Državne mjere štednje i niska stopa ekonomskog rasta osnovna su kočnica potrošačima za rast većih kupovina i kupovanja trajnih dobara u ovoj godini.

HKV smatra okoliš dijelom hrvatske baštine, te se protivi rasprodaji hrvatske zemlje i drugih trajnih dobara, držeći da se na taj način dovodi u pitanje hrvatski kulturni i nacionalni opstanak.

Spremnost na kupnju trajnih dobara u većini Europskih zemalja je relativno konstantna ali na niskoj ili vrlo niskoj razini.

Tako potrošači u Poljskoj, premda su uvjereni u pozitivna ekonomska kretanja u svojoj zemlji, strahuju od razvoja situacije u ostatku Europe, posebno Grčke, Španjolske i Italije, te se teško odlučuju na kupovinu trajnih dobara veće vrijednosti.

Također, ukoliko promatramo kretanje industrijske proizvodnje po GIG-u ponovno je najsnažniji pad proizvodnje zabilježen kod proizvodnje trajnih dobara (- 22,5 %) te kapitalnih dobara (- 13,4 %).

Direktor UMAR-a Boštjan Vasle iznio je na konferenciji za novinare u Ljubljani da postoji rizik da će pad gospodarske aktivnosti biti i veći od prognoza te da će ove godine u Sloveniji prvi put od izbijanja globalne ekonomske krize biti smanjena i potrošnja građana, posebno u sektoru trajnih dobara kao što su automobili i kućanski aparati.

O istraživanju: GfK TEMAX (index) je kontinuirano istraživanje u sektoru - GfK Retail and Technology koje prati tržište trajnih dobara (kućanski aparati, uredska oprema i elektronika).

ono sto nazivaju stednjom je ustvari racionalizacija. trose i rasipaju oni koji ne proizvode. drzava se mora racionalizirati. svi koji glume neki rad za drzavu, svi na socijalama, svi koji muljaju, moraju izgubiti. na njima treba stedjeti. najidealnije bi bilo kad bi najveci dio birokratskih poslova zamijenili kompjutorom. stednja u europi ima smisla jer europa uvozi. sistem beskrajnog rasta je neodrziv i nenormalan. potrosnja se mora smanjiti jer je konzumerizam najveci uzrok unistavanja prirode. preskupa drzava je opet glavni uzrok pretjerane potrosnje. drzava isisava energiju pri svakom ciklusu: proizvodi - plati porez - potrosi. novac koji se stvara stednjom treba preusmjeriti u izgradnju trajnih dobara. (mario monti pametno daje novac za izgradnju tunela ispod alpi ali i pametno stedi na onima koji bi kupili jeftine kineske krpice). naravno, postoji kraj i za izgradnju objekata trajne vrijednosti. zato je jedini nacin da duznici vrate dug stedisama da rade na mjesto njih. pojedinci i grupe koji su stedjeli moraju poceti trositi i prestati proizvoditi dok oni koji su u dugovima moraju poceti vise raditi i manje trositi. obrnuti uloge. kamate neuracunate. kamate nitko ne moze vratiti. prikaži cijeli komentar

Posljedica je to pada zaposlenosti, smanjenja plaća i činjenice da je dio potrošnje trajnih dobara obavljen prije povećanja PDV-a komentirao je Šantić napominjući da su najave daljnjih reformi zakočile potrošnju jer su građani i tvrtke u neizvjesnosti.

Posljedica toga je nizak izvozni potencijal hrvatske ekonomije, neovisno o tome što mi, realno, industriju sposobnu za izvoz trajnih dobara u velikim količinama jednostavno nemamo.

U sljedećih godinu dana za nabavku trajnih dobara 46 posto kućanstava utrošit će gotovo istu razinu novca kao i protekle godine dok oko 39 posto kućanstava ipak planira nešto veća ulaganja. (Bankamagazin)

- Pad potražnje za novim kreditima upućuje na daljnji izostanak dugoročnih investicija kućanstava i smanjenje potrošnje, posebno trajnih dobara, u uvjetima pojačanih rizika na tržištu rada i neizvjesnosti na tržištu nekretnina - naglašavaju iz HNB-a.

