jerko Bezić, doktor muzikoloških znanosti i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Branko Šegović, istaknuti etnokoreolog i koreograf iz Splita, dr. sc. Jelka Radauš Ribarić, dugogodišnja ravnateljica Etnološkog muzeja u Zagrebu, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, profesorica glazbe i etnomuzikologinja iz Zagreba, dr. sc. Naila Ceribašić, asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, prof. Josip Forjan, ravnatelj Posudionice i radionice narodnih nošnji iz Zagreba, prof. Janja Juzbašić, etnologinja, kustosica u Gradskom muzeju u Županji, mr. sc. Ljubica Gligorević, kustosica etnologinja u Gradskom muzeju u Vinkovcima, prof. Vidoslav Bagur, istaknuti koreograf i istraživač folklora iz Metkovića, Ivan Ivančan ml., umjetnički voditelj Folklornog ansambla Hrvatske LADO iz Zagreba, prof. Siniša Leopold, predavač na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, Julije Njikoš, istaknuti glazbeni pedagog i melograf iz Zagreba, dr. sc. Enrih Merdić, umjetnički voditelj FA KUD-a Tena Đakovo i KUD-a Željezničar Osijek, prof. Zvonimir Toldi, kustos etnolog u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu, mr. sc. Andrija Ivančan, etnolog i polonist, umjetnički voditelj Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana, prof. Vlasta Šabić, kustosica etnologinja u Muzeju Slavonije u Osijeku, prof. Mihael Ferić, glazbeni pedagog iz Slavonskog Broda, Đuro Adamović, glazbeni pedagog i graditelj starih glazbala iz Pule, Duško Topić, umjetnički voditelj HKUD-a Valpovo 1905, Nenad Sudar, voditelj KUD-a Mladost iz Bizovca, Jadranka Petrik, folklorna pedagoginja iz Slavonskog Broda, Mato Kopić, folklorni pedagog iz Županje, Nikola Novosel, voditelj tamburaškog orkestra iz Slavonskog Broda, Damir Doležal, dipl. iur., umjetnički plesni voditelj HKUD-a Osijek 1862, Franjo Slavko Batorek, glazbeni pedagog iz Osijeka, Milan Rosić, umjetnički voditelj HKUD-a Kramarić iz Nove Gradiške, Cvija Grčević, voditeljica KUD-a Seljačka sloga u Prekopakri, don Zvonko Martić, istraživač plesne tradicije Hrvata u Bosni i Hercegovini, ing. Josip Vinkešević, etnokoreolog iz Đakova, prof. Slavica Moslavac, etnologinja iz Kutine, Domagoj Pavić, svirač tradicijskih glazbala iz Đakova, Stjepan Večković, svirač tradicijskih glazbala u ansamblu LADO, te Blanka Žakula, dipl. oec., folklorna pedagoginja iz Vinkovaca.

Različiti prohtjevi naručitelja doveli su i do promjene u načinu odvijanja kupovine tradicijskih glazbala.

Svirale ili dvojnice najmarginalnije su od triju tipičnih tradicijskih glazbala dalmatinskog zaleđa.

dali je GBR predsjendik " udruge " tradicijskih glazbala??

Pri tome, između ostaloga, je izjavila: " Iako je ovogodišnje Bjelovarsko kulturno ljeto otvoreno mjesec dan kasnije nego što je to bilo prošle godine, i prošli mjesec lipanj je imao nekoliko vrijednih i zanimljivih događanja: Dani češke kulture u organizaciji Češke obeci; 16. Terezijana i Bjelovarska nedjelja uz caricu u organizaciji Turističke zajednice Grada Bjelovara; Komediju fest nam je pripremilo Bjelovarsko kazalište; Festival tradicijskih glazbala Hrvatske, Tradicijski kulturni centar; nastup HORKUD-a Golub.

Danas okuplja 37 pjevača, koji su istodobno i plesači te 15 glazbenika koji sviraju pedesetak klasičnih i tradicijskih glazbala.

Međunarodnom festivalu svirača tradicijskih glazbala s mjehom, koji se u isto vrijeme održava u Gyöngyösu.

Prigodne radionice te učenje izrade starih tradicijskih glazbala.

Cilj smotre je predstavljanje narodnih običaja, nošnji i tradicijskih glazbala.

