Do kraja festivala predstavit će se gosti: Gösta Maier iz Austrije, travnička kazališna grupa Kaleidoskop i Enes Skrgo, te voditelj festivala dr. Walter Maria Stojan, koji će imati i svoj nastup.

Uz taj memorijalno-komemorativni dio, kojeg dubrovački antifašisti imaju u svakom svom izletu, ovaj njihov višednevni jesenski izlet pružio im je i mogućnost da posjete i najistočniji hrvatski grad Ilok, njegove stare podrume i čuveno vinogorje, Đakovo, njegovu velebnu katedralu što ju je dao graditi biskup Štrosmajer, i nadaleko čuvenu dakovačku ergelu lipicanaca, neponovljiv park nedirnute prirode Kopački Rit i konačno srednjobosanski gradić Travnik podno planine Vlašić, gdje su se, uz posjet rodnoj kući književnika nobelovca Iva Andrića, uz ostala djela, autora i romana Travnička kronika i Na Drini čuprija, pogostili i poznatim travničkim ćevapima u lepinji, sirom i kajmakom.

Nakon II. svj. rata objavljuje romane Na Drini ćuprija (1945), Travnička hronika (1945), Gospođica (1945), Prokleta avlija (1954), postumno je objavljen nedovršeni roman Omer-pasa Latas (1976).

pa eto ta ubojstva koja niti dan danas nisu razjašnjena, su još jedan dokaz o onoj ugroženosti hrvata u tvojoj općini koju si ti samo 2 komentara niže negirao... zato ne mlati praznu slamu kako hrvati nisu ugroženi u BIH (od televizije, poreznog sustava, preglasavanja, do školstva - koje također u tvojoj općini organizira crkva u obliku KŠC-a, budući da ta travnička multietniĆna vlast nema sluha za to iako joj je to dužnost).. zato prodaji ti nekome drugom maglu o neugroženosti hrvata...

Branko Brezovec ove godine gostuje s predstavom »Travnička kronika« u izvedbi Narodnog teatra Bitola, a riječ je, kako je rekla Vnuk, o spektakularnoj predstavi spektakularne scenografije postavljene u krug oko gledališta.

Romane« Na Drini ćuprija »i« Travnička hronika »napisao je tijekom samonametnute izolacije u od Nijemaca okupiranome Beogradu, dok su« Gospođica »i nedovršeni« Omerpaša Latas »ostali pomalo u sjeni navedenih romana.

Bilo kako bilo, Ivo je Andrić u svijetu uglavnom poznat po svoja dva romana,« Na Drini ćuprija »i« Travnička hronika ».

Drugi roman,« Travnička hronika », smješten je u srednju Bosnu u doba Napoleonove vlasti i glavni su mu likovi, uz domaće ljude, francuski i austrijski diplomati asignirani u« konzulskom »Travniku.

Kao kroničar Bosne daje poetski nadahnutu viziju života u njoj tijekom stoljeća (Put Alije Đerzeleza; Gospođica; Travnička hronika; Na Drini ćuprija).

TRAVNIK Srednjobosanski županijski premijer Zdenko Vukić i njegov zamjenik Zahid Mustajbegović posjetili su travnička sela Vitovlje i Šišavu, smještene na platou Vlašića, u koja su se prije 40 - ak dana počeli vraćati predratni stanovnici Srbi.

Grla iz vlastitog uzgoja prikazalo je 10 uzgajivača hrvatske izvorne pasmine ličke pramenke i 2 uzgajivača pasmine travnička pramenka.

U dvorani Franjevačkoga medunarodnog studentskog centra 21. veljače predstavljene su četiri knjige Ive Andrića Prokleta avlija, Na Drini ćuprija, Travnička kronika i Pripovijetke, objavljene u biblioteci Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, nakladnik koje je Matica hrvatska u Sarajevu.

Bilo je to veliko priznanje piscu, koji je romanima " Na Drini ćuprija ", " Travnička hronika ", " Prokleta avlija " i nizom drugih dela prikazao svetu dotad manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.

14. Biračko mjesto broj 14. u zgradi Vatrogasnog doma Putjane u Čakovcu, Putjane 65, na kojem će glasovati birači s prebivalištem u Čakovcu, i to sljedeće ulice: Putjane, Travnička i Travnička-jug.

Demografski gledano, travnička općina je bilježila blagi rast ukupnog stanovništva u posljednja tri desetljeća.

Miroslav Krleža je u knjizi spomenut dva puta i to s " Povratak Filipa Latinovicza " i " Na rubu pameti ", baš kao i Ivo Andrić s " Na Drini Ćuprija " i " Travnička hronika ".

6. Travnička feta, Mljekara Polorad 200 g, 17,99 kn

Mnoga travnička sela su pusta, ruševine stambenih i gospodarskih objekata zarasle su u korov, desetkovane su cijele župe, a prema podacima iz župnih ureda prikupljenim u okviru božićnih i novogodišnjih blagoslova kuća, u devet travničkih katoličkih župa od predratnih više od 26.000 (po popisu iz 1991. godine) sada živi tek 13.908 katolika.

Poslije Drugog svjetskog rata, Andrić objavljuje svoja najvažnija djela: Travnička kronika (1945), Na Drini ćuprija (1945) i Prokleta avlija (1954).

To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Andrić je također pisao o svojim doživljajima u djelima Travnička kronika, Na Drini ćuprija...

Inače, Ivo Andrić rođen je 1892. u Dolcu kod Travnika, a središnja djela njegova opusa su romani Prokleta avlija, Travnička hronika i Na Drini ćuprija, na koji i danas podsjeća i Google koji svoj doodle, odnosno stilizirani logo na početnoj stranici posvećuje obljetnici Andrićeva rođenja.

Tijekom tog razdoblja Andrić postaje i zagovornik ideje jugoslavenstva, no, zanimljivo je da je Andrić u to vrijeme pisao ijekavicom, dok će njegov kasniji književni opus, uključujući i velike romane »Na Drini ćuprija« i »Travnička hronika« (premda se niti oni ne mogu iščupati iz svoje bosanske tematike i preseliti u drugu književnost), biti pisan ekavicom.

Osobno, više mi se sviđa Travnička hronika, a najbolje njegovo djelo mi je ipak Prokleta avlija.

PRAZNA TRAVNIČKA SELA HRVATI OGORČENI SPORIM TEMPOM POVRATKA

Među zapaženijim predavanjima, koja su izazvala i raspravu, bilo je ono Krešimira Nemeca, koji je Andrićev roman Travnička kronika stavio u suvremeni kontekst, podcrtavajući u njemu teme tolerancije, interkulturalnosti.

Politička policija KPJ (Ozna) izdala je nakon druge okupacije Travnika slijedeće javno priopćenje: Opće je poznato da je travnička gimnazija u staroj Jugoslaviji bila rasadnik ustaštva i odgojitelj omladine ustaštvu. " 26.6.1946. okružni sud u Sarajevu izvršio je po nalogu jugokomunista konfiskaciju imovine Nadbiskupske velike gimnazije u Travniku (presuda br. 487/46).

Hrvatima bi pripale 3. odžačka, 8. mostarska i 10. travnička provincija, Srbima 2. banjalučka, 4. bijeljinska i 6. nevesinjska, a Muslimanima 1. bihaćka, 5. tuzlanska i 9. zenička.

Upečatljivu sliku o njima pružio nam je Ivo Andrić svojim sjajnim djelom " Travnička hronika ".

U jednom svom pismu, zahvaljujući za primljenu knjigu Travnička spomenica, piše kako su mu Âťoživjele tolike uspomeneÂŤ, a u drugim pismima spominje također neke isusovce iz travničke gimnazije, a raspituje se i za proces Petru Barbariću.