Međutim, znatno manje utrošeno na kupovinu trajnih dobara.

Pad dioničkih tržišta koji bi se mogao nastaviti i početkom tjedna prema našim očekivanjima, ipak bi mogao biti zaustavljen s objavom narudžbi trajnih dobara i BDP-a u četvrtak, koje bi trebali ukazati na oporavak gospodarstva vraćajući optimizam na tržište.

S druge strane, zbog smanjenja dohotka i očekivanih nepovoljnih trendova na tržištu rada, smanjuje se raspoloživi dohodak i potrošnja, a time i potražnja za kreditima kojima je često bila financirana kupnja trajnih dobara poput automobila, namještaja i bijele tehnike.

Također, očekuju se i podaci o narudžbama trajnih dobara za američku industriju, a sutra i podatak o američkom bruto domaćem proizvodu za treće tromjesečje.

Jedno drugo istraživanje pokazuje da će u ovo vrijeme krize između ostalog preko 60 % kućanstava odgoditi kupnju trajnih dobara/štedjeti će.

Preko 60 % kućanstava kani odgoditi kupnju trajnih dobara.

Na području trajnih dobara i tehničkih proizvoda prodaja je lani rasla po stopi od 1 %.

To se mora postići vladinim djelovanjem u dva smjera: povećavanjem poreznog opterećenja na potrošnju trajnih dobara i ulaganja u fizičku imovinu (imovinski porezi) te snižavanjem poreza na potrošnju proizvoda i usluga dnevne potrošnje (usluge, hrana).

Gotovo polovica kućanstava (46 posto) planira istu razinu potrošnje za nabavku trajnih dobara kao i godinu dana ranije, dok dok 39 posto planira nešto veću potrošnju.

Na listi trajnih dobara je i osobni automobil za kojeg blizu 75 % kućanstava navodi posjedovanje (prosjek je 1,2 automobila po kućanstvu).

Najveći pad u opsegu potrošnje uočava se kod trajnih dobara 32 posto manje kućanstava kupuju trajna dobra, a čak 25 posto manje kućanstava izdvaja novac na obrazovanje.

Naime u okruženju gdje preko 90 posto imovine bankarskog sektora pripada bankama u većinskom stranom vlasništvu te gdje su se banke svojim kreditnim politikama primarno orijentirale kreditiranju potrošnje stanovništva te poticanju uvoza automobila, trajnih dobara, kao i kreditiranju kupovine robe široke potrošnje (koje je također uglavnom inozemnog porijekla) domaća proizvodnja je godinama sustavno zanemarivana i to, kako kroz nemogućnost financiranja na domaćem tržištu, tako i kroz nemogućnost povećanja vlastite konkurentske prednosti i na domaćem i inozemnom tržištu.

Na području prodaje trajnih dobara i motornih vozila, gradnje te proizvodnje i prodaje građevinskog materijala možemo očekivati i pojavu bankrota, koji će imati lančani učinak na poduzeća dobavljače, ali i na fizičke osobe ovisne o njihovu poslovanju.

Potrošači su skloniji kupnji trajnih dobara, iako još uvijek imaju niske percepcije o ekonomskoj situaciji.

Također, očekujemo i revidirani podatak o američkom BDP-u za treće tromjesečje te o narudžbama trajnih dobara.

S obzirom na sve lošije financijsko stanje hrvatskih građana, te na nizak stupanj optimizma u svezi poboljšanja stanja u budućnosti, nije ni čudo što će Hrvati trošiti sve manje novca na kupovinu trajnih dobara za svoja kućanstva.

Prošle godine je njih 28 % prognoziralo manju potrošnju, dok sada čak polovica hrvatskih građana predviđa manju potrošnju na kupovinu trajnih dobara.

Tako je npr. prodaja automobila smanjena za 30 % a kod trajnih dobara za 10 %.