Srijemske tambure, farkašice, gajde, sopile, cimbole i brojne druge instrumente mogli su čuti posjetitelji 10. Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala koji je u organizaciji Ogranka seljačke sloge Buševec održan u Buševcu.

Buševec će u subotu još jednom biti domaćin Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala kojega organizira Ogranak seljačke sloge Buševec.

Ove godine organizira se zajednički festival tradicijskih glazbala, pa je 10. po redu.

Za svaku pohvalu je istaknuti niz nastupa gdje se može zaista vidjeti taj istraživački rad, a najviše u sviranju pojedinih tradicijskih glazbala te pjevanju krasnih napjeva iz ovih krajeva.

Gospodin Franko Kos, narodni svirač, pjevač i izrađivač tradicijskih glazbala održao je predavanje o narodnim glazbalima, uz demonstraciju sviranja i pjevanja na tonko i debelo.

Angažirat ćemo slavonske pjevačke grupe, svirače tradicijskih glazbala, bit će kola, peckanja kroz šalu, nošnje će poslužiti za scenografiju.

Osim KUU Gacke nastupa još 6 kulturno-umjetničkih udruga iz Duge Rese i Gradca, zatim iz Ljubuškog i Tuzle (BIH), iz Bačkog Petrovca (Vojvodina), orkestar iz Wilamowica (Poljska) i polaznici Glazbene radionice tradicijskih glazbala.

Pitomača je ponovno, kao i svih proteklih godina, bila zipka pjesme, kruha i vina, zipka iz koje se, maženi zvukom tradicijskih glazbala, smiju i plaču i kaj, i što, i polka, i valcer, i čardaš, ali i suvremeni glazbeni izričaj satkan na tkanici tradicijskog pučkog pjevanja u krajevima uz rijeku Dravu.

Na poziv predstavnika slovenske sekcije CIOFF-a, a pod pokroviteljstvom Općinskog vijeća Općine Dugopolje, ukupno tridesetdvoje članova folklorne sekcije (folklornog ansambla i sekcije pučkih pjevača i pjevačica) te mandolinsko-tamburaškog sastava i sekcije svirača tradicijskih glazbala KUD-a Pleter sudjelovalo je na ovogodišnjem CIOFF-ovom VI. međunarodnom folklornom festivalu SLOFOLK 2010.

Nakon uspješnih tematskih revija tradicijske odjeće i večeri tradicijskih glazbala, ovo je treći tematski projekt kojeg je potaknula smotra u Ogulinu.

Po odazivu publike i sudionika možemo zaključiti da su tematski koncerti poput ovog, ili prošlogodišnjeg koncerta tradicijskih glazbala Karlovačke županije, model u kojem će u budućnosti smotre tražiti razloga za daljnju egzistenciju.

Ogulinski su entuzijasti iskazali poseban interes za predstavljanje tradicijskih glazbala pa su radionice prvi korak prema sistematičnijem predstavljanju ove tradicije u Ogulinu koja prije svega mora razviti veći interes koji bi rezultirao specijaliziranim programima a nakon toga i festivalom tradicijskih glazbala.

Svoja umijeća pokazali su KUD " Sveti Juraj " Duga Resa, Univerzitetsko kulturno - umjetničko društvo " Zvonko Cerić " iz Tuzle (BiH), KUU " Gacka " iz Ličkog Lešća, HKUD-a " Herceg Stjepan " Ljubuški (BiH), Udruga amatera slovačkog folklora " Petrovska družina " iz Bačkog Petrovca (Vojvodina), Etno udruga " Petrovo Polje " Gradac, polaznici Glazbene radionice tradicijskih glazbala te puhački orkestar iz Wilamowice (Poljska) koji su na koncu ove folklorne večeri posjetitelje, izvodeći taktove " Radetsky march " - a Johana Straussa poput proslavljenog novogodišnjeg koncerta iz Beča, natjerali da pljeskom prate izvedbu ove scenski nadasve poznate koračnice.

Tradicionalna manifestacija s prikazima sličica iz života zagorskog stanovništva na prijelazu iz 19. u 20. st. uz zvukove tradicijskih glazbala, pjesme i plesa kao i demonstracija tradicijskih obrta, znanja i vještina, a moći će se upoznati i sa vještinom izrade češljeva i nakita od roga (roževine). www.mhz.hr www.tzkzz.hr www.kumrovec.